„Ne želimo nepotrebno opterećivati roditelje“

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih održao je konferenciju za novinare povodom izmjena i dopuna Pravilnika o pedagoškim mjerama, pri čemu je odgovorio iz kojih je razloga Ministarstvo zadržalo pravo roditelja da neograničen broj puta tijekom nastavne godine mogu opravdati izostanke učenika s nastave do tri uzastopna dana. 

- Odlučili smo na kraju ipak ne mijenjati postojeću odredbu kojom roditelji mogu opravdati izostanak učenika do tri dana uzastopce iz više razloga. Najvažniji je razlog kako ne bismo nepotrebno opteretili roditelja. Nema smisla da ukidamo tu mogućnost svim onim roditeljima koji ne zloupotrebljavaju tu mogućnost samo zbog nekolicine roditelja koji to zloupotrebljavaju, izjavio je ministar.

Pa čak i prijedlog koji se pojavio tijekom javne rasprave da se to pravo ukine kada se radi o izostanku u vrijeme unaprijed najavljene pisane provjere znanja te da na te dane treba donijeti dokument kojim se dokazuje razlog izostanka, po ministru Fuchsu nije dobar jer bi, kako je rekao, također dodatno opteretio roditelje koji nemaju namjeru zloupotrebljavati mogućnost opravdavanja nego je učenik stvarno taj dan spriječen doći u školu. 

- Smatramo da učitelji i nastavnici vrlo dobro znaju detektirati obrasce ponašanja pojedinaca koji zloupotrebljavaju dane mogućnosti u sustavu. Jednako tako znaju i imaju mehanizme penalizirati one koji to rade te na ih taj način destimulirati. Ne želim sada s pozicije ministra navoditi pojedine primjere kako se to može napraviti, kako se to ne bi shvatilo kako preporuka ili naredba. Ali ponavljam, svi dobri učitelji i nastavnici znaju prepoznati takvo ponašanje i znaju kako ga destimulirati, poručio je Fuchs. 

Kako je naveo, izmjene i dopune Pravilnika donose se zbog jasnijeg definiranja neprihvatljivih, teških i osobito teških ponašanja učenika, te radi unaprjeđenja sigurnosti, reda i učinkovitosti odgojno-obrazovnog procesa. Uočena praksa škola i potrebe boljeg usklađivanja s propisima pokazale su potrebu preciznijeg određivanja pojedinih oblika ponašanja, kao i postupanja škole u situacijama koje mogu ugroziti učenike, zaposlenike ili imovinu.

Kako su naveli u Ministarstvu, ključne izmjene Pravilnika odnose se na sljedeće:

1. Zabrana upotrebe mobitela u prostorijama škole - Preciziranje uporabe informacijsko-komunikacijskih uređaja (čl. 3. st. 2.)

Trenutno je u važećem pravilniku zabranjena korištenje informacijsko komunikacijskih uređaja tijekom nastave u osnovnim i srednjim školama. Predmetnim izmjenama kao neprihvatljivo ponašanje smatrati će se i upotreba informacijsko komunikacijskih uređaja u svim prostorima osnovne škole (i na nastavi i izvan nje) osim u edukativne, zdravstvene i druge svrhe uz odobrenje škole. U srednjim školama ostat će zabrana nedopuštenog korištenja tijekom odgojno-obrazovnog rada jer bi zabrana i izvan nastave bila teško primjenjiva, smatraju u Ministarstvu. Ostavlja se mogućnost srednjim školama da vlastitim kućnim redom dodatno postrože pravila i zabrane upotrebu IKT-a i izvan nastave (propisuje se kućnim redom škole).

Izmjenama pravilnika u osnovnim školama samo upotreba IKT-a smatrat će se neprihvatljivim ponašanjem, što znači da će učenici moći nositi mobilne telefone u školu i držati ih ili u torbama ili u ormarićima ovisno o tome na koji način je organiziran rad pojedine škole (propisuje se kućnim redom škole).

2. Neprihvatljiva ponašanja i dopune teških neprihvatljivih ponašanja (čl. 3. st. 3.)

Dosad je pravilnikom bilo navedeno da se unošenje ili konzumiranje psiho aktivnih sredstava smatralo težim neprihvatljivim ponašanjem. Izmjenama pravilnika dodaje se i alkohol i druge zakonom zabranjene tvari za maloljetnike. Također, postrožuju se pedagoške mjere za taj čin za jedan stupanj pa će se sada smatrati teškim neprihvatljivim ponašanjem. 

Nadalje, izmjenama pravilnika mijenja se iz lakšeg u teži oblik neprihvatljivog ponašanja dovođenje ili pomaganje ulaska neovlaštenim osobama koje su nanijele štetu osobama ili imovini u prostoru škole ili na drugome mjestu gdje se održava odgojno-obrazovni rad.

Dovođenje, omogućavanje ulaska ili pomaganje dolaska neovlaštenim osobama koje svojim djelovanjem mogu ugroziti sigurnost učenika, zaposlenika ili imovine škole predstavlja težak oblik neprihvatljivog ponašanja. Takvo je ponašanje protivno pravilima sigurnosti te dovodi do stvarne opasnosti od nasilja, zastrašivanja, narušavanja reda ili materijalne štete, navode u Ministarstvu. 

Namjerno uništavanje imovine nanošenjem veće štete u prostoru škole ili na drugome mjestu gdje se održava odgojno-obrazovni rad postrožuje se za jedan stupanj te će se izmjenama pravilnika utvrditi kao teško neprihvatljivo ponašanje

Isto tako, udaranje, sudjelovanje u tučnjavi i druga ponašanja koja mogu ugroziti sigurnost samog učenika ili druge osobe, ali bez težih posljedica koje je do sada bilo pravilnikom definirano kao teže neprihvatljivo ponašanje izmjenama pravilnika odsad se određuje kao teško neprihvatljivo ponašanje.

3. Dopune osobito teških neprihvatljivih ponašanja (čl. 3. st. 5.)

Unošenje oružja i opasnih predmeta u prostor škole ili drugdje gdje se održava odgojno-obrazovni rad izmjenama pravilnika postrožit će se za jedan stupanj te će postati osobito teško neprihvatljivo ponašanje, a ne više teško neprihvatljivo ponašanje kako je do sada bilo definirano pravilnikom.

Zbog težine potencijalnih rizika i neprihvatljivosti takvog ponašanja u obrazovnoj ustanovi, ono se opravdano svrstava u kategoriju osobito teških neprihvatljivih ponašanja.

4. Jasnije definiranje izostanka učenika s nastave osnovnih škola zbog izražavanja nezadovoljstva i protesta učenika ili roditelja te postupanje škole (čl. 4. st. 6.)

Izmjenama pravilnika uvodi se i nova odredba, u kojoj se izostanak učenika s nastave zbog izražavanja nezadovoljstva i protesta učenika ili roditelja smatra izostankom iz stavka 6. članka Pravilnika (neopravdani izostanak) i ne može se opravdati. 

Također uvodi se i dodatna odredba, ukoliko škola ima informaciju da roditelj iz različitih razloga ne dopušta djetetu odlazak u školu, dužna je o tome obavijestiti nadležnu županijsku službu za socijalni rad.

U posljednje vrijeme pojavila se praksa roditelja da izražavaju nezadovoljstvo zbog različitih stvari na način da ne dopuštaju dolazak svojoj djeci na nastavu te na taj način žele izvršiti pritisak na institucija za postizanje nekih postavljenih ciljeva. Takav način nedopuštanja dolazaka djeci na nastavu krši se osnovno ustavom i konvencijama zagarantirano pravo na obrazovanje na što su institucije dužne reagirati i zaštititi djecu. Zbog toga će se kroz izmjene pravilnika uvesti ranije spomenute odredbe kako bi se demotiviralo roditelje na takve postupke, ali i propisalo obavezu škole da takvo neprihvatljivo ponašanje roditelja prijavi nadležnoj službi za socijalni rad koja temeljem tih informacija može pokrenuti postupke zaštite djece. Takva obveza škole ne predstavlja optuživanje roditelja, već je dio profesionalne i zakonske dužnosti škole da svako moguće ugrožavanje djetetovih prava proslijedi nadležnoj službi za zaštitu djece što je škola i do sada radila. Time se osigurava pravodobna reakcija i sprječavanje eventualnih štetnih posljedica za dijete odnosno učenika, naveli su u Ministarstvu.

Kako su dodali, škola je institucija s jasno propisanim pravilima, obvezama i organizacijom rada, a pohađanje nastave zakonska je obveza učenika osnovne škole. Opravdavanje takvih izostanaka dovodi do narušavanja reda i odgovornosti u školi, potiče i neprimjerene oblike ponašanja i pritiska te otvara mogućnost zloupotreba.   

5. Unaprjeđenje suradnje škole sa socijalnom službom (čl. 8. st. 5.)

Izmjenama pravilnika uvodi se i odredba temeljem koje je škola ne samo dužna obavijestiti socijalnu službu ukoliko neki učenik napravi teško i vrlo teško neprihvatljivo ponašanje, već je i škola dužna od socijalne službe zatražiti izvješće o poduzetom te kakve su posljedice njihovog postupanja kako bi i škola i stručni suradnici škole mogli uskladiti svoje postupke i aktivnosti temeljem zaprimljenog izvješća.  

Za učenika osnovne ili srednje škole kojemu je izrečena pedagoška mjera strogog ukora ili pedagoška mjera preseljenja u drugu školu, ravnatelj škole koja je mjeru izdala dužna je obavijestiti nadležnu službu socijalne skrbi te zatražiti povratnu informaciju o poduzetim mjerama radi usklađivanja daljnjeg stručnog rada iz obveza koje proizlaze iz zaštitne uloge škole, kompleksnosti potreba učenika koji su počinili teška ili osobito teška neprihvatljiva ponašanja te iz nužnosti suradnje svih institucija uključenih u sustav zaštite djece.

Dostava izvještaja socijalne službe omogućava školi u kojoj je učenik upisan da: pravodobno uoči rizike koji mogu utjecati na ponašanje učenika, uskladi pedagoške postupke s poduzetim mjerama zaštite, planira ciljani stručni rad s učenikom (pedagoški, psihološki, socijalizacijski, savjetodavni), osigura sigurnost ostalih učenika i zaposlenika, provodi mjere podrške u skladu s preporukama i nadzorom nadležnih službi, naveli su iz MZOM-a.

Izmjene Pravilnika o pedagoškim mjerama u srijedu su upućene u Narodne novine, što znači da će stupiti na snagu kroz osam dana.