TEMA BROJA - Kako stati na kraj rastu opravdanih izostanaka učenika s nastave

AKTUALNOSTI

• MEĐU NAMA

Po tri dana do vječnosti

Liječnici opće prakse u našoj suverenoj, samostalnoj i demokratskoj državi stalno dobivaju i bitke i ratove protiv učitelja. Prijeteći štrajkom dobiju i više nego što su tražili za razliku od prosvjetara koji i nakon šest tjedan štrajka pognu glave i pokupe se doma s veličanstvena dva posto povećanja „s odgodom”, a prije osam godina „potukli” su prosvjetare i kad su odbili pisati ispričnice školarcima, jer to im je bilo preteško pa je tadašnji ministar kompilator donio pravilnik kojim ih je neizravno oslobodio tog mukotrpnog posla i prebacio sve na vrlo odgovorne, savjesne i za vlastito dijete zabrinute roditelje, dopustivši im da izostanke svoga mladunca s nastave mogu u e-Dnevniku opravdavati do tri dana i bez ispričnice, na temelju vlastite procjene o zdravstvenom stanju vlastitog djeteta…

• IZ RAVNATELJSKOG KUTA           

Fućka nam se...

Ne baš tako davno, sjetit ćete se jer je puno govora bilo o tome u razdoblju pandemije, na snagu je stupio Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji je propisao obvezu poslodavcima (s više od pedeset zaposlenika) uređivanje unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. Jednostavnijim rječnikom ‒ trebalo je donijeti pravilnik te imenovati povjerljive osobe koje je hrvatska javnost, kreativna kakva već jest, odmah prozvala „zviždačima”.

U školskim je ustanovama ispočetka uslijedio bunt prema spomenutoj direktivi jer su ravnatelji unaprijed pretpostavili i upozorili na ono što se kasnije zaista i dogodilo – nitko se ne će prihvatiti tako zahtjevnog i odgovornog zadatka, osobito stoga što se već unaprijed znalo da nije predviđena baš nikakva novčana naknada za obavljanje zahtjevne dužnosti... 

• Vijeće za plaće zatrpano brojnim zahtjevima za korekcijom koeficijenata

Kako do pravednijih odnosa plaća zaposlenih u javnom i državnom sektoru

Jedan je od razloga zaostajanja plaća u prosvjeti nizak koeficijent „nositelja” sustava, učitelja i nastavnika. Neki rješenje vide u povećanju koeficijenata za osam posto za sva radna mjesta, uz uvjet da svi koeficijenti usporedivih zanimanja drugih službi ostaju isti

• AGENCIJA ZA MOBILNOST I PROGRAME EU Objavljen natječaj za program Erasmus+ za 2025. 

Gotovo 50 milijuna eura za hrvatske korisnike 

Erasmus+ je najveći program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport u okviru kojega je hrvatskim korisnicima u 2025. godini na raspolaganju ukupno 49.263.334 eura, što je gotovo pet milijuna eura više u odnosu na 2024. godinu. Projekti se mogu prijavljivati na više natječajnih rokova tijekom 2025. godine

• Stručni skup uz sedam desetljeća Modre laste 

Časopisi za djecu i mlade: vrata u svijet mašte i partneri u obrazovanju 

Svrha je skupa bila istaknuti važnost dječjih časopisa kao medija koji ne samo da potiču kreativnost i maštu već i služe kao suradnici u procesu obrazovanja, a sudionici su imali priliku čuti kvalitetne primjere dobre prakse te sudjelovati na okruglome stolu i raspravama s uglednim stručnjacima

• Školska knjiga u čast oca hrvatske književnosti 

Otvorena Znanstvena knjižara M. Marul u središtu Splita

Svečano otvaranje reprezentativne znanstvene knjižare Školske knjige, proširene na cjelovito obnovljeno prizemlje palače Milesi na splitskome Voćnom trgu, uveličali su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i brojni uzvanici i građani Splita 

• Prvi puta predstavljeni rezultati nacionalnih ispita po županijama i gradovima

Poznato je u kojim gradovima učenici ostvaruju najbolje rezultate, ali ne i oni u kojima imaju najlošiji uspjeh

Po riječima ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinka Filipovića, riječ je o detaljnoj analizi rezultata u 40 grada i 21 županiji, koji kao osnivači škola mogu vidjeti gdje se nalaze u odnosu na nacionalni prosjek

• REPORTAŽA Industrijsko-obrtnička škola Šibenik

Trogodišnja „zanatska” škola na jako dobrom glasu

Kvalitetnom organizacijom i suvremenim naprednim nastavnim programom, uključujući i međunarodne aktivnosti, obrazujemo samostalne, poduzetne, pouzdane, multikulturne i društveno odgovorne osobe koje će biti nositelji gospodarskog razvoja, kako na lokalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Škola nastoji biti prepoznatljiva i poželjna ustanova za ostvarivanje potreba svih učenika u svrhu ostvarivanja kvalitetnog obrazovanja, konkurentnosti na tržištu rada, kao i za cjeloživotno učenje ˗ ravnatelj Zoran Živković

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Učenici s teškoćama u razvoju: Važnost inkluzije – primjer iz prakse

„Inkluzija – sad i ovdje”

Razredni projekt, koji je osmislila učiteljica Osnovne škole Frana Galovića u Zagrebu Sanja Minarik ima za svrhu podizati razinu svijesti učenika nižih razreda, čime se stvaraju preduvjeti za inkluziju djece s teškoćama u razvoju u život zajednice i prihvaćanje različitosti kao bogatstva te upućivati učenike na poštovanje i uvažavanje drukčijih od nas

• Kolektivno pamćenje i međugeneracijska odgovornost 

Vukovar kao simbol nasljeđa i slobode

U Hrvatskoj je kolektivna svijest duboko obilježena mjestima kao što je Vukovar, grad koji nadilazi svoj fizički prostor i postaje simbol otpora i zajedništva u borbi za slobodu protiv velikosrpske agresije

• Čitalačka pismenost i djela za cjelovito čitanje: problemi i možebitna rješenja 

Usavršavati tehniku čitanja, ali i prilagoditi se željama učenika  

Čitanje nije samostalna aktivnost, nego nadogradnja govora. Kako su učenici zbog utjecaja tehnologije, zbog koje manje vremena provode u socijalnoj interakciji, ali i zbog otuđenosti unutar obitelji, verbalno sve slabiji, tako su problemi s razvojem čitalačke pismenosti sve zamjetniji. Ovdje opisani primjeri iz prakse pokazuju da i tomu ima lijeka

• SŠ Bernardina Frankopana u Ogulinu u projektu o klimatskim promjenama

Kako biti odgovoran pojedinac na planetu

Već nekoliko godina učenici učenjem o klimatskim promjenama usvajaju stručne vještine koje će im biti potrebne za tržište rada. Projekt omogućuje učenicima da postanu svjesni vremena i okružja u kojem žive, a uz ekonomsku skupinu predmeta uče kako pridonijeti zaštiti okoliša i planeta

SAVJETNICI

• PRAVO | Promjena ugovora o radu s nepunog na puno radno vrijeme | Olivera Marinković, dipl. jur.           

• PSIHOLOGIJA | Laganje od polaska u školu do starosti | Sanja Režek, psiholog

• ZDRAV ŽIVOT | Kako staviti pod kontrolu povišeni krvni tlak | dr. Ivo Belan

SURADNICI JAVLJAJU

• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Blagovati, ne ratovati

• Škola za medicinske sestre Vinogradska | Međunarodna konferencija Inovacije i izazovi u obrazovanju i sestrinstvu 

• Dječji vrtić Zraka sunca Križevci | Dani zajedničke sadnje

• Ugostiteljsko-turistička škola Osijek | Projekt Upoznaj svoje sugrađane!

• Osnovna škola kralja Tomislava Našice | Državna smotra na slovačkom jeziku „Slovenčina moja”

SVIJET

RANI I PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE Nedostatak odgojitelja 

Stranci „krpaju rupe” u njemačkim vrtićima 

U Njemačkoj nedostaje nekoliko stotina tisuća mjesta u dječjim vrtićima i 125.000 odgojiteljica i odgojitelja. Jedan vrtić u Kölnu ulaže nade u stručnu radnu snagu iz inozemstva i zapošljava odgojiteljice iz Španjolske