TEMA BROJA Kako se škole nose s rastom broja djece iz drugih država

AKTUALNO

• MEĐU NAMA

Zabune i zablude

Piše Mirela Lilek

Ravnateljima osnovnih škola prije nekoliko je dana opet bilo veselo – javnosti je obznanjena još jedna lista najboljih osnovnih škola, ovoga puta zagrebačkih. Autorstvo nad tim radom potpisuju znanstvenici, a metodologija kojom su se koristili imala je za cilj zapravo detektirati najefikasnije škole. Primijenili su dva parametra – troškove škola i broj učitelja (ulazne varijable), plus tri izlazne varijable – prosječne ocjene učenika, broj učenika koji nisu pali razred i broj bodova koje učenici postižu prilikom upisa u srednje škole. Na temelju toga procijenjena je „tehnička učinkovitost osnovnih škola” na području metropole…

• Ja tako mislim

Ispričnica može spasiti ocjenu, ali ne može izgraditi karakter

Piše Brigitte Gmaz, ravnateljica OŠ Vladimir Bosnar, Stubičke Toplice

Ovih je dana završilo javno savjetovanje o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je pripremilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Jasno je – i očekivano – da je u javnom savjetovanju struka upozorila na potrebu uvođenja reda kod opravdavanja izostanaka učenika od roditelja i upozorila da su izostanci često samo vrh sante leda narušenog mentalnog zdravlja učenika.

Glavni je argument za uvođenje strožih pravila zlouporaba trenutačnog sustava…

• Kad je „dobar dan” teži od matematike

Piše Jere Bilan

U posljednjih nekoliko godina hrvatske srednje škole dobile su nove učenike: Ukrajince. Posljedica je to ruske agresije koja, na žalost cijelog civiliziranog svijeta, i dalje ne prestaje. Iako su mnogi od ukrajinskih učenika vrlo dobri, prvi i najveći izazov nije matematika, zemljopis, povijest ili struka, nego jednostavno – hrvatski jezik. Oni dolaze s dobrim radnim navikama, pristojni su i imaju ozbiljan pristup školskim obvezama, ali nemaju osnovni preduvjet, i to onaj koji se u učionici najčešće podrazumijeva – poznavanje hrvatskog jezika…

• Između vrtića i škole

Tko i kako procjenjuje djetetovu spremnost za školu

U Gradu Zagrebu pravo na odgodu polaska u školu ima oko deset posto djece, dok je u županijama poput Splitsko-dalmatinske ili Međimurske riječ o 13 posto. To je velik kamen spoticanja, ponajprije zbog porasta broja odgoda, kaže Ivana Pavić Šimetin, voditeljica Službe za školsku i adolescentsku medicinu HZJZ-a

• Istraživanje među tinejdžerima i njihovim roditeljima

Religioznost odvraća adolescente od spolnih odnosa

Stavovi roditelja o spolnom ponašanju tinejdžera razlikuju se ovisno o spolu roditelja: u usporedbi s očevima, majke mnogo češće smatraju da je prerano stupiti u spolne odnose prije 17. godine te su svjesnije da često mijenjanje partnera može ugroziti reproduktivno zdravlje

• RAZGOVOR Antun Kovačić, predsjednik Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja

Pritisak roditelja svakim je danom sve veći

Nastavnici nemaju autonomiju u ocjenjivanju, roditelji često propituju njihov rad, bave se kvalitetom ocjena koje nastavnici daju i svi si daju za pravo komentirati, omalovažavati rad nastavnika te se problematizira stručnost gotovo svakog nastavnika. I tu smo svi nezaštićeni

• Nova analiza rezultata državne mature

Petice u školi, a na maturi pad iz obveznih predmeta

Slaba trojka prosječna je ocjena prošlogodišnje mature, pokazuju novi podatci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih objavljeni u Školskom e-Rudniku. Najviša prosječna ocjena na razini A na ljetnom roku bila je 2,95, a na razini B 2,79. Na jesenskom roku prolaz je bio kroz ušicu igle - razina A 1,95, razina B 2,04

• Skriveni jezik digitalne komunikacije

Značenje emotikona među mladima

Generacija Alfa uvodi nas u novu eru komunikacija. Za odrasle, emotikon nasmijanog lica, srca ili voća može izgledati bezazleno, no među mladima, posebno adolescentima, pojedini emotikoni poprimili su značenja koja su povezana sa seksualnim aluzijama ili upućuju na rizična ponašanja

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Izazovi suvremene nastave: Škola na putu

Kako steći nove vještine i poglede na svijet 

Posjetima muzejima, galerijama, kulturnim spomenicima, prirodnim rezervatima i drugim važnim lokacijama djeca mogu bolje razumjeti gradivo koje je u samoj učionici počesto vrlo apstraktno. Takva nova iskustva učenici nisu mogli dobiti ni u učionici, a ni iz literature

• Istraživanje: Otvorena znanost u praksi

Koliko nastavnici dijele obrazovne sadržaje

Svrha je istraživanja bila utvrditi kako prakse otvorenoga obrazovanja utječu na obrazovni proces u dvjema srednjim školama, a rezultati su pokazali da je većina ispitanika upoznata ili slabije upoznata s pojmom sustava otvorene znanosti

• Ravnoteža između jezika i praktičnosti 

Što kad nekritički preuzimamo engleske izraze?

U kontekstu sveprisutne globalizacije, pri čemu engleski jezik dominira znanstvenom i tehničkom komunikacijom, javlja se izazov očuvanja i razvoja stručne terminologije na materinskom jeziku, jer bi inače moglo doći do njegove marginalizacije u znanstvenom diskursu

• Učitelji informatike apelirali na spas informatičkog obrazovanja

Učitelji tvrde da je sustav u kolapsu, Ministarstvo opovrgava

U reformi (cjelodnevna škola) informatika je jedini predmet kojem je satnica smanjena. Udžbenici prema kojima većina nastavnika predaje napravljeni su prema kurikulumu iz 2018. godine te nikad nisu obnavljani, tvrde učitelji

• REPORTAŽA Osnovna škola Borovje, Zagreb

Ponosni smo na rad s darovitim učenicima

Želim da škola bude za sve učenike, da imamo jasno razrađen sportski program, da imamo mogućnosti da učenicima koji su umjetnički nadareni dobiju primjerenu potporu. Isto tako da im i u STEM području ponudimo kvalitetne sadržaje odnosno da u bilo kojem segmentu života svaki učenik nađe neki svoj kutak u kojemu će razvijati vlastite sklonosti i afinitete – ravnateljica Branka Štefok Bojadžija

SAVJETNICI

• PRAVO Stručna sprema islamskog vjeroučitelja Jasna kovač Goričan

• PSIHOLOG Naša iskustva i ponašanje Sanja Režek

• ZDRAV ŽIVOT Neugodni problemi noktiju Ivo Belan

SURADNICI

• VIROVITICA Centar za odgoj, obrazovanje i razvojnu podršku dr. Terezija Salaj Rakić

Do novih znanja i pozitivnih promjena putem europskih projekata

• BRDOVEC OŠ „Pavao Belas” 

Pouke iz Helsinkija: tjelesna aktivnost i psihologija

• Dan OŠ Matije Gupca, Zagreb

        Od učeničkog rapa do opere u HNK

SVIJET

NJEMAČKA Program „Nastavno osoblje PLUS” – rješenje za nedostatak učitelja

Ubrzana poduka doseljenika za rad u školama

U cijeloj zemlji nedostaju desetci tisuća nastavnika, a trend je u porastu. Istodobno, doseljenici s dugogodišnjim profesionalnim iskustvom često rade na drugim poslovima umjesto da stoje za katedrom. Stoga im jedan program koji se provodi u Kölnu pomaže da se zaposle u obrazovanju