Dvadeset godina plodnoga rada

Nakladnička djelatnost Zavoda iznimno je bogata: objavljeno je 18 brojeva časopisa Radovi Zavoda u Bjelovaru, 18 knjiga u ediciji Posebna izdanja, kao i brojni katalozi izložbi i sažetci skupova, ukupno gotovo 10.000 stranica znanstvenih i stručnih radova

Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru osnovan je 2003. godine, zahvaljujući odluci Skupštine HAZU-a te podršci Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije. Zasnovan na ideji decentralizacije znanosti u Hrvatskoj, Zavod je započeo s radom 2005. godine, a od tada kontinuirano ispunjava svoju misiju promicanja znanosti i umjetnosti na regionalnoj i nacionalnoj razini.

Tijekom dva desetljeća svoga djelovanja Zavod je postao važna znanstvena jedinica HAZU-a, baveći se istraživanjima u humanističkim, društvenim i prirodnim znanostima u suradnji s brojnim stručnjacima. Organizirano je 20 znanstvenih skupova, 20 izložbi te brojna predavanja, književni susreti i predstavljanja knjiga.

Povezivanje interesa

Nakladnička djelatnost Zavoda iznimno je bogata: objavljeno je 18 brojeva časopisa Radovi Zavoda u Bjelovaru, 18 knjiga u ediciji Posebna izdanja, kao i brojni katalozi izložbi i sažetci skupova, ukupno gotovo 10 000 stranica znanstvenih i stručnih radova.

Svečano obilježavanje 20 godina djelovanja Zavoda održano je prošle godine, a posebna vrijednost svečanoga obilježavanja bilo je predstavljanje knjige prof. dr. sc. Vladimira Strugara, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru: Bibliografija 2007. – 2023, koja obuhvaća članke objavljene u časopisu Radovi Zavoda u Bjelovaru od prvog broja 2007. godine do broja 17/2023. Bibliografija ukupno sadrži 279 bibliografskih jedinica raspoređenih u osam poglavlja, uz Kazalo autora s 375 imena. Njezina je svrha prikazati teme koje su oblikovale znanstveni rad Zavoda tijekom proteklih dvadeset godina, s naglaskom na pitanja relevantna za Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorsku županiju, ali i za širi nacionalni kontekst. 

O prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Zavoda govorili su akademkinja Jasna Čapo, dosadašnji upravitelj, prof. dr. sc. Vladimir Strugar, član suradnik HAZU-a, te nova upraviteljica mr. sc. Zorka Renić.

Stvaranje društva znanja

Misija Zavoda i dalje će biti povezivanje lokalnih i regionalnih interesa u znanosti, kulturi, umjetnosti i društvenom životu s nacionalnim naporima za stvaranje društva znanja i promidžbu Hrvatske u svijetu. U toj sinergiji lokalnog, županijskog i nacionalnog Zavod vidi svoju najveću snagu i zalog za uspješan nastavak rada.

Od 18 brojeva časopisa Radovi Zavoda HAZU-a u Bjelovaru mnoge smo od njih prikazali u Školskim novinama, nedavno smo objavili i opširan prikaz knjige Slobodana Kaštele Ivo Padovan i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a ovom prigodom predstavljamo dva zadnja broja, 17. i 18., Radova Zavoda u Bjelovaru.

Broj 17 časopisa posvećen je akademiku Dragutinu Feletaru, geografu, svestranom intelektualcu i prosvjetitelju, voditelju Akademijina Zavoda u Bjelovaru od 2020. do 2023. godine, o čijemu životu i djelovanju, u povodu smrti, opširno piše Hrvoje Petrić. U drugome inmemorijskom članku prikazan je život i rad primarijusa Josipa Jagodića (1897. – 1973.), uglednoga liječnika bjelovarske bolnice, koji je zbog svoje hrabrosti i humanosti zaslužio i Priznanje pravednika među narodima. 

Glavni sadržaj toga broja Radova predstavlja osamnaest članaka sa znanstvenoga skupa koji je održan 28. rujna 2022. godine pod nazivom Škola – odgoj – obrazovanje: odabrane teme. Članci su uvjetno razvrstani u sedam tematskih područja. U prva dva članka autori prikazuju europsku dimenziju obrazovanja (Vesna Bedeković) i zalaganja za europeizaciju hrvatskoga školstva u proteklih trideset godina (Vladimir Strugar). U sljedećoj tematskoj skupini u kojoj se propituju neke znanstvene mogućnosti, posebno bismo izdvojili članak na engleskom jeziku Rudolfa Kiralja, u kojemu se autor bavi problemom eksponencijalnoga razvoja ljudskog znanja, znanosti i tehnologije u usporedbi s linearnim razvojem ljudskog bića, te članak Igora Čatića u kojemu autor iznosi neke nedostatke modela poznatoga pod akronimom STEM te predlaže akronim STEAL, pri čemu L označuje jezike, i to formalne: matematiku, logiku i računalstvo te humane: vizualne i suditivne jezike.

O učiteljima i pedagozima

O učiteljima i pedagozima kao stručnim suradnicima riječ je u dva sljedeća članka. U prvom se predlažu mogućnosti stručnog usavršavanja učitelja hrvatske nastave u inozemstvu (Renata Burai, Rona Bušljeta Kardum i Ksenija Klasnić), a u drugom se analiziraju stručne jezgre nekoliko studija pedagogije u Hrvatskoj (Ana Širanović). Odgoj kao tematsko područje zastupljen je u dva članaka. Autori prikazuju korištenje digitalne tehnologije u radu s djecom u predškolskom odgoju i obrazovanju (Edita Rogulj, Lana Radošević, Mersija Plančić Dlačić), dok je središnji problem članka Maje Plaze Leutar građanski odgoj i obrazovanje s motrišta kurikula i antropološko-vrijednosne kategorije logoterapije. 

U sljedeća četiri članka riječ je odgoju i obrazovanju učenika i studenata, a ovdje bismo posebno izdvojili članak Martine Galeković, u kojemu autorica proučava pripovjedne sposobnosti djece s odgodom za upis u prvi razred, dok Marija Čatipović, Zrinka Puharić, Ksenija Eljuga, Goranka Rafaj i Paula Čatipović prikazuju primjere vršnjačkog odgoja i obrazovanja učenika srednjih škola o zdravoj prehrani od djetetova rođenja. 

U iduća dva i završna tematska područja o zadovoljstvu i stresu autori se koriste osim pedagoškim spoznajama još i spoznajama psihologije, a prikazuju zadovoljstvo ravnatelja osnovnih i srednjih škola svojim radom (Nevenka Maras, Daria Tot), a također i zadovoljstvo studenata različitim oblicima studiranja (Irena Miljković Krečar, Stana Odak Krasić). Uloga strategija suočavanja sa stresom učenika srednjih škola razmatra se u longitudinalnoj studiji o povezanosti samoregulacije s dobrobiti, stresom i školskim uspjehom (Zdenka Brebrić). Osim toga, autori su proučavali prediktore stresa srednjoškolskih nastavnika (Tomislav Cerinski, Dubravka Miljković). 

Na ovom je znanstvenom skupu, kao što je to i prikazano, uočen i znatan interes hrvatskih znanstvenika s područja pedagogije, ali i drugih znanosti, a osobito je zanimljivo i to što su teme proučavali s različitih teorijskih motrišta. 

U Radovima, br. 18, sadržajno članci nisu rezultat održanih stručno-znanstvenih skupova te se razlikuju tematski. Ukupno je devet članaka, od kojih dva na engleskom, šest kategoriziranih i tri u rubrici Prikazi i osvrti. Prva četiri rada bave se zavičajnim temama. Ostali radovi iz pera su uglednih sveučilišnih profesora i pokrivaju različita znanstvena područja. Prvi članak prof. dr. sc. Vladimira Strugara Dvadeset godina Akademijina Zavoda u Bjelovaru 2003. – 2023. prikazuje dvadesetogodišnji rad Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru. Autor je bio dvadeset godina upravitelj Akademijina Zavoda te je posebnu pažnju posvetio kronologiji aktivnosti i nakladničkoj djelatnosti Zavoda. 

Od ostalih članaka u tom broju časopisa posebno bismo spomenuli rad Kultura (ne)talasanja: o reprodukcijskoj funkciji kolegijalnih odnosa u ustanovama ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, u kojemu se autorice izv. prof. dr. sc. Barbara Kušević i izv. prof. dr. sc. Marija Bartulović fokusiraju na analizu uloge odgojno-obrazovnih djelatnika u transformaciji kulture odgojno-obrazovnih ustanova, smještajući tu temu u okvir kritičke pedagogije.