Vlada uporno želi prikazati kako na temelju Zakona o plaćama i novim uredbama o koeficijentima želi ispraviti nepravde u plaćama. Njezin je kredo – jednaka plaća za jednak rad, no dublji uvid u predložene koeficijente pokazuje da su razlike i dalje prisutne, uz nove nelogičnosti. Jer, i po famoznim novim koeficijentima koji su i dalje na stolu i navodno podložni korekcijama – a sindikati se o njima trebaju očitovati do 8. veljače – biti tajnica, spremačica, domar ili računovotkinja u školi nije plaćom isto kao i imati ‘radnu knjižicu’ u nekoj od drugih javnih ustanova...
• Umjesto uvodnika
Za početak, bilo bi dobro proglasiti generalni štrajk i izdržati u njemu doista do trenutka kad im vlast ispuni zahtjeve. I ne trebaju se kao uvijek do sada opterećivati izgubljenim satima nastave, ni održanim nacionalnim ispitima i državnom maturom, nezaključenim ocjenama. To umjesto učitelja i nastavnika nema tko napraviti, napraviti, a kad stane pola države, možda se nekome u Banskim dvorima ipak upali lampica. Dok se tako nešto ne desi, učiteljima će najvažnije biti zašto im je koeficijent 1,97 a ne 2,0. Bez obzira na trenera konja u ergeli...
• Iz ravnateljskog kuta
Kad god dođu ovakve teme na red, glasniji među nama uvijek će zazivati mogućnost prosvjeda ili legitimnost štrajka za koji vjeruju da bi mogao riješiti određene probleme. Iako, svi koji imaju više „obrazovnih utakmica u nogama” sigurno pamte kako su završavali gotovo svi štrajkovi u školama (čak i oni najdugotrajniji) ‒ s golemim i vidnim razočaranjem jednih te velikim smiješkom drugih pred televizijskim kamerama...
• Dvotjedna kronika
Na društvenim mrežama nastavnika naveliko se raspravlja kako je isplativije biti voditelj državne ergele, nego nastavnik, piše Srednja.hr. Razlog je tome bolji predloženi koeficijent stručnog savjetnika u državnoj ergeli nego učitelja. Portal naknadno saznaje da u Hrvatskoj postoje samo dva radna mjesta savjetnika, a ona su nepopunjena jer ne postoji kvalificiranih stručnjaka...
• UNICEF i Vlada Švicarske Konfederacije jačaju podršku djeci izbjeglicama i migrantima u Hrvatskoj
Više od 1900 stručnjaka i pružatelja socijalnih usluga educirano je o važnim temama, poput traume, udomiteljstva djece bez pratnje ili pružanja podrške mentalnom zdravlju u kriznim situacijama čime je osiguran pristup uslugama psihosocijalne podrške kojima se kroz sustav može obuhvatiti više od 7700 djece i 17 000 osoba koje se brinu o djeci raseljenoj iz Ukrajine…
• Pogled u školu
Uopće ne sumnjam u to da ćemo danas-sutra imati još bolje obrazovanje. Ono evoluira, unaprjeđuje se postupno, metodom pokušaja i pogrješaka. Kako vrijeme odmiče, možemo očekivati da će se pozitivan trend nastaviti. To ne znači zapadanje u indiferentnost i pomirenje sa statusom quo, već nastavljanje s radom, rješavanje problema i predlaganje ideja…
Posao ravnatelja, kao i posao učitelja, nije samo zanimanje, već i zvanje. Svakim se danom susrećemo s novim izazovima, ali uz pomoć i suradnju svih čimbenika uspješno rješavamo probleme. Cilj je škole i roditelja odgojiti
dobre, empatične i uspješne ljude koji se mogu snaći u ovim izazovnim vremenima, iskrena je ravnateljica Jadranka Bartolić Muzica...
• Razmišljanje o tome kakva nam škola treba
U pedagoškoj zbilji postoje i učitelji koji su usmjereni na rast i razvoj djece i mladih. Oni se kritički odnose prema svemu i stalno razmišljaju o raznim boljim verzijama sebe. Takve su osobe pune ljubavi, entuzijastički prilaze rješavanju raznih problema i izazova te služe djeci i mladima, a odgojno-obrazovni proces postane ugodan, poticajan te djeca ili učenici, zahvaljujući takvim osobama zavole aktivnosti ili nastavne predmete...
• Iskustva nakon polugodišnjeg prakticiranja cjelodnevne škole
Nakon početnih otpora u mnogim zbornicama, nakon burnih prosvjeda i negodovanja roditelja koji se nisu mogli pomiriti s time da će im škola oduzeti dijete i znatno narušiti obiteljski život, tijekom prvog polugodišta strasti su se primirile, a mnoge stvari „legle” na svoje mjesto pa sad, za divno čudo, roditelji zadovoljno trljaju ruke jer njihova djeca imaju i besplatne obroke i udžbenike, a škola im u neznatno produženom radnom danu omogućava i nudi niz drugih pogodnost – od potpomognutog i obogaćenog učenja, brojnih izvannastavnih aktivnosti do onih izvanškolskih koje su do sada roditelji morali plaćati – i sve to besplatno. Tražiti više od toga bilo bi pretjerano, a prigovarati svemu tome – pomalo nepristojno...
• Uz 30. obljetnicu Male škole hrvatskoga jezika i kulture Hrvatske matice iseljenika
U povodu 30. obljetnice Male škole hrvatskoga jezika i kulture Hrvatska matica iseljenika tiskala je priručnik Sasvim drukčiji jezik – Dramske i lutkarske scenske igre s tekstovima za ovladavanje i poučavanje hrvatskoga kao inoga jezika. Osim dokumentarističke dimenzije, knjiga donosi nov i zanimljiv dramsko-pedagoški, jezično-kulturološki i glotodidaktički sadržaj...
• PRAVO | Izvanučionička nastava / Đurđica Šoić, dipl. iur.
• PSIHOLOGIJA | Visoki ciljevi darovitih učenika / Sanja Režek, profesor psiholog, OŠ A.G. Matoša Zagreb
• ZDRAV ŽIVOT | Prometna nesreća – što učiniti? / dr. Ivo Belan
• OŠ Bijaći iz Kaštel Novog i OŠ kneza Trpimira iz Kaštel Gomilice | Dajmo šansu miru
• Čakovec: Gimnazija Josipa Slavenskog | Klub unuka najbolji UNICEF-ov projekt u 2022./2023.
• Varaždinske Toplice: OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića | Planine nas zovu
• Vukovar: Osnovna škola Nikole Andrića | Obilježili smo Dan crvenih haljina
• Mladi arheolozi u Noći muzeja istraživali blago Sveučilišta u Zadru
• Duh u Močvari
Mnogo je razloga zašto je uvođenje divljeg i održivog mesa na školske jelovnike važno. Prvo, jako je važno da mlađu generaciju potaknemo na konzumaciju hranjive hrane bogate vitaminima kako bismo im pomogli u razvoju. Meso divljači ne samo da je zdravije, već je i održivije od onoga što trenutačno konzumiramo...
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije