Krleža, Zagorka i Tolkien

Novi Krleža u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Školske knjige naziv je prvoga programa namijenjenog ljubiteljima proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa tog pisca koji neprekidno izaziva brojne kontroverzije i oprečne ocjene. O višegodišnjem projektu od nacionalne važnosti i prvom kolu Djela Miroslava Krleže (Deset krvavih godina, Zastave i Balade Petrice Kerempuha) razgovarali su dr. sc. Ante Žužul, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige, akademik Krešimir Nemec i glavna urednica Miroslava Vučić.

Ljubitelji uzbudljivih povijesnih romansa Marije Jurić Zagorke imat će priliku doznati mnoge pikanterije iz Gričke vještice i romana Kći Lotršćaka, prvih naslova iz nedavno objavljenih, redizajniranih Djela istaknute književnice i vatrene feministice koja je na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera pisala o vremenu progona vještica. O najčitanijoj hrvatskoj spisateljici i njezinim knjigama objavljenim u suvremenom ruhu, u kojemu su ih željno dočekale generacije novih obožavatelja odraslih na prozi Georgea R. R. Martina i J. R. R. Tolkiena, razgovarala je glavna urednica Miroslava Vučić, dizajnerica Tessa Bachrach Krištofić i dr. sc. Deniver Vukelić.

Nakon Krleže i Zagorke svoje je mjesto u Noći knjige pronašao nenadmašno maštoviti svijet slavnoga engleskog književnika, filologa i sveučilišnog profesora J. R. R. Tolkiena. U programu pod nazivom Jedan Prsten vlada svima, u povodu 70. obljetnice izlaska prvog izdanja Gospodara prstenova, o hrvatskom prijevodu tog remek-djela razgovarali su prevoditelj Marko Maras i glavna urednica Miroslava Vučić. 

Popularnost Gospodara prstenova, goleme epske priče koju čine tri dijela (Prstenova družina, Dvije kule i Povratak kralja), ne jenja već sedam desetljeća. Najprodavaniji je roman svih vremena, preveden na više od 50 jezika. Kupci knjižara Waterstones proglasili su ga 1999. romanom stoljeća, a anketa na Amazonu, najvećoj digitalnoj knjižari na svijetu, otišla je korak dalje i proglasila ga romanom tisućljeća. 

Radionica za djecu i proslava rođendana časopisa Modra lasta 

Djeci i roditeljima bila je namijenjena i radionica nadahnuta slikovnicama Čiji su ovo tragovi i Zavrti i preživi – Planina izazova, a potom je proslavljen jubilarni, 70. rođendan Modre laste, najboljega hrvatskog časopisa za učenje uz zabavu

U Noći knjige u zagrebačkoj knjižari Arkadija održana su dva programa za djecu, mlade i njihove roditelje. 

U prvom programu pod nazivom Čitaj, igraj se i rasti sa slikovnicama Školske knjige urednica Melita Povalec održala je radionicu nadahnutu slikovnicama Čiji su ovo tragovi i Zavrti i preživi – Planina izazova. 

Slikovnica s prozorčićima Čiji su ovo tragovi Radke Píro i ilustratorice Carmen Saldane dirljiva je priča o lanetu koje se nepromišljeno udaljilo od svoje majke i izgubilo u šumi. Svaka stranica nudi nove tragove životinja koje treba pronaći na živopisno ilustriranim slikama šume, polja, farme, jezera, livade i planine. Svaki prozorčić skriva jednu životinju i kratak opis njezina načina kretanja. Djeca su imala zadatak pratiti tragove te doznati odgovore na mnoga pitanja o životinjama i pomoći malom lanetu da pronađe svoju majku.

Zavrti i preživi – Planina izazova iznimno je zanimljiva knjiga igra nagrađivane Emily Hawkins, autorice čija su djela uvrštena na listu uspješnica New York Timesa. Čitatelji igrači odlučuju o svojoj sudbini okretanjem kola za preživljavanje. Svaka pustolovina donosi nova znanja i vještine – kako napraviti sklonište, zapaliti vatru, preživjeti napad medvjeda, liječiti rane, odrediti udaljenost u prirodi, orijentirati se uz pomoć Sunca i Mjeseca. 

U Arkadiji je proslavljen i jubilarni, 70. rođendan dugovječne Modre laste, najboljega hrvatskog časopisa za učenje uz zabavu. O časopisu kojega se svi rado sjećamo i koji se iz godine u godinu prilagođava novim naraštajima glavna urednica Vanja Jajić razgovarala je sa suradnicima. Svaki broj časopisa nastaje s jasnom svrhom poticanja čitanja, a usto prati svjetske trendove na području izdavaštva za mlade te potrebe hrvatskih učenika viših razreda osnovne škole.