Učenici su se više mučili s hrvatskim nego s matematikom

čenici petih razreda osnovnih škola imaju nešto bolje znanje iz matematike nego iz hrvatskog jezika, pokazali su rezultati nacionalnih ispita provedenih u listopadu među 3960 učenika iz 81 osnovne škole. Ispiti su obuhvaćali gradivo iz razredne nastave (od prvog do četvrtog razreda), a osim iz matematike i hrvatskog, učenici su polagali predmet priroda i društvo.

Prema rezultatima predstavljenima u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), 6,6 posto petaša nije zadovoljilo prag prolaznosti iz hrvatskog jezika, odnosno našli su se u kategoriji 'ispod osnovne razine znanja', čiji je ekvivalent ocjena negativan. Usporedno, njih 2,9 posto nije zadovoljilo prolaz iz ispita iz matematike.

Naprednu razinu znanja iz hrvatskog (ocjena odličan) postiglo je 5,2 posto učenika, a iz matematike njih 6 posto.

– Zadatke matematike iz nižih razreda koji obuhvaćaju zbrajanje, oduzimanje, dijeljenje i množenje svladala je većina učenika, a nešto bolji uspjeh iz matematike nego iz hrvatskog jezika učitelji su pripisali dojmu da učenici u razrednoj nastavi još uvijek vole predmet matematika ‒ rekao je ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.

Nacionalni ispiti, čiji je cilj utvrditi postignuća učenika na temelju standardiziranih vanjskih ispita, pokazali su da većina učenika petih razreda ima srednju razinu postignuća iz svih triju predmeta. Iz hrvatskog jezika njih 41,3 posto ima osnovna znanja (dovoljan), 46,9 posto na srednjoj je razini znanja (ocjene dobar i vrlo dobar). Osnovnu razinu znanja iz matematike postiglo je 39,6 posto učenika, a srednju razinu njih 51,5 posto.

U NCVVO-u su zaključili kako ispada da je učenicima bio teži ispit iz hrvatskoga nego iz matematike, no razliku u postotku učenika koji su iz obje razine ušli kategoriju 'ispod osnovne razine' ne smatraju zabrinjavajućom.

Na upit gdje su točno učenici zapinjali znanjem Natalija Ćurković iz Odjela za istraživanje navela je kako dobiveni podatci pokazuju da mnogo učenika ne zna odgovoriti na zadanu temu sastavka. Ispit iz hrvatskoga sastojao se, naime, iz klasične provjere znanja i pisanog ispita, odnosno sastavka na temu. 

– Učenici pišu o nečemu, no ne o onome što ih se traži. Tu su gubili bodove ‒ rekla je Ćurković.

Ispit iz prirode i društva nije uspjelo svladati 3,8 posto učenika (ispod osnovne razine). Na osnovnoj razini našlo se njih 38,6 posto, na srednjoj 52,2 posto, dok je u skupinu napredne razine znanja ušlo 5,4 posto petaša.

Filipović je naglasio kako su škole već dobile rezultate svojih učenika, a pojedinačni rezultati dostupni su samo roditelju i učeniku, pri čemu pojedinačne ocjene nisu vidljive ni predmetnim nastavnicima. 

– Svaka škola na temelju rezultata može napraviti provjeru u kojoj su mjeri njihovi učenici u znanju usporedivi s nacionalnim prosjekom. Rezultati nisu iskazani brojčanim ocjenama već u četiri razine znanja, što je ujedno praksa niza europskih zemalja. Ostat ćemo kod istoga kriterija vrjednovanja i na nacionalnim ispitima ove godine ‒ objasnio je ravnatelj NCVVO-a. 

Istaknuo je kako su javnim pozivom odabrani nastavnici pristupili iznimno ozbiljno zahtjevnom postupku pripreme ispita. 

– Na poziv su se javile ponajbolje učiteljice i učitelji. Pritom su ispiti prevedeni i na jezike nacionalnih manjina, mađarski i srpski, jer se stjecanjem okolnosti dogodilo da su te manjine obuhvaćene u uzorku škola, objasnio je, dodajući kako je 81 škola odabrana po različitim kriterijima, na temelju kojih su ispitima pristupili učenici malih škola sa svega nekoliko desetaka učenika, do onih s više od njih tisuću. Uzorak u Zagrebu, primjerice, čini 11 škola, osam u Osječko-baranjskoj županiji, jedna u Ličko-senjskoj te dvije u Virovitičko-podravskoj županiji.

Unatoč tomu što je vidljivo da rezultati nacionalnih ispita u znatnoj mjeri odstupaju od zaključnih ocjena dostupnih u e-Školskom rudniku, u Centru upozoravaju kako nije riječ o usporedivim rezultatima, s obzirom na to da su zaključne ocjene učenika rezultat provjere postignuća u više navrata tijekom nastavne godine, dok s druge strane nacionalni ispiti provjeravaju znanje triju predmeta iz četiri godine obrazovanja. – Nije realno očekivati da rezultati budu identični, no ipak šalju određene poruke učiteljima.

Nadalje, u Centru ističu kako se na primjeru usporedbe rezultata nacionalnih ispita među školama vidi kako neovisno o regiji djeca imaju približno podjednaka postignuća. 

– Jedna od vrijednosti ovih ispita jest da demistificiraju koja je dobra, a koja manje dobra osnovna škola. Uvjeravam vas da odličnih škola ima svugdje, odnosno, u prosjeku imamo posvuda dovoljno dobrih učenika ‒ poručio je Filipović, uz najavu da će se ispiti unaprjeđivati.

Novi krug nacionalnih ispita polagat će se u ožujku, ovoga puta ispite će pisati učenici četvrtih razreda iz 81 škole, ali i cijela generacija od oko 40-ak tisuća učenika osmih razreda iz 923 škole. Učenici završnih razreda ispite će polagati iz osam predmeta. 

Mirela Lilek / Jutarnji list