U nesigurnom i neizvjesnom svijetu najbolji je prijatelj – knjiga

Najmasovnija domaća kulturna manifestacija Noć knjige koja slavi knjigu i čitanje, održana je 23. travnja diljem Hrvatske na Svjetski dan knjige i autorskih prava s poveznicom na Dan hrvatske knjige koji mu datumski prethodi (22. travnja), s čak više od 1150 prijavljenih programa i akcija širom Hrvatske. Ovogodišnja je tema Noći knjige bila Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena, a zaštitni znak dinosaur Gjuro Nachitanovicz   

Kakve odgovore nudi književnost

Tema 13. Noći knjige bila je Kad je prizma kataklizma – knjige za izazovna vremena. Organizatore manifestacije zanimalo je na koje se načine kao čitatelji nosimo s izazovnim vremenima, opterećenim sukobima, društvenim i financijskim krizama i ubrzanim klimatskim promjenama. U kakvoj literaturi pronalazimo utjehu i motivaciju za promjene? Kakve nam odgovore na suvremene prijetnje nude književnost i znanost? Što nam savjetuju psiholozi? Kako se branimo od pseudočinjenica i lažnih vijesti? I konačno: kako možemo, zahvaljujući onom što čitamo u knjigama, mijenjati sebe, a onda i ishode koji su pred nama?

Osim predloženom temom, organizatori Noći knjige sudionike su na sudjelovanje motivirali i podsjećanjem na značajne obljetnice u aktualnoj godini: 500. obljetnicu smrti oca hrvatske književnosti Marka Marulića, 150. obljetnicu rođenja Ivane Brlić-Mažuranić i 100. obljetnicu smrti jednog od najutjecajnijih europskih književnika Franza Kafke. Kultni roman Gospodar prstenova J. R. R. Tolkiena u ovoj godini broji 70 godina od prvog objavljivanja.

Svečano otvorenje Noći knjige

Manifestacija je na simboličan način otvorena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, uz pozdravne govore glavne ravnateljice NSK prof. dr. sc. Ivanke Stričević, Slavka Kozine – predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara HGK te državne tajnice doc. dr. sc. Ive Ivanković, izaslanice ministra znanosti i obrazovanja RH. Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek Noć knjige je i službeno proglasila otvorenom.

Tradicionalno, na otvorenju Noći knjige predstavljeni su novi rezultati istraživanja o čitanju i kupovini knjiga u Hrvatskoj. Predstavila ih je Tamara Kraus iz agencije Karika koja nedostaje. Istraživanje pokazuje da je interes za čitanje u padu, a negativna kretanja prisutna su u gotovo svim aspektima koje je istraživanje obuhvatilo. Stagnira i kupnja knjiga, a među onima koji knjige ne kupuju, raste broj onih koji za knjigu nemaju interesa. Istraživanje je također ustanovilo da manifestacije poput Noći knjige motiviraju i potiču na čitanje svakog petog građanina Hrvatske.

Na otvorenju Noći knjige predstavljeni su i rezultati literarnog natječaja Svijet kao začarana šuma koji je za Noć knjige organizirala i provela Hrvatska udruga školskih knjižničara. Natječaj je, što se literarne forme tiče, bio slobodan, ali tematski povezan s autorima koji u 2024. godini slave velike obljetnice. Nagrađeni radovi svojim će autorima donijeti poklon-paket organizatora i partnera Noći knjige, a dar će dobiti i školska knjižnica čiji je knjižničar prijavio nagrađeni rad na Natječaj. Dodjela nagrada i priznanja održat će se na svečanosti knjige i čitanja Knjižna booka 14. svibnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Osobita atrakcija svečanog otvorenja Noći knjige bila je replika dinosaura iz skupine Theropoda, za kojeg se vjeruje da je prije 135 milijuna godina šetao današnjom Istrom. Repliku je izradio kipar Marin Marinić u suradnji s prirodoslovnim stručnjacima, a organizatorima Noći knjige ustupio ju je Hrvatski prirodoslovni muzej.

Dio svečanog otvorenja Noći knjige bila je i izložba strip-ilustracija Stipe Kalajžića koji prikazuju kako je zaštitno lice Noći knjige 2024. knjigosaur Gjuro Nachitanovicz u ovom nesigurnom i neizvjesnom svijetu zahvaljujući knjizi pronašao prijatelje.

Noć knjige u brojkama

Potvrđujući svoj status najmasovnije domaće kulturne manifestacije, Noć knjige programski je obuhvatila više stotina organizatora (120 osnovnih i 45 srednjih škola, 40 vrtića, 240 narodnih knjižnica i brojne knjižare, antikvarijate, nakladnike, fakultete, učeničke domove, domove za starije, muzeje, bolnice, pa čak i jedan zatvor), koji su svoja događanja organizirali u više od 250 hrvatskih mjesta i gradova, uključujući brojne otoke. Programa i prodajnih akcija ukupno je bilo više od 1200. U njima su sudjelovali književnici, psiholozi, umjetnici, slikari, glumci, glazbenici i drugi kreativci.

Proslava knjige i čitanja nastavlja se i u sljedećim danima u odgojno-obrazovnim ustanovama diljem zemlje, a do 30. travnja traje i prodajna akcija Knjiga svima i svuda u brojnim knjižarama, antikvarijatima i online knjižarama.

U programu Trećeg programa HRT-a tri su specijalne emisije o temi apokalipse u kojima gostuju klimatologinja Lidija Srnec, filozof Srećko Horvat te profesor na Fakultetu političkih znanosti Robert Mikac. Također, cijeli je tjedan na HRT-u bio posvećen knjizi, premijerno je prikazan dokumentarac o Antunu Šoljanu, filmski maraton o apokalipsi i drugi prigodni sadržaji. 

Organizatori Noći knjige su Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreb, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, portal za knjigu i kulturu Moderna vremena i Hrvatska udruga školskih knjižničara.

Noć knjige održala se uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Udruge za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Grada Zagreba i Hrvatske gospodarske komore te medijskih pokrovitelja Hrvatske radiotelevizije, medijske kuće 24 sata, Večernjeg lista i VIDA-e TV.

Noć knjige 2024. u Knjižnici HAZU

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u sklopu manifestacije Noć knjige 2024., 23. travnja 2024. otvarila je izložbu pod nazivom Marko Marulić i Akademija, s posebnim dodatkom Marulić o miru. Izložba je organizirana u povodu 500. obljetnice smrti Marka Marulića, oca hrvatske književnosti, povodom koje je Vlada Republike Hrvatske proglasila 2024. Godinom Marka Marulića.

 Izložba donosi reprezentativni izbor djela iz fonda Knjižnice HAZU u Zagrebu kako bi se prvenstveno prikazao doprinos Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u proučavanju života i rada Marka Marulića kroz prizmu bogate znanstvene i izdavačke djelatnosti Akademije, a zamišljena je tako da prati kulturna događanja koja će se odvijati u zgradi Knjižnice kroz čitavu 2024. godinu.

Upravo je pokretanjem Akademijine edicije Stari pisci hrvatski započelo suvremeno književnopovijesno i filološko proučavanje Marka Marulića, i to već prvom knjigom objavljenom 1869. pod naslovom Pjesme Marka Marulića koju je priredio Ivan Kukuljević Sakcinski. Marulićevim pjesmama prethodi Kukuljevićeva opsežna uvodna studija Marko Marulić i njegovo doba nakon koje slijedi tekst Život Marulićev u kojem je dao podatke o njegovu životu i djelima. Unutar iste serije Akademija je objavila još i Davidijadu (sv. 31.) i knjige Hrvatska proza Marulićeva vremena I. i II. (sv. 38, 40).

Velik doprinos proučavanju Marka Marulića dali su akademici i znanstvenici zaposleni u Akademiji čija su brojna istraživanja i znanstveni radovi iz područja književnosti, povijesti, lingvistike i umjetnosti objavljeni u Akademijinim časopisima Rad HAZU, Forum, Filologija i dr. među njima su Milivoj Šrepel, Josip Badalić, Veljko Gortan, Branimir Glavičić, Mirko Tomasović, Dunja Fališevac, Luko Paljetak i Darko Novaković.

Sve to govori u prilog tome koliku je pažnju Akademija od samih početaka posvećivala izučavanju života i rada Marka Marulića.

Nadovezujući se na ovogodišnju temu Noći knjige pod nazivom Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena, u dvije vitrine nazvane Marulić o miru izloženi su dijelovi tekstova iz Marulićevih djela koja tematiziraju mir, usporedo izvornici i prijevodi, zatim njegova Molitva suprotiva Turkom u kojoj je akademik Luko Paljetak otkrio akrostih.

Izložbu su osmislile viša knjižničarka Nataša Daničić, knjižničarska savjetnica Kristina Polak Bobić, voditeljica Zbirke Akademijinih izdanja, i prof. Tamara Runjak, upraviteljica Knjižnice HAZU i voditeljica Zbirke starih i rijetkih knjiga.

Dan hrvatske knjige – dan kada je dovršena Marulićeva „Judita”

Dan hrvatske knjige odlukom Hrvatskoga sabora iz 1996. godine obilježava se 22. travnja u spomen na Marka Marulića i njegovo na taj dan dovršeno djelo Judita, čije drugo, četvrto i peto izdanje ponosno čuvamo u svojem fondu. Judita (Libar Marka Marula Splićanina u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit u versih harvacki složena) je najznamenitije Marulićevo djelo. Dovršena je 1501. i tiskana 1521. godine, a Marulić je doživio tri njezina izdanja. 

Judita je prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskome jeziku zbog kojega je Marulić stekao naslov oca hrvatske književnosti.

Za hrvatsku književnost Marulićevo djelovanje ima ishodišno značenje. U njegovu povijesnom hodu Judita i njegovi ostali hrvatski tekstovi pojavljuju se u vrlo osjetljivu trenutku prijelaza iz kasnoga srednjovjekovlja u renesansu, u njima on sabire naslijeđe prošlosti i usvaja moderne poetičke koncepte te u vlastitoj sintezi stvara djela koja će ostati nezaobilaznim postignućem i trajno poticajnim žarištem budućim stoljećima.

Stekavši status uzornoga djela hrvatske epike XVI. stoljeća te trajan odjek i ugled u književnoj tradiciji, Judita je, zahvaljujući epskoj obradbi starozavjetne teme na narodnome jeziku, zanimljiva pojava i u europskoj renesansnoj epici. Prevedena je na engleski, mađarski, talijanski, francuski i litavski te dijelom i na slovenski, španjolski i njemački jezik.

SVIJET KAO ZAČARANA ŠUMA – rezultati literarnog natječaja

Hrvatska udruga školskih knjižničara u suradnji s organizacijskim odborom Noći knjige, organizirala je nagradni literarni natječaj Svijet kao začarana šuma, namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj.

U natječaju su učenici bili pozvani literarnim radovima iskazati svoje doživljaje svijeta povezujući ih s temom ovogodišnje Noći knjige i s djelima Ivane Brlić-Mažuranić, J.R.R. Tolkiena, Marka Marulića ili drugim djelima, izvorima inspiracije, ohrabrenja i utjehe.

 Tročlano povjerenstvo, sastavljeno od predstavnika organizatora i suradnika, u sastavu: autor Hrvoje Marko Peruzović, Vanja Jurilj i Goranka Braim Vlahović (Hrvatska udruga školskih knjižničara), odabralo je tri pobjednička rada, po jedan u svakoj kategoriji:

Učenički radovi osnovnih škola od 4. do 6. razreda:

Svijet kao začarana šuma, Dora Janjatović, 5. razred Osnovne škole Nikole Hribara, Velika Gorica, mentorica i školska knjižničarka: Josipa Radočaj:

Učenički radovi osnovnih škola od 7. do 8. razreda:

Svijet kao začarana šuma, Emily Osmanagić, 7. razred Osnovne škole Nikole Hribara, Velika Gorica, mentorica i školska knjižničarka: Željka Markus-Greč;

Učenički radovi srednjih škola od 1. do 4. razreda:

Isprepleteni svjetovi, Sara Lukšić, Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola Samobor, mentorica: Ema Maglić, školska knjižničarka: Nevenka Fresl

Objavljujemo pobjednički rad u kategoriji učenika osnovnih škola od 7. do 8. razreda  

Svijet kao začarana šuma 

Vjekovima u srcima ljudi diljem svijeta bore se svjetlo i tama. Pa ipak ni zvijezde ne mogu sjati bez tame noćnog neba. One najsjajnije osvjetljuju davno zaboravljene puteve slavnih junaka. No, čini se da u svijetu odraslih magla neistine, pohlepe i sebičnosti obavija njihova srca čineći ih slijepima i izgubljenima. Naivni i nepromišljeni ih prate krivim stazama u mračne i opasne dijelove šume. Oni koji tragaju za istinom, ljubavi i radošću trebaju slijediti razigrane i iskrene dječje osmijehe nošene maštom i radoznalošću. Iskrenost jednog djeteta u bajci Carevo novo ruho razotkrila je pravu istinu unatoč trudu odraslih da se prave da su ono što nisu. Svojom kreativnošću i dobrotom djeca daruju boje svijetu te poput proljetnica krase začaranu šumu. Svijet je mistično mjesto. Mali, ali opet velik, prekrasan, ali i okrutan u isto vrijeme, tih i bučan, miran i žuran.

Tko su oni koji ga mijenjaju na bolje svojom upornošću i hrabrošću? Je li to učiteljica koja se trudi i pomaže djeci neumorno svakoga dana ili je to liječnik koji je izmislio novi lijek protiv bolesti i spasio mnoge živote? Možda je to pisac koji je svojim djelima potaknuo maštu i ljubav prema čitanju? Prave junake vidim u teškim i izazovnim trenutcima koji baš poput Froda trebaju potporu i snagu prijatelja kako bi uspjeli u naizgled nemogućim situacijama. Za mene je junak brižna i požrtvovna majka koja čuva i brani svoje dijete i u najtežim trenutcima baš poput bake čija majčinska ljubav pobjeđuje svaku čaroliju Šume Striborove.

Svakoga dana prava čudovišta straha, sumnje, nemoći i tuge sprječavaju naše uspjehe i snove. Skrivaju se u dubinama naših misli i djela čekajući svoj trenutak. Kada pokleknemo pod težinom briga i problema vjera nam daje nadu i snagu da se dignemo i suočimo s njima. Tisuće je puteva i raskrižja u svijetu koji nas vode u brze i nepromišljene odluke, ali oni najteži koji nas suočavaju s problemima stvaraju od nas prave junake. Usuditi se biti drukčiji, obraniti slabije od sebe, biti ustrajan kada nitko drugi nije i boriti se za pravdu je način na koji svatko od nas može biti junak u nečijem životu.

Emily Osmanagić, 7. razred, (Osnovna škola Nikole Hribara, Velika Gorica, mentorica / školska knjižničarka: Željka Markus-Greč)