Život prebogat stvaranjem

Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organiziran je okrugli stol u povodu 80. obljetnice života i 60. obljetnice stvaralaštva zaslužnog profesora ovog fakulteta dr. sc. Ante Bežena, poznatog metodičara hrvatskoga jezika, znanstvenika, novinara i znanstvenog aktivista. Prof. Bežen rođen je 28. travnja 1945., a prije 60 godina objavio je svoj prvi članak. Skup s 30-ak sudionika dao je široki uvid u njegov rad, zahvalio mu za brojna djela kojima je zadužio znanost i obrazovanje, ustanove i pojedince. Organizirala ga je Katedra za metodike, čiji je nekad bio prvi predstojnik. Sadašnja predstojnica izv. prof. dr. sc. Martina Kolar Billege i izv. prof. dr. Vesna Budinski, nasljednice prof. Bežena na metodičkim kolegijima nakon njegova umirovljenja 2014. godine, bile su neposredne organizatorice skupa. 

U pozdravnoj je riječi dekanica Učiteljskog fakulteta prof. dr. sc. Blaženka Filipan Žignić navela niz zasluga prof. Bežena za razvoj Fakulteta. Kao prodekan za nastavu u dva mandata, istaknuo se izradom novih programa diplomskih i doktorskih studija, afirmacijom Fakulteta kao znanstvene ustanove, posebno posvećen razvoju obrazovnih znanosti i metodika te kao voditelj izdavačke djelatnosti i urednik znanstvenih časopisa.

Metodika, interdisciplinarnost, udžbenici

Rad prof. Bežena prof. dr. sc. Martina Kolar Billege sistematizirala je u šest područja ‒ prvo: znanstveno-istraživački rad (metodika hrvatskoga jezika kao znanstvena disciplina i njezino uvrštavanje u službeni popis znanosti, za što je glavna argumentacija bila njegova kapitalna knjiga Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta; standardiziranje početnog pisanja u Hrvatskom pravopisu – knjiga Početno pisanje na hrvatskom jeziku, suautor S. Reberski, 2014.; modeli praktične nastave hrvatskoga jezika – knjiga Što, kako, zašto u hrvatskom jeziku sa suautoricama Budinski i Kolar Billege); drugo: nastavni rad u osnovnoj i srednjoj školi te na učiteljskim studijima, uspostavljanje doktorskog studija metodike na učiteljskim fakultetima u Zagrebu i Sarajevu; treće: autorstvo 18 udžbenika hrvatskog jezika u svim razredima osnovne škole (sa suautorima); četvrto: razvoj informiranja u odgoju i obrazovanju (glavni urednik Školskih novina, časopisa Metodika i dr.); peto: izgradnja školskog sustava u Ministarstvu prosvjete u i kulture – funkcioniranje škola u Domovinskom ratu, uvođenje vjeronauka u škole, ekspertno sudjelovanje u izradi zakona o udžbenicima, pedagoškog standarda; šesto: promicatelj svog zavičaja Like.

Prof. emeritus Nikola Pastuović s Učiteljskog fakulteta izlagao je o doprinosu prof. Bežena afirmaciji interdisciplinarnog pristupa istraživanju obrazovanja, što je činio kao predsjednik Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske, voditelj znanstvenih skupova o uspostavljanju interdisciplinarnih znanstvenih polja među kojima je i za metodike te polja obrazovne znanosti, a upravo se na tome danas temelje dopusnice za rad učiteljskih fakulteta. Metodiku je konceptualno izveo iz zatvorenog pedagoškog prostora kao posebnu disciplinu. I dr. sc. Nevio Šetić, umirovljeni profesor Filozofskog fakulteta u Puli, govorio je o velikom doprinosu prof. Bežena razvoja interdisciplinarnog koncepta obrazovanja sudjelovanjem u transformaciji Hrvatskog pedagoško-književnog zbora u suvremenu udrugu te potpori objavljivanju modernog udžbenika pedagogije. 

O važnom doprinosu prof. Bežena teoriji udžbenika govorila je prof. dr. sc. Vesna Budinski opisujući njegov kulturološki koncept udžbenika hrvatskog jezika i književnosti po kojem se jezična i književna građa povezuju s djelima ostalih umjetnosti i drugim kulturološkim informacijama pa su njegovi udžbenici pravi metodički umjetnički kompendiji. Prof. Bežen koncipirao je i sa suautori(ca)ma izradio tri udžbenička kompleta hrvatskoga jezika – dva za niže i jedan za više razrede, a bavio se i teorijom udžbenika. O udžbenicima za više razrede (suautorica Olga Jambrec) govorila je učiteljica hrvatskoga jezika Ivanka Pavić, inače voditeljica fakultetskih vježbi iz metodike, i iznijela provjeru njihove kvalitete u nastavi te prednosti u odnosu na udžbenike drugih autora. O kompletu udžbenika za niže razrede suautorica i učiteljica dr. sc. Marija Turk Sakač iznijela je dragocjeno teorijsko i praktično osobno iskustvo stečeno pisanjem udžbenika po koncepciji prof. Bežena.

Standardizacija, identitet, hrvatska manjina, kajkavsko narječje

Dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik, istaknuo je doprinos prof. Bežena aktualnom Hrvatskom pravopisu uvrštavanjem standardiziranih slova hrvatske latinice na temelju znanstvenog projekta. U knjizi je o tome detaljno opisano pravilno pisanje svih slova u skladu s grafičkom teorijom, s pomoću kojih se sada uče čitanju i pisanju učenici u prvom i drugom razredu osnovne škole u cijeloj zemlji. Jedan je od recenzenata Pravopisa, čega se prihvatio u vrijeme teških sporova među stručnjacima, a napisao je i više jezikoslovnih tekstova o ličkim govorima. O prof. Beženu kao čuvaru identiteta hrvatskoga jezika govorila je prof. dr. sc. Tamara Gazdić Alerić s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, ističući usmjerenost njegova znanstvenog i nastavnog rada na očuvanje i razvoj izražajnih mogućnosti učenika i studenata s pomoću udžbenika i znanstvenih radova, na osvještavanje identitetskih obilježja hrvatskog jezika u procesu globalizacije. Prof. dr. sc. Marko Alerić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu opisao je viziju uloge hrvatskoga jezika prof. Bežena u mediju odgoja i obrazovanja kao osnovnog sredstva komunikacije uz pouku o jezičnim normama. Dr. sc. Milan Bošnjak, savjetnik u Državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske, ima izvrsna iskustva suradnje s prof. Beženom u izdavačkoj djelatnosti za hrvatske škole izvan domovine te cijeni njegov doprinos obrazovanju hrvatske nacionalne manjine osobito u Njemačkoj, Švicarskoj, Mađarskoj i Srbiji. Dr. sc. Marinko Lazzarich, umirovljeni profesor Učiteljskog fakulteta u Rijeci, pamti uspješnu suradnji s prof. Beženom kao privremenim voditeljem kolegija metodike hrvatskoga jezika u Rijeci, njegovoj pomoći u svladavanju teškoća znanstvenog napredovanja te određuje njegovo mjesto među najistaknutijim stručnjacima u povijesti metodike. Prof. dr. sc. Đuro Blažeka s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu ističe važan doprinos prof. Bežena uspostavljanju modula hrvatskog jezika s kolegijima kajkavskog narječju u Odsjeku fakulteta u Čakovcu i to je jedino mjesto u Hrvatskoj gdje se studira kajkavsko narječje. 

Lički zavičaj

Nekoliko izlaganja odnosilo se na angažiranost prof. Bežena u zavičajnoj ličkoj tematici. Prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta „Ivo Pilar”, iznio je njegove najvažnije aktivnosti: glavni urednik lista Vila Velebita i predsjednik istoimene udruge u Zagrebu, pisac više studija o kulturi i jeziku Ličana, o Anti i Šimi Starčeviću te knjiga Zov ranjenog zavičaja. Prof. dr. sc. Vesna Grahovac Pražić, umirovljena profesorica Sveučilišta u Zadru, Odsjek u Gospiću, izlagala je o profesorovu djetinjstvu i školovanju u rodnom Gospiću te knjizi koju je u suautorstvu s njim napisala o njegovoj obitelji. Izv. prof. dr. sc. Draženko Tomić s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu svjedočio je o suradnji prof. Bežena s prvim gospićko-senjskim biskupom Milom Bogovićem u izgradnji zavjetne Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Dr. sc. Ivan Mance, povjesničar Kosinja i prve hrvatske tiskare, zahvalio je profesoru na upornom poticanju istraživanja zapostavljene teme tiskare u Kosinju, što je rezultiralo njegovom vrlo uspješnom disertacijom s novim spoznajama. Na kraju je Branka Manin, viša kustosica Hrvatskog školskog muzeja, govorila o dugogodišnjoj suradnji te ustanove s prof. Beženom i odluci da se njegova relevantna ostavština pohrani trajno u tom muzeju.

Na kraju skupa emotivnim se obraćanjem svima zahvalio sam prof. Bežen, uz kojega su bili i supruga Sonja i kći Sanja. Bio je to vrlo dojmljiv omaž zaslužnom profesoru i zahvala za brojna dobra koje je ostvario u svom stvaralaštvom prebogatom životu. Prilozi s ovog skupa bit će objavljeni u tiskanom izdanju Učiteljskog fakulteta.