Država će plaćati vrtiće ovisno prema indeksu razvijenosti županije

Temeljem tih sredstava, potvrdili su u Ministarstvu, gradovi i općine moći će donijeti odluke o povećanju vrtićkih kapaciteta, većim primanjima zaposlenika, zapošljavanju novog kadra, ali i smanjenju iznosa cijene vrtića koju plaćaju roditelji.

Ključan element po kojemu će lokalne samouprave dobivati iznos vezan je uz indeks njihove razvijenosti. Uredbom je predviđeno da najslabije razvijeni gradovi i općine dobivaju najviši iznos i to 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtićima na nivou Hrvatske po djetetu, dok bi najrazvijeniji, poput Zagreba, Splita, Zadra, Dubrovnika, Rijeke, Pule ili Varaždina, od države dobivali najmanji iznos - 6,25 posto. Indeks razvijenosti obuhvaća skalu od ukupno osam 'razreda', pri čemu je prosječna ekonomska cijena vrtića u Hrvatskoj 2216 kuna (zadnji podatak iz 2022.), uz ogromna odstupanja po gradovima i općinama od oko 1300 do 5000 kuna.

Po novome modelu, Zagreb bi iz državnog proračuna godišnje dobio oko 50 milijuna kuna, Osijek deset, Slavonski Brod osam, Vukovar sedam milijuna, a primjerice Sisak šest. Babinoj Gredi s lošim indeksom razvijenosti pripalo bi godišnje  50 posto po djetetu, odnosno milijun kuna za svega 74 vrtićke djece. Time će, objašnjavaju u Ministarstvu, dobiti više no što su do sada ulagali, a riječ je o 730 tisuća, pri čemu je roditeljska participacija iznosila 43 posto.

Prema analizi Ministarstva, oko 90 posto gradova i općina sada ulaže ispod 20 posto svojih izvornih prihoda u predškolski odgoj. 

Cilj uvođenja novog modela financiranja jest, kako je navedeno u obrazloženju Uredbe, osigurati dugoročnu održivost vrtića, posebice u slabije razvijenim jedinicama lokalne i regionalne samouprave. „U tu svrhu država će se u značajnijoj mjeri uključiti u financiranje predškolskog odgoja putem razvoja novog modela financiranja koji će uzeti u obzir fiskalne kapacitete osnivača i omogućiti održivost svih novih predškolskih programa“, stoji  uredbi, uz navod da će se tako djelomično utjecati i na priuštivost vrtića, odnosno iznos roditeljskog sufinanciranja.

Sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja je dosad bio u potpunosti decentraliziran i zapostavljen od strane države, što je među ostalim dovelo do neujednačenosti obuhvata djece vrtićima, razlikama u kapacitetima, opremljenosti, cijeni koju plaćaju roditelji, kao i plaćama zaposlenika koje variraju od grada do grada, odnosno po općinama. Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske (SRPOOH) pritom godinama upozorava da niz gradova zaposlenicima u vrtićima isplaćuje plaću ispod zakonski definirane. Naime, osnovna zakonska plaća magistra predškolskog odgoja s godinom dana staža i položenim stručnim ispitom iznosi 1449,63 eura bruto, a prvostupnika predškolskog odgoja 1350,82 eura. U nizu slučajeva, tvrde u Sindikatu, tako nije. Po njihovim podacima, nižu plaću od zakonske imaju zaposlenici vrtića Drniša, Sinja, Velike Gorice, Samobora, Garešnice, Josipdola, Ogulina, Duge Rese, Koprivnice, Korenice, Orahovice, Slatine, Iloka, Vinkovaca, Imotskog, Vrgorca, ali i Poreča i Umaga, Buja, Novigrada, Ploča…

S druge strane, najskuplju uslugu dječjih vrtića imaju gradovi i općine područja Krapinsko-zagorske županije, gdje je prosječni iznos 117 eura, a prema analizi Središnjeg ureda za demografiju i mlade, najniže iznose cijena vrtića bilježe oni u Virovitičko-podravskoj županiji s iznosom od 55 eura.

Kakve konkretne efekte je moguće očekivati od jeseni?

- Uredba ima za cilj da se pomogne svim onim osnivačima koji se nisu odlučili graditi svoj vrtić ili dodatno povećati kapacitete jer su se bojali budućih troškova financiranja poslovanja, poput troška zaposlenih, odgovaraju u Ministarstvu. Kada je riječ o plaćama zaposlenika ističu kako su svjesni razlika u plaćama, što najčešće ovisi o tomu drže li se osnivači odredbi zakona te o njihovom fiskalnom kapacitetu. - Ova dodatna sredstva će svim osnivačima olakšati situaciju za povećanje kapaciteta broja mjesta u vrtićima kao i unapređenja kadrovskog potencijala. Lokalna je odluka da li sredstva preusmjeriti na povećanje plaća ili osiguranje novih kadrova, primjerice pomoćnika ili stručnih suradnika, obrazlažu u MZO. Na pitanje očekuju li da će dodatna sredstva uistinu rezultirati nižim iznosom roditeljske participacije, odgovaraju: - Svakako, jer je to jedan od ciljeva. Ovim sredstvima bi se roditeljska participacija na razini Hrvatske trebala uravnotežiti kako bi se riješio paradoks da je roditeljska participacija veća u ruralnim područjima u odnosu na urbana središta. Uredbom nisu obuhvaćena djeca u predškolskom programu, kao niti privatni vrtići.

U Sindikatu radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju pozdravljaju svako uključivanje države u financiranje vrtića, no smatraju da predloženi model ne odgovara trenutnim potrebama. Po riječima Iskre Vostrel Prpić, predsjednice Sindikata, forma indeksa razvijenosti nije konstantna, ona je manipulativna i zato ovo nije najbolje rješenje.

- Indeks razvijenosti ne bi trebao biti mjerilo dodjele sredstava jer, primjerice, nemaju svi gradovi ili općine s istim stupnjem indeksa razvijenosti jednaki broj djece i ne izdvajaju isti postotak proračuna za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Smatramo da bi najispravniji model dodjele sredstava trebao biti onaj u kojem će se formirati univerzalna ekonomska cijena pohađanja djeteta (ili po županijama) te da država snosi trećinu, trećinu osnivač i isto toliko participiraju roditelji u ekonomskoj cijeni, predlažu u Sindikatu u kojemu smatraju da prilikom utvrđivanja ukupnih troškova dječjih vrtića nisu uzeti u obzir svi relevantni parametri.

S druge strane, predsjednik Udruge gradova Željko Turk, ujedno gradonačelnik Zaprešića, daje podršku uredbi. – Jasno je da mi podržavamo ideju da oni koji su najmanje razvijeni trebaju dobiti i najveću pomoć. To je novost u redovitom poslovanju vrtića, a shodno potrebi povećanja obuhvata djece predškolskim programima, kao predsjednik Udruge zadovoljan sam modelom. Ne treba zaboraviti niti Vladinu mjeru gradnje novih vrtića, podsjeća Turk. Ministarstvo je, naime, u prvome krugu osiguralo dvije milijarde kuna za gradnju novih vrtića, a uskoro kroz NPO ide novi poziv za dodatne dvije milijarde.