Vizija Europe u kojoj je mentalno blagostanje mladih prioritet

Pandemija bolesti COVID-19 pogoršala je situaciju, udvostručujući stope depresije među adolescentima u nekoliko zemalja, a samoubojstvo je postalo drugi vodeći uzrok smrti među mladima u dobi od 15 do 19 godina Osim školskih torbi, djeca i mladi na svojim leđima često nose i brojne nevidljive terete – brige, strahove, posljedice vršnjačkog zlostavljanja ili nasilja u obitelji, pritiska u školi, bolesti roditelja ili konfliktnih razvoda. Dodatne izazove donijeli su i pandemija i potresi. Mentalno zdravlje jednako je važno kao i ono fizičko pa ipak, mnoga djeca i mladi s problemima mentalnog zdravlja nose se u tišini, sama. Cijena te tišine iznimno je velika ‒ za njih, njihove obitelji i za cijelo društvo. Zato je važno da im kao društvo osiguramo potrebnu podršku. Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti i temelj koji omogućuje djeci i mladima da ostvare vlastite potencijale, a važno je u svakoj fazi života. Adolescencija je vrijeme bitnih psihičkih, tjelesnih i društvenih promjena obilježeno razvojem stavova i mišljenja o ljudima i okolini te traženjem sebe i svojega mjesta u svijetu koji se mijenja. Iako većina mladih osoba izađe iz adolescencije bez ozbiljnih poteškoća, znatan broj njih ne može se suočiti sa svim izazovima odrastanja. Kod njih se mogu javiti emocionalni problemi koji, ako se ne shvate ozbiljno, mogu imati posljedice za daljnje mentalno zdravlje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 50 posto svih mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine, a 75 posto do sredine dvadesetih godina. Većina ih ostane neprepoznata i neliječena. Stigme i mitovi o mentalnome zdravlju djece i mladih smanjuju mogućnost da će potražiti pomoć, ali i da će im potrebna pomoć i podrška biti pruženi. A kada i progovore, kažu da odbijanje, nerazumijevanje i diskriminacija povezana sa stigmama o mentalnom zdravlju mogu biti teži za podnijeti od samog stanja. Nevidljiva kriza Hitna potreba za rješavanjem rastuće krize mentalnog zdravlja mladih u Europi naglašena je u novom izvješću Zaklade Z Zürich. S obzirom na to da se svaki šesti mladi Europljanin suočava s izazovima u području mentalnog zdravlja, a gospodarski teret godišnje premašuje 600 milijardi eura, u izvješću se ističe ključna važnost rane intervencije prevencijom i promicanjem u odnosu na liječenje. Mentalna dobrobit mladih u Europi nalazi se na prekretnici. Pandemija bolesti COVID-19 pogoršala je situaciju, udvostručujući stope depresije među adolescentima u nekoliko zemalja, a samoubojstvo je postalo drugi vodeći uzrok smrti među mladima u dobi od 15 do 19 godina. Unatoč sve većem prepoznavanju krize, i dalje postoje znatni nedostatci u financiranju, koordinaciji i djelotvornim rješenjima, što ugrožava budućnost milijuna ljudi. 'Bijela knjiga' Zaklade Vizija mentalne dobrobiti mladih u Europi nudi plan za sustavne promjene, naglašavajući da davanje prednosti mentalnoj dobrobiti mladih nije samo moralni imperativ, već je ključan za izgradnju društvene otpornosti i osiguravanje