Djeca koja otvore račune na društvenim mrežama već u petom razredu postižu slabije rezultate na ispitima od onih koja s otvaranjem pričekaju još nekoliko godina, a istraživači sumnjaju da je jedan od glavnih razloga stalno provjeravanje novih objava i obavijesti, koje mnogim učenicima odvlače pažnju.
Učenici koji su svoj prvi profil na društvenim mrežama otvorili u dobi od 11 ili 12 godina postigli su slabije rezultate na ispitima iz matematike i čitanja od onih koji su pričekali još nekoliko godina. U dobi od 16 godina razlika između tih skupina bila je jednaka otprilike šest mjeseci školskog napretka, pokazalo je istraživanje.
Istraživanje ne dokazuje da su društvene mreže izravni uzrok slabijih rezultata, no znanstvenici su uzeli u obzir brojne druge čimbenike koji bi mogli utjecati na nalaze, poput školskog uspjeha prije korištenja društvenih mreža, obiteljske strukture i obrazovanja roditelja.
– Sada znamo da je ovo složen problem koji je povezan s načinom na koji su te platforme osmišljene. Naše istraživanje pokazuje da društvene mreže, barem u razdoblju predadolescencije, mladima uzrokuju teškoće – rekao je dr. Marco Gui, glavni autor istraživanja sa Sveučilišta Milano-Bicocca u Italiji.
Korist zbog odgode
Gui i njegovi kolege analizirali su ankete o navikama korištenja društvenih mreža više od 5000 talijanskih učenika te njihove rezultate na standardiziranim ispitima iz matematike, talijanskog i engleskog jezika. Kada su testirani u dobi od 13 i 14 godina, učenici koji su prvi profil otvorili s 11 ili 12 godina postigli su lošije rezultate od onih koji su čekali najmanje do 14. godine. U dobi od 15 odnosno 16 godina razlika u rezultatima iz talijanskog ostala je jednaka, dok se u matematici dodatno povećala.
U radu objavljenom u časopisu „Nature Human Behaviourˮ istraživači navode da je razlika u rezultatima otprilike jednaka zaostatku od šest mjeseci školovanja kod učenika koji su ranije počeli koristiti društvene mreže. Drugim riječima, korist koju su ostvarili oni koji su odgodili korištenje društvenih mreža iznosila je oko polovine učinka koji se postiže intenzivnim i skupim individualnim podukama.
Iako je razlika u uspjehu bila vidljiva u matematici i talijanskom jeziku, nije uočena u engleskom kod učenika koji su ga učili kao strani jezik. Istraživači smatraju da bi razlog mogao biti to što je velik dio sadržaja na društvenim mrežama upravo na engleskom jeziku, što učenicima omogućuje „usputnu izloženost i vježbuˮ.
Jedan od najboljih pokazatelja razlike u školskom uspjehu bila je učestalost s kojom su djeca tijekom dana i noći uzimala mobitel u ruke, što upućuje na to da je stalno provjeravanje društvenih mreža barem djelomično odgovorno za slabije rezultate.
– Pretpostavljamo da je jedan od mehanizama stalno stanje pripravnosti koje korištenje društvenih mreža na pametnim telefonima stvara u životima maloljetnika, ta neprestana potreba da provjeravaju poruke i vide događa li se nešto u virtualnom svijetu dok su istodobno uključeni u aktivnosti u stvarnom okruženju. To znači da su manje prisutni u obiteljskom okruženju ili kod kuće. S kognitivnog gledišta, to može značiti i manju usredotočenost na aktivnosti koje zahtijevaju vrijeme i koncentraciju, poput pisanja domaće zadaće kod učenika te dobi – rekao je Gui.
Uvođenje dobne granice
Istraživanje dolazi u trenutku kada se Ujedinjeno Kraljevstvo priprema uvesti zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, slijedeći primjer Australije, koja je takvu zabranu uvela prošle godine. Iako Gui podržava uvođenje dobne granice za korištenje društvenih mreža, smatra da je zabrana tek „hitna mjeraˮ te da je potrebno raditi na tome da same platforme postanu sigurnije i manje potiču ovisnost.
– Kod djece u predadolescentskoj dobi moramo raditi na smanjenju društvene važnosti tih digitalnih okruženja – dodao je.
Dennis Ougrin, profesor dječje i adolescentne psihijatrije na Sveučilištu Queen Mary u Londonu, izjavio je da ovo istraživanje dodatno potvrđuje tezu kako dob u kojoj mladi prvi put počnu koristiti društvene mreže može utjecati na njihov obrazovni razvoj.
– Poruka roditeljima, nastavnicima i kreatorima politika nije nužno da zabrane društvene mreže, nego da pomognu mladima razviti zdrave navike u njihovu korištenju – zaključio je.
Prema The Guardian
https://www.theguardian.com/science/2026/aug/03/children-using-social-media-younger-age-worse-school-tests
Sada znamo da je ovo složen problem koji je povezan s načinom na koji su te platforme osmišljene. Naše istraživanje pokazuje da društvene mreže, barem u razdoblju predadolescencije, mladima uzrokuju teškoće – dr. Marco Gui, glavni autor istraživanja sa Sveučilišta Milano-Bicocca u Italiji
