Hoće li se zbog višednevnog štrajka morati produljiti nastavna godina?

AKTUALNOSTI

• MEĐU NAMA

Jedni štrajkaju, drugi uživaju

Proljeće će, čini se, biti obilježeno štrajkovima u obrazovanju i znanosti. Krenulo je sredinom ožujka, a nastavilo se takozvanim cirkularnim štrajkovima u travnju. Po regijama. Prvo Dalmacija pa zatim Slavonija, Istra, Primorje... Tri sindikata koja su pokrenula grudu ustraju u svojim zahtjevima i ne priznaju nikakvu argumentaciju Vlade, premijera i „svoga” ministra koji se iz petnih žila u javnost trudi odaslati poruke pune optimizma, meda i mlijeka, jer nikada nitko u povijesti ove mlade i krhke države, koja je jedva prebacila trideset i koju, nije učinio toliko za plaće svih zaposlenih u državnim i javnim službama. Pa i za zaposlenike u sustavima obrazovanja, znanosti i visokog obrazovanja. Stalno se operira s porastom plaća od 'ciglih' 60 posto od 2019. godine do danas. Pa što bi sad štrajkaši i njihovi sindikalni vođe htjeli? Kruha preko pogače? Sve je to nepotrebno i neprimjereno trenutku u kojemu se nalazimo ‒ tako tvrdi prosvjetna i svekolika vlast…

• IZ RAVNATELJSKOG KUTA           

Mnogo vike ni za što

U e-savjetovanje ovih je dana „pušten” prijedlog nacrta odluke o početku i završetku nastavne godine te trajanju odmora učenika za iduću školsku godinu koji je odmah naišao na posvemašnje podjele. S obzirom na to da se ovim prijedlogom (na neki način) sve vraća na „staro”, naravno da su se odmah javili oni koji pozdravljaju tu opciju, ali i oni koji su bili sasvim zadovoljni novijim modelom koji je, primjerice, dijelio zimski odmor na dva dijela. Kako god bilo, jasno je da nikad ne će biti postignut konsenzus i uvijek će biti onih koji će uvjeravati sve ostale da je baš njihova opcija najbolja. Jasno je da neke stvari ne mogu biti „uklesane u kamen”, no nije li upravo školski kalendar nešto oko čega ne bi trebalo biti nikakvih rasprava? Pita li se netko kakvu poruku šaljemo djeci stalnim promjenama, uvođenjem novog ili vraćanjem na staro? Zašto, primjerice, nastavna godina ne bi uvijek počinjala 1. rujna (ili prvog sljedećeg radnog dana ako se radi o vikendu)?

• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)

Prinosi urednika, novinara i vanjskih suradnika Školskih novina znanosti i kulturi

Stjepko Težak ‒ najproduktivniji jezikoslovac, najveće ime metodike hrvatskoga jezika i filma

Stjepko Težak najdugovječniji je suradnik Školskih novina sa stalnom rubrikom u svakom broju. Rubriku Riječ pisao je punih dvadeset godina (1985. ‒ 2006.), nakon Ivana Brabeca, koji ju je započeo i pisao od 1974. do 1984. godine. Težak je i u nekim drugim područjima stvaralaštva pokazao slične interese kao Ivan Brabec kao što su govor rodnog kraja, udžbenici za osnovnu školu i jezični savjeti, no raspon je njegova interesa i djela znatno širi

• U Vodicama održan državni stručni skup za ravnatelje srednjih škola i učeničkih domova 

Na natječajima za ravnatelje sve manje kandidata, a ponegdje nijednoga

Tijekom trodnevnog skupa najviše se govorilo o sigurnosti u školama i učeničkim domovima te o preventivnim programima, ali najveću pozornost ipak je izazvala panel-diskusija s uvaženim gostima na kojoj je kraj svih otvorenih tema u fokusu ipak bio nepovoljan radno-pravni status ravnatelja od vremena kad ih se bira na petogodišnje mandate pa postaju rukovoditelji odgojno-obrazovnih ustanova s ugovorom o radu na određeno vrijeme, kao i sam način izbora koji ravnatelji godinama problematiziraju

• U e-savjetovanju prijedlog školskog kalendara za 2025./2026. godinu

Treba li ukinuti drugi dio zimskih praznika?

Zimski odmor za učenike počinje 24. prosinca 2025. godine i traje do 9. siječnja 2026. godine, s time da nastava počinje 12. siječnja. Proljetni odmor za učenike počinje 30. ožujka i završava 6. travnja 2026 . godine, a nastava počinje 7. travnja

• REPORTAŽA Srednja škola ‒ Centar za odgoj i obrazovanje, Zagreb

Škola koja vraća osmjeh

Inkluzija u našoj školi svakodnevno je prisutna jer naši nastavnici, stručni suradnici i ostali djelatnici škole s puno ljubavi osiguravaju uvjete za optimalan razvoj socijalnih, intelektualnih i emocionalnih potencijala svakog učenika u skladu s njegovim mogućnostima. Naša veza s učenicima ne prestaje nakon školovanja jer bivšim učenicima pružamo podršku i nakon završetka škole. Učenici znaju da smo tu za njih i da nam se bez straha i zadrške mogu uvijek obratiti ‒ ravnateljica Đana Baftiri

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ Đurmanec: Projekt „Umjetna inteligencija u obrazovanju”

Naučiti suočiti se s etičkim i sigurnosnim izazovima

Projekt pruža priliku učenicima da se na kreativan i edukativan način upoznaju s umjetnom inteligencijom, njezinom poviješću, trenutačnom primjenom i etičkim aspektima. U interaktivnim radionicama i grupnim projektima učenici će razvijati tehničke i kritičke vještine koje su ključne za razumijevanje i primjenu umjetne inteligencije u budućnosti

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Vođenje pripravnika odgojitelja do samorefleksije

Koje su obveze zaposlenika odgojno-obrazovne ustanove prema odgojitelju pripravniku, koje su obveze i odgovornosti odgojitelja pripravnika u ustanovi, koje su uloge ravnatelja, mentora, stručnih suradnika, što bi odgojitelj pripravnik trebao svakodnevno voditi, dokumentirati, kako napisati pripremu• Erasmus+ mobilnost u Malagi: Korak dalje u profesionalnom razvoju učenika

• Refleksivna praksa i suradnja odgojitelja u eTwinning projektima (1)

Od razumijevanja ideja do povjerenja u uzajamnost

Dječji je vrtić zajednica koja uči, pri čemu je od presudne važnosti uloga odgojitelja kao refleksivnih praktičara koji zajednički istražuju vlastitu praksu, razmjenjuju vlastita razmišljanja o praksi te stvaraju nova, zajednička cjelovita razmišljanja. Svakom su odgojitelju potrebni drugi odgojitelji, kao što je on potreban i njima samima, kako bi zajedno uspjeli razumjeti određeni odgojno-obrazovni proces

 

• Iz dnevnika školskoga psihologa

Škola kakve nigdje nema

Sve je bilo neopisivo. Svaki mi je izlet nahranio dušu, osnažio tijelo, proširio vidike, bio sjajna teretana za moj mozgić s razvojem po opadajućoj krivulji, preplavio me ljubavlju prema divnim ljudima koji su me okruživali, punio ushitom sred čarobnice Prirode, a da ne govorim o kulturno-povijesnim čudesima koje u sebi krije to malo kamenitog i naoko škrtog prostora Žrnovnice, Peruna, Podmosorja, Mosora

• Novo izdanje Školske knjige

Tado Jurić: Suvremene migracije i opstanak nacije

Događaju li se velike migracije slučajno ili netko njima upravlja? Zašto o migracijama politička ljevica, desnica i srednja struja imaju potpuno oprečna mišljenja? Je li uvoz „jeftine” radne snage zapravo koncept gušenja cijene rada u EU-u? Je li integracija u EU-u igdje uspjela? O tim i mnogim drugim pitanjima vezanima za migracije raspravlja se u ovoj odvažno napisanoj knjizi koja govori o aktualnoj i izazovnoj temi koja polarizira suvremeno društvo

• Hrvatski školski muzej 

Šarene slagalice i priča o prijateljstvu

Školski muzej i Centar za autizam Zagreb s ponosom predstavljaju izložbu koja slavi desetljeće prijateljstva, kreativnosti i inkluzije u kojima su mladi umjetnici pokazali svoju nevjerojatnu maštovitost i talent, stvarajući radove koji nadahnjuju i potiču na promišljanje o važnosti prihvaćanja i jednakosti. Izložba nije samo retrospektiva suradnje, ona je poziv na stvaranje društva u kojem je različitost bogatstvo, a umjetnost most koji povezuje

SAVJETNICI

• PRAVO | Dodatni rad kod drugog poslodavca | Olivera Marinković, dipl. jur.

• PSIHOLOG | Klasifikacija anksioznih poremećaja u djece | Sanja Režek, psiholog

• ZDRAV ŽIVOT | Kako svoje dijete zaštititi od droge | dr. Ivo Belan

SURADNICI JAVLJAJU

• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Rat i mir | Marija Drobnjak Posavec

• ZAGREB | OŠ Grigora Viteza | Izložba „Velikani hrvatske prošlosti” 

• Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar | Međunarodna BeSafeNet olimpijada

• RADOBOJ | OŠ Side Košutić | „Poljubi grumen zavičajne zemlje i prošapći – hvala”

• BJELOVAR | Komercijalna i trgovačka škola | Smotra građanskog odgoja

SVIJET

RUSIJA Kako je učitelj prokazao Putina i razotkrio njegov plan 

Indoktrinacija u ruskim školama

Dok Rusija provodi cjelovitu invaziju na Ukrajinu, osnovne škole diljem Rusije pretvaraju se u regrutacijske centre. Suočen s etičkom dilemom rada u sustavu kojim vladaju promidžba i nasilje, jedan hrabri učitelj Pavel Talankin snima ono što se zbilja događa u njegovoj školi. Bilježi intimne i informativne prizore, porast militariziranih skupina djece, represivne zakone, gorljivi nacionalizam i regrutiranje maturanata za ratne sukobe