Politika treba saslušati struku, a ne diktirati promjenu

AKTUALNOSTI

• MEĐU NAMA

Misli lokalno, djeluj globalno

Zgrada u kojoj stanujem ima 162 stana i u njoj živi četiristotinjak građana hrvatske metropole. Po svojoj veličini nije ni među stotinu najvećih u Zagrebu. Imamo predstavnika stanara koji volontira za stotinjak eura da bi u naše ime zivkao toplanu, gradski vodovod, servis za liftove. Mi svi uredno plaćamo svoje račune, kako to već i priliči, i funkcioniramo prilično dobro. Reklo bi se, zgrada nam je samoodrživa, financijski samostalna i u zelenoj tranziciji, rečeno modernim rječnikom. Zašto to spominjem? Malo me zaškakljala statistika koju sam prije nekoliko dana našao na nekom portalu o tome kolike su plaće načelnika općina u Hrvata. Naime, otkako je nama Lijepe Naše, mi smo otpustili remen na hlačama, raspojasali se sve u šesnaest, pa na razini lokalne samouprave, jer važno je „samoupravljati” ne samo na državnoj nego i na mikrolokalnoj razini, imamo 428 općina, 127 gradova te 20 jedinica područne samouprave odnosno županija…

• IZ RAVNATELJSKOG KUTA           

U očekivanju petka

Posljednji tjedan u veljači trebao je donijeti mir, kako učenicima koji odlaze na drugi dio zimskih praznika, tako i zaposlenicima škola koji bi trebali malo predahnuti nakon svih stresnih događanja koji su pristigli i u hrvatske škole. O postojećem školskom kalendaru svatko ima neko svoje mišljenje, no mnogi se slažu da je tjedan praznika u sadašnjem trenutku itekako dobrodošao. Ipak, izgleda da pravog predaha i mira ne će biti, tek mirenja!

Sindikati su sukladno svojim procedurama uputili zahtjev za pokretanjem krasne glagolske imenice s kraja prethodnog odlomka i najavili novu. Nije, doduše glagolska, ali itekako uključuje radnju, stanje i zbivanje – riječ je, naravno, o štrajku. Kako ističu, ne će odustati jer su dovoljno čekali, a dodatni je „okidač” i najava povećanja plaća pravosudnim djelatnicima kao još jedan dokaz da novca ima, samo je upitno kako će se rasporediti... 

• Vremeplov Školskih novina (1950. ‒ 2025.)

Osnivači i izdavači Školskih novina kroz prošlost

Povijest Školskih novina govori o tome da informacijske potrebe školstva ne ovise o društvenom sustavu te kako se identitetskim glasilom mogu prevladati negativni učinci pretjerane disperzije profesionalnih informacija u današnjem digitaliziranom svijetu

• Za Vremeplov Školskih novina govore čitatelji: Vladimir Findak

Moje štivo i partner

Pretplatnik sam Školskih novina od 1958., a suradnik gotovo pedeset godina pa zaključujem: Školske novine postale su i ostale potreban „servis” svima koji se bave problematikom odgoja i obrazovanja

• RAZGOVOR Antonija Mirosavljević, predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola 

Ravnatelji sa svojim zaposlenicima čine jedinstven tim

U hrvatskom školstvu bez HUROŠ-a i UHSR-a više se ništa ne radi, a taj smo put trasirali u proteklih trideset godina i postigli da nas svi uvažavaju i uključuju u sve rasprave, projekte, u stvaranje dokumenta kojima se regulira naša djelatnost. U svim su tim aktivnostima i naša nastojanja za što kvalitetniju svaku odluku, svaku rečenicu, odredbu u pravilniku. I na takvom odnosu prema radu nastojat ćemo ustrajati i u godinama koje su pred nama

• Sporost u primjeni Protokola o kontroli ulaska u škole

Još nisu stvoreni preduvjeti za konkretne mjere sigurnosti 

Dva mjeseca nakon tragedije u Zagrebu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih još nije donijelo pravilnik na temelju kojega škole mogu primiti novi profil radnika (u javnoj raspravi bio je u siječnju), a unatoč tomu što su MUP, civilna zaštita i Institut za društvena istraživanja predali svoj nacrt programa edukacije budućih djelatnika za sigurnost još 23. siječnja, ni taj dokument još nije usvojen. Paralelno, nakon dva incidenta sa školskim zaštitarima u razmaku od dva tjedna, ministar znanosti Radovan Fuchs i gradonačelnik Tomislav Tomašević izjavili su da su „svjesni da zaštitari nisu najbolje rješenje”

• Tribina na Kineziološkom fakultetu: Zaštita dobrobiti djece u sportu 

Neprihvatljivo je da s djecom rade treneri koji nemaju stručnu kvalifikaciju

Hrvatska je sportska nacija, a strast i pozitivno djelovanje treba njegovati na svim razinama, a istodobno unaprjeđivati kadrove, infrastrukturu, sustave vođenja i natjecanja i osigurati svaki oblik podrške sportašima, ali i trenerima jer samo onaj koji se osjeća dobro uistinu može dobro raditi to što radi. Za nasilje u sportu nema opravdanja i sportski rezultat nikad ne smije biti ispred sportaša

• U povodu odlaska Petra Gudelja (Podosoje, 29. rujna 1933. – Zagreb, 13. veljače 2025.)

Moja će se pjesma dalje pisati, sama 

Zauvijek nas je napustio veliki hrvatski pjesnik Petar Gudelj čija su pjesnička djela objavljivana u Hrvatskoj u prestižnoj Školskoj knjizi koju je pjesnik nazivao rodna kuća mojih knjiga i od milja joj nadijevao ime Žužulište

• REPORTAŽA Glazbena škola u Novskoj

Želimo da se što više učenika bavi glazbom, ali nismo škola za talente

U svakoj generaciji imamo talentiranih učenika i njima posvećujemo veliku pažnju, ali primarna nam je namjera dati svim učenicima što kvalitetnije umjetničko obrazovanje. I zato je moja vizija škole da bude otvorena za svu djecu, a ne samo za supertalente koji će jednoga dana postati vrhunski glazbenici. Nije najvažnije samo naučiti svirati, jer i nama je cilj odgojiti mentalno i fizički zdrave osobe pa puno polažemo i na odgoj učenika pripremajući ih tako za život – ravnateljica Dunja Uroić

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Dijete, knjiga, književnik – Zajedno u otkrivanju svijeta

Druženje s knjigom omogućuje djetetu bogaćenje rječnika, dobivanje informacija iz različitih životnih područja te stjecanje znanja. Stoga smo se od najranije dobi uz svakodnevna druženja s književnim djelima uključivali u projekte Knjižnice Sesvete „Mala čitafora”, tijekom kojih su djeca imala priliku upoznati slikovnice različitih tema, naravno, prilagođenih trenutačnoj dobi djece 

• Karneval – najveseliji „praznikˮ u dječjem vrtiću

Igrom do maskenbala

Karnevalske svečanosti obično uključuju maskirane povorke i plesove. Diljem Hrvatske maskirane skupine naših predaka stoljećima su bukom, zvonjavom, plesom tjerale zimu i prizivale proljeće. I u vrtićima je tih dana veselo

• Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar i Srednja škola Ivan Švear Ivanić Grad 

Timska nastava unaprjeđuje i učenje i suradnju

Interdisciplinarna nastava sve se više prepoznaje kao ključan pristup u suvremenom obrazovanju jer omogućuje integraciju različitih nastavnih predmeta i potiče učenike na razvoj praktičnih vještina i međusobnu suradnju 

SAVJETNICI

• PRAVO | Dopust trudne radnice | Jasna Kovač Goričan, dipl. jur.

• PSIHOLOG | Psihički poremećaji kod djece | Sanja Režek, psiholog

• ZDRAV ŽIVOT | Kako ostati u kondiciji nakon tridesete | dr. Ivo Belan

SURADNICI JAVLJAJU

• NAŠA SVAKIDAŠNJICA | Ja to ne razumijem | Marija Drobnjak Posavec

• VINKOVCI Osnovna škola Josipa Kozarca | Posveta nestalima i poginulima u Domovinskom ratu

• BJELOVAR Ekonomska i birotehnička škola | Učenice na konferenciji o sigurnosti na internetu

• GUNJA OŠ „Antun i Stjepan Radić” | Izložba „Fakeless” ‒ medijska pismenost za sve generacije 

• DRNJE OŠ Fran Koncelak | Siječanjske Erasmus aktivnosti 

SVIJET

MENTALNO ZDRAVLJE MLADIH 

Vizija Europe u kojoj je mentalno blagostanje mladih prioritet

S obzirom na to da se svaki šesti mladi Europljanin suočava s izazovima u području mentalnog zdravlja, a gospodarski teret godišnje premašuje 600 milijardi eura, ističe se ključna važnost rane intervencije prevencijom i promicanjem u odnosu na liječenje. Naime, za svaki euro uložen u programe mentalne dobrobiti, uštedi se do 24 eura smanjenjem zdravstvenih i socijalnih troškova