Muzeji – to vidljivo i nevidljivo blago

Ovogodišnja jubilarna, 20. Noć muzeja održana je u petak, 31. siječnja 2025. godine, od 18 do 1 sat iza ponoći, u 273 muzejske ustanove u 142 grada u cijeloj Hrvatskoj, kada su posjetitelji mogli besplatno posjetiti sve muzeje, galerije i baštinske ustanove koji sudjeluju u manifestaciji.

Ovogodišnju 20. Noć muzeja obilježila je tema Muzeji – vidljivi i nevidljivi

Iza kulisa muzeja

Temom se želi ukazati na važnost muzejskih institucija i svih drugih baštinskih ustanova koje prikupljaju, istražuju, čuvaju i prezentiraju vrijednu građu i kulturnu baštinu najširoj javnosti, od najmlađih posjetitelja do korisnika treće životne dobi. Vidljivost muzeja danas je izuzetno važna, pogotovo u vrijeme visoke tehnologije i digitalnih mogućnosti koje pomiču granice klasičnih muzeja. Također je važno i sve ono što se događa „iza kulisa muzejaˮ, ono što nije vidljivo posjetiteljima, a od velikog je doprinosa i značaja za konačnu postavu muzeja. Na primjer, čuvaonice, restauratorsko-konzervatorski odjeli, preparatorske radionice, muzejski laboratoriji i drugo, neizostavan su dio svakog muzeja, ali gotovo su nevidljivi za posjetitelje. Ovom se temom željelo još jednom naglasiti važnost muzejske zajednice općenito te nastojanje muzejskih djelatnika da ona bude još vidljivija u našem društvu.

U posljednjih 20 godina muzeji su u ovoj noći privukli ukupno 4 197 212 posjetitelja. Prema podatcima na službenim mrežnim stranicama organizatora u ovogodišnjoj Noći muzeja zabilježen je posjet od ukupno 342 808 posjetitelja. 

U ovom kratkom pregledu nemoguće je prikazati najatraktivnija događanja, a kamoli sve manifestacije, od kojih je svaka bila zanimljiva i važna na svoj način, stoga ćemo se ograničiti na izbor zanimljivijih događanja, posebice onih u koja su, kroz različite radionice, bila uključena djeca i mladi, ne kao neko sveobuhvatno izvješće nego više kao poticaj drugim muzejskim ustanovama koje se još nisu okušale u radu s djecom da ubuduće, bilo da je riječ o Noći muzeja ili nekoj drugoj manifestaciji, prionu i takvom obliku rada s djecom i mladima kao svojom budućom vjernom publikom.

Lekcije iz prošlosti u Hrvatskom školskom muzeju 

Hrvatski školski muzej u Zagrebu za ovu je prigodu svoje je aktivnosti predstavio na dvije lokacije – u „Školici za 5ˮ, galeriji HŠM-a u Hebrangovoj 5, i u Muzeju suvremene umjetnosti, u Pariškoj sobi Školskog muzeja, koja je ondje privremeni gost. U Galeriji „Školica za 5ˮ posjetitelji su mogli razgledati izložbu Lekcije iz prošlosti – (re)forme školstva u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do digitalnog doba, koja daje pregled najvažnijih reformi i pokušaja mijenjanja hrvatskoga školstva tijekom povijesti. Po izložbi je vodila autorica izložbe dr. sc. Štefka Batinić. U Pariškoj sobi Školskog muzeja u Muzeju suvremene umjetnosti bilo je nekoliko događanja. HŠM u suradnji sa Školom primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek, Obrtničkom školom Požega i Industrijsko-obrtničkom školom Nova Gradiška predstavio je posebnu i zanimljivu izložbu Isprepletene niti, koja je nastala kao rezultat rada učenika i djelatnika umjetničkih i strukovnih škola iz Slavonije i predstavlja novu kolekciju zimskih ogrtača nastalu zajedničkim vještinama i radom učenika različitih zanimanja. U sklopu izložbe, u suradnji s Obrtničkom školom Požega, bila je upriličena i radionica izrade modnih torbica od filca, namijenjena svima od osam godina pa naviše.

U Etnografskom muzeju u Zagrebu za Noć muzeja posjetiteljima su bili ponuđeni različiti sadržaji, među kojima je bila i Pripovjedaonica za djecu i obitelji, pod naslovom „Pričama po svijetuˮ. Sudionici pripovjedaonice mogli su doznati zašto je naranča promijenila život djevojčici Sohaj, što se dogodilo jednom leopardu, a što jednom žapcu te se upoznati s narodnim pričama iz Afrike i drugih dalekih kontinenata, a potom potražiti poveznice u izložbi „Putniciˮ.

Dubrovnik – djeca u potrazi za sv. Vlahom

Za ovogodišnju Noć muzeja Dubrovački su muzeji pripremili bogat i raznolik program različitih događanja kojima je nazočio ukupno 4091 posjetitelj. 

Uz stalni postav Kulturno-povijesnog muzeja u Kneževu dvoru, bile su otvorene i aktualne izložbe „Toge, damast i vlast – povijesni tekstil i službena odora Dubrovačke Republike iz fundusa Kulturno-povijesnog muzejaˮ, „Pogled kroz Portret Marije Ghetaldi-Gondolaˮ te „Božidar Gjukić – ratne fotografije 1991./1992. ˮ U Dvoru je bila otvorena i pop-up izložba uz predavanje „(Ne)vidljivo staklo u Zbirci stakla Kulturno-povijesnog muzejaˮ Marine Filipović kojim se posjetiteljima približila manja skupina uporabnih predmeta iz Zbirke stakla koji su nastali od 15. do 17.stoljeća u dubrovačkim i muranskim radionicama. Održano je i predavanje „Vlast i moda – simbolika odijevanja i percepcija moći u Dubrovačkoj Republiciˮ Viktorije Žuvele o temama vezanima uz kulturu odijevanja u Dubrovniku tijekom 17. i 18. st. s naglaskom na specifični odjevni identitet dubrovačke političke elite. U atriju Kneževa dvora upriličena je bila i predstava Krampheologija temeljena na istoimenom stripu autora Aleksandre Piteše i Bruna Bijađija. Uz arheološke izložbe u tvrđavi Revelin, posjetitelji su mogli razgledati izložbu „Skriveno blago dubrovačke katedrale – numizmatički nalaziˮ, dok je za djecu održana edukativna radionica „Iza kulisa arheologijeˮ na kojoj su u skupinama provodili simulirano arheološko istraživanje u pješčaniku te su se upoznali s procesom obrade arheoloških nalaza.

U Etnografskom muzeju u žitnici „Rupeˮ, uz obilazak stalnog postava i izložbe „U čast preslavnom Obranitelju: Sveti Vlaho i UNESCOˮ, održana je i interaktivna igra za djecu i odrasle „Gdje pronaći sv. Vlahaˮ, dok je u Pomorskom muzeju bio otvoren dječji kutak u kojem se nalazi interaktivni polumodel dubrovačke karake, a za djevojčice i dječake bilo je organizirano oslikavanje lica s pomorskim motivima.

Noć muzeja u Saloni

Solin je i ove godine bogatom paletom događanja obilježio Noć muzeja. U tome su se gradu u realizaciju bogatog programa Noći muzeja već tradicionalno uključile Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin, Arheološki muzej Split – arheološki lokalitet Salona, Zbirka eksponata iz Domovinskoga rata te Gašpina mlinica, odnosno solinska Turistička zajednica.

Niz programskih događanja koji se odvijao pod okriljem Javne ustanove u kulturi Zvonimir Solin započeo je otvaranjem izložbe učeničkih radova postavljenih u Galeriji Lantana. Ta ustanova provodi niz aktivnosti usmjerenih na upoznavanje najmlađih s baštinskom tematikom, a ova već, tradicionalna izložba dio je tih nastojanja. Na izložbi posvećenoj baštinskim temama sudjelovali su učenici solinskih osnovnih škola – OŠ don Lovre Katića, OŠ Vjekoslava Paraća, OŠ kraljice Jelene i OŠ kralja Zvonimira – splitskih osnovnih škola, OŠ Manuš i OŠ Plokite te učenici Obrtne tehničke škole Split koji su ovom prilikom prikazali moderne tehnologije 3D skeniranja i printanja na primjeru salonitanskih spomenika.

Posjetitelji lokaliteta imali su prilike popratiti i predavanje Dalibora Popovića, restauratora i likovnog umjetnika iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika koji je prezentirao svoje bogato iskustvo u stvaranju povijesnih ilustracija, na primjeru vizualizacije izgleda Salone. Za najmlađe posjetitelje tom je prigodom bilo rezervirano noćno izdanje Priča iz Salone, avanture koja je mladim istraživačima pružila priliku da uz stručno vodstvo muzejskog pedagoga Luke Donadinija otkriju čari antičkog grada i dožive noćnu atmosferu salonitanskih ulica.

Zadar – Muzej u školi

U sklopu Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar posjetiteljima je bio ponuđen bogat program, a Zadrani su uživali u brojnim izložbama i programima diljem muzeja, od Prirodoslovnog odjela, preko izložbenog paviljona Gradske lože pa sve do Kneževe i Providurove palače. 

Izložba Šest salonskih priča – Povijesni ambijenti Narodnog muzeja Zadar donosi priče o ljudima i vremenima kroz šest povijesnih razdoblja grada Zadra. Smještena je u svečanim dvoranama Kneževe palače, a autor izložbe je Hrvoje Perica. Tu je i izložba Velebit koja donosi magične prizore Velebita kroz prizmu kulturne baštine. Izložba kombinira moderne umjetničke tehnike s tradicionalnim pristupom, a autor je Josip Zanki. Izložba Mirila – počivala duša / tragovi u kamenu, u maloj izložbenoj dvorani Kneževe palace, govori o pogrebnim spomenicima na Velebitu, s grafičkim radovima Krešimira Rončevića i kamenim replikama Siniše Reberskog, dostupna.

Izložba Ornamentika sjeverne Dalmacije istražuje inspiraciju sjevernodalmatinskom ornamentikom u suvremenom dizajnu, u suradnji s Etnološkim odjelom NMZ, Školom primijenjenih umjetnosti i Maricom Jurišić. Međutim posebnu pozornost privlači izložba fotografija i radova nastalih kroz projekt „Muzej u školiˮ, u organizaciji Pedagoško-andragoškog odjela NMZ-a i OŠ Zadarski otoci

koja je u sklopu Noći muzeja otvorena u OŠ Zadarski otoci, a prikazuje kreativne radove učenika OŠ Zadarski otoci s događanja koja su se odvijala u sklopu projekta "Muzej u školi" tijekom proteklih deset godina. Radove su odabrali i postavili na izložbi učenici OŠ Zadarski otoci uz pomoć više kustosice pedagoginje Lucije Sekula i učiteljice mentorice Anamarije Botica Miljanović.

I tako iz grada u grad, iz mjesta u mjesto – a zadivljujuća je činjenica da se u manifestaciju iz godine u godinu uključuje sve više i malih ruralnih mjesta – teče priča o muzejima i njihovim vidljivim i nevidljivim bogatstvima koja u sebi kriju individualno i kolektivno sjećanje na prošlost s poukama za budućnost. 

I odrasli i djeca imaju o čemu i iz čega učiti. 

Noć muzeja 2025. u jedinicama HAZU-a

Jedinice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Strossmayerova galerija starih majstora, Kabinet grafike, Gliptoteka i Pomorska zbirka Zavoda za povijesne znanosti u Zadru, i ove su godine sudjelovale u tradicionalnoj manifestaciji Noć muzeja

Strossmayerova galerija starih majstora HAZU-a u ovogodišnjoj Noći muzeja sudjelovala je s izložbom postera koji predstavljaju izbor konzervatorsko-restauratorskih radova provedenih na trima slikama nizozemskih majstora 17. stoljeća iz Galerijina zbirnoga fonda. Konzervatorsko-restauratorski radovi provedeni su u okviru pripreme izložbe Sjaj u tami. Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama (Galerija Klovićevi dvori, 12. prosinca 2024. – 9. ožujka 2025.). 

Gliptoteka HAZU-a, sukladno ovogodišnjoj temi „Muzeji – vidljivi i nevidljiviˮ predstavila je selekciju crteža Ivana Kožarića iz studijske zbirke crteža hrvatskih umjetnika XX. stoljeća Gliptoteke HAZU-a. Budući da zbog osjetljivosti građe na mikroklimatske uvjete, crteži nisu predstavljeni u stalnom postavu, posjetitelji su imali priliku posjetiti izložbu u Knjižnici HAZU-a u Zagrebu te vidjeti građu koja je rijetko izlagana. Na izložbi je predstavljena selekcija studentskih crteža Ivana Kožarića iz Zbirke crteža hrvatskih umjetnika Gliptoteke HAZU. Crteži su nastali u razdoblju od 1943. do 1949. godine, za vrijeme Kožarićeva studija na Akademiji, u tehnici olovke, pastela i tuša od kojih je dio predstavljen na izložbi u Knjižnici HAZU-a.

Kabinet grafike HAZU-a predstavio je virtualnu izložbu Ljubo Babić – plakati iz fundusa Kabineta grafike HAZU. Povodom obilježavanja 50. godišnjice smrti svestranoga umjetnika, intelektualca i akademika Ljube Babića (1890. – 1974.) Kabinet grafike HAZU-a virtualnom izložbom predstavlja segment njegova plakatnog opusa. U fundusu Kabineta grafike čuva se važna skupina plakata ovog autora koji je grafičkom dizajnu bio posvećen kroz sve svoje stvaralačke faze i koji je činio važnu dionicu njegova iznimno bogatoga umjetničkog stvaralaštva. Na izložbi je predstavljen izbor od dvadesetak Babićevih najznačajnijih plakatnih ostvarenja nastalih u razdoblju od 1909. do kraja pedesetih godina prošlog stoljeća. Ovom izložbom Kabinet grafike daje svoj prilog proučavanju, vrednovanju i popularizaciji Babićeva plakatnog opusa te pruža širokoj javnosti trajno vidljiv i dostupan dio važne muzejske građe i kulturne baštine koju HAZU čuva.

U ovogodišnju Noć muzeja uključio se i HAZU-ov Zavoda za povijesne znanosti u Zadru sa svojom Pomorskom zbirkom koja je nastala 1958. godine. Prigodom obilježavanja stote godišnjice Akademije, 1966. godine, otvorena je za javnost, a krajem 1972. upisana je u Registar pokretnih spomenika kulture Regionalnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu. Uz stalni postav Pomorske zbirke, posjetitelji su mogli pogledati izložbu „Nastajanje jedne zbirkeˮ. Izložba sadržava šest plakata koji opisuju nastanak zbirke kroz suradnju s drugim (pomorskim) muzejima, znanstvenim i kulturnim ustanovama, brodogradilištima i brodarskim kompanijama u Hrvatskoj, gospodarskim subjektima u Zadru, ali i pojedincima koji su dali doprinos sakupljanju građe za zbirku. Za Noć muzeja u predavaonici je bio upriličen i pedagoški kutak za djecu od šest do dvanaest godina u kojemu su se djeca mogla kreativno izraziti i rješavati zadatke vezane uz zbirku. Za djecu je bila priređena i detektivska radionica u kojoj su morali pronaći jednu sliku iz Pomorske zbirke koja nije izložena u stalnom postavu nego u predavaonici Zavoda. U sklopu potrage djeca su rješavanjem zadataka sakupljala sličice koje čine slagalicu s prikazom slike koju je potrebno pronaći.