Profesor osmislio put u Egipat za 300 kolega

Kada se sadržaji iz udžbenika susretnu s autentičnim prostorom, nastavnici dobivaju dublje razumijevanje tema koje obrađuju u učionici Učitelji i nastavnici usavršavaju se sudjelovanjem na stručnim skupovima, seminarima, radionicama, ali samostalno studijsko putovanje u Egipat na koje je u vlastitom aranžmanu otišlo čak 300 nastavnika povijesti u hrvatskom je školstvu doista presedan. Za posve originalan način usavršavanja zaslužan je profesor povijesti, izvrsni savjetnik Miroslav Šašić iz zagrebačke Prirodoslovne škole „Vladimir Prelog”, koji vodi Županijsko stručno vijeće profesora povijesti u Zagrebu. U razgovoru s njim doznajemo da se ideja o samostalnom studijskom putovanju pojavila kada je 1. studenoga prošle godine u Kairu otvoren Veliki egipatski muzej, najveći muzejski kompleks na svijetu posvećen jednoj civilizaciji. Stručna podrška – Svečano otvaranje, koje je obišlo svjetske medije, potaknulo me na pomisao koliko je zapravo malo nastavnika imalo priliku izravno upoznati civilizaciju o kojoj predajemo generacijama učenika. U tom sam događaju prepoznao iznimnu priliku za kvalitetan iskorak u radu našeg Županijskog stručnog vijeća – objašnjava. Kao voditelj ŽSV-a profesora povijesti u gimnazijama Grada Zagreba, već dugo organizira stručno usavršavanje. U suradnji s Hrvatskim institutom za povijest on i njegovi kolege okupljaju se jednom mjesečno tijekom školske godine, a njihovi stručnjaci redovito predstavljaju najnovije rezultate svojih istraživanja. Uz predavanja, organiziraju i terenska stručna usavršavanja – posjete muzejima, galerijama, izložbama, obilaske lokaliteta diljem Hrvatske, od Karlovca i Modruša do Gacke doline i Podravine. Uvijek su, veli Šašić, nastojali uključiti vrhunske predavače – kustose, sveučilišne profesore i akademike poput Dragutina Feletara – kako bi kolegama pružili najvišu razinu stručne podrške. – Upravo zato mi se činilo logičnim da sljedeći korak bude iskorak izvan granica Hrvatske, prema prostoru koji je kolijevka civilizacije i izvor nepresušne inspiracije za svakoga tko predaje povijest. Takva iskustva najdublje mijenjaju način na koji predajemo, razumijemo gradivo i motiviramo učenike – ističe Šašić. Šira praksa Mnogi bi to putovanje, dodaje, mogli usporediti s Erasmus programom, no ipak je to drugačiji oblik rada i takav bi trebao ostati. Nije tu, naime, bila riječ o klasičnom turističkom putovanju, nego o zahtjevnom stručnom projektu. Upravo prihvatiti tu razliku bio je jedan od većih izazova s kojim su se, kaže, susretali tijekom ovog puta, ali ta razlika upravo je ono što mu daje vrijednost. Spremnost nastavnika povijesti da u osobni profesionalni napredak ulože vlastiti novac i vrijeme dokaz je koliko je potreba za ovakvim sadržajima velika, smatra prof. Šašić. – U mnogim državama ovakav je model uobičajen, a vjerujem da će i kod nas postati dio šire prakse. Nakon povratka, jedan od češćih komentara bio je: „Kamo idemo sljedeći put?” – otkriva Šašić i dodaje kako je to poticaj mlađim kolegicama