U Berlinu sve više praznih vrtića

Pad nataliteta u Njemačkoj i rast troškova najma doveli su do naglog pada potražnje za mjestima u dječjim vrtićima u Berlinu, koji su nekoć bili među najtraženijim gradskim uslugama, s listama čekanja koje su se znale protezati godinama. 

‒ Došlo je do golemog pada, jednostavno je ukupno manje djece ‒ rekla je Claudia Freistühler, izvršna direktorica organizacije Kindergärten City. 

Ta organizacija koju financira država, a koja upravlja s 58 dječjih vrtića u njemačkoj prijestolnici, obično skrbi o više od 7000 mališana. No 2025. godine nije dosegnula ni 6000. Freistühler je napomenula da se taj trend razvio iznenada, pri čemu obitelji dodatno napuštaju središnje gradske četvrti zbog vrtoglavog rasta najamnina.

Problem jaslica

Njemačkoj i dalje nedostaje više od 300.000 mjesta u jaslicama za djecu mlađu od tri godine, a taj se manjak često navodi kao ključni razlog zašto najveće europsko gospodarstvo ima relativno visok udio žena koje rade nepuno radno vrijeme. No u nekoliko velikih gradova ‒ uključujući Berlin te neke dijelove Frankfurta i Münstera ‒ pad nataliteta sada stvara suprotan problem: višak kapaciteta. Stopa fertiliteta u Njemačkoj pala je na 1,35 djece po ženi u 2024. godini, u odnosu na 1,38 godinu ranije. Samo u Berlinu, prema podatcima Gradskog senatskog odjela za obrazovanje, mlade i obitelj, u posljednje dvije godine zatvoreno je 97 vrtića.

Martin Bujard, profesor na Saveznom institutu za istraživanje stanovništva, rekao je da su niske stope nataliteta nepovoljne, posebno u trenutku kada se njemačko gospodarstvo bori da izađe iz najdulje stagnacije nakon Drugog svjetskog rata: 

‒ Krize su otrov za planiranje obitelji. Ljudi su bili opterećeni pandemijom COVID-19, zatim je došao rat u Ukrajini, potom inflacija i gospodarske brige.

Berlinski vrtići, poznati kao kitas, nekoć su imali duge liste čekanja, što je potaknulo lokalne vlasti da osiguraju dodatna sredstva. No dodatni objekti i zaposlenici došli su prekasno, rekla je Freistühler. Sada se aktivno obraća imigrantskim obiteljima iz različitih društvenih slojeva i različitih pozadina kako bi održala poslovanje. I Paulina Woznicki, voditeljica jednog od berlinskih vrtića u sklopu skupine Fröbel, rekla je da nastoji učiniti vrtić privlačnijim imigrantskim obiteljima, napomenuvši da je vrtić stavio naglasak na kvalificirane djelatnike koji govore strani jezik kako bi ostao konkurentan. Skupina Fröbel nastoji privući obitelji koje inače možda ne bi razmišljale o korištenju dječje skrbi oglašavanjem na stranim jezicima na društvenim mrežama, uz pomoć umjetne inteligencije. Predsjednik skupine Stefan Spieker rekao je da su eksperimentirali s izradom različitih avatara koji mogu govoriti ukrajinski ili arapski i to je bilo vrlo uspješno.

Pad fertiliteta

Skupina također nudi „akademiju za roditelje” kako bi pomogla stranim obiteljima da lakše svladaju birokratske prepreke, rekla je Woznicki. Istaknula je kontrast u odnosu na prijašnje godine, kada su znali biti preplavljeni i uvijek imali dugu listu čekanja. Rast najamnina u glavnom gradu također je problem, pa se sve više obitelji iseljava, dodala je Woznicki. S manjim brojem djece vrtići moraju smanjivati troškove jer je njihovo financiranje izravno povezano s upisima. 

‒ Novac dobivamo samo za djecu o kojoj skrbimo ‒ rekla je Freistühler.

Trend je izraženiji u istočnim njemačkim saveznim pokrajinama, gdje je fertilitet pao na 1,27 djece po ženi, a ukupni broj žena je manji. Waltraud Weegmann, predsjednica Njemačkog udruženja vrtića, rekla je da se čak i u bogatijim zapadnim pokrajinama liste čekanja skraćuju. (ič)

Prema Financial Times