Prvo slavensko pismo

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća. Njime su se Hrvati služili više od tisuću godina, a početkom 16. stoljeća sve je više potiskuje latinica. Nastanak glagoljice veže se uz širenje kršćanstva u 9. stoljeću, tu zadaću obavljali su redovnici iz Soluna, braća Ćiril (pravim imenom Konstantin) i Metod te njihovi učenici. U to je vrijeme stvoren i prvi slavenski književni jezik koji nazivamo općeslavenskim, staroslavenskim ili (staro)crkvenoslavenskim. Ime glagoljica dolazi od staroslavenske riječi glagoljati, što znači reći, govoriti, kazati.

Glagoljična slova mogla su biti obla i uglata. Oblom glagoljicom pisalo se od 10. stoljeća, a na hrvatskim je prostorima obla glagoljica u 13. stoljeća postala uglata, zato se često naziva i hrvatska glagoljica. Svako glagoljsko slovo ima i ime. Prema imenima prvih dvaju slova (az i buki), govorimo o glagoljskoj azbuci. Imena slova nisu proizvoljna, nego imaju značenje. Prvih devet slova glagoljskoga pisma (A = az, B = buki, V = vjedi, G = glagolju, D = dobro, E = jest, Ž = živjeti, DZ = zelo, Z = zemlji) izriču poruku Ja koji poznajem slova govorim da je vrlo dobro živjeti (na) Zemlji.

Glagoljicu zovemo prvo slavensko pismo jer je to prvo poznato pismo koje je napravljeno sa svrhom da se lako pišu jezici kojima govore slavenski narodi.

Ćirilovi i Metodovi učenici glagoljicu su na hrvatsko područje donijeli već na prijelazu iz 9. u 10. stoljeće. Sa sobom su donijeli i prve glagoljske knjige. Glagoljica se vrlo brzo prošila po praktički svim hrvatskim krajevima.

Iako se glagoljicom nije pisalo samo u Hrvatskoj, više je razloga zbog kojih je možemo zvati i hrvatskim pismom. Glagoljicu su Hrvati toliko snažno prihvatili kao svoju da je ona postala vrlo važan dio hrvatske kulture. Hrvati su upravo glagoljicom mnogo puta tijekom povijesti jasno pokazivali svoj identitet, tj. svoju posebnost među drugim narodima.

Izvannastavne aktivnosti planiraju se prema zanimanju učenika, sklonostima učitelja te prema potrebama škole, a mogu biti povezane s nastavnim predmetom ili pak interdisciplinarne. Učenici se s glagoljicom kao hrvatskim pismom susreću u 6. razredu osnovne škole na satima hrvatskog jezika, stoga je izvannastavna aktivnost idealan način za učenje glagoljice te bolje upoznavanje hrvatske povijesti i kulture. 

U OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Vrbovskog djeluje skupina glagoljaša u sklopu izvannastavne aktivnosti Glagoljica. Učenici s učiteljicom provode različite aktivnosti, od izrade straničnika s motivima glagoljice, izrade plakata uz obilježavanje važnih datuma do sudjelovanja u putujućim izložbama, izradi različitih uporabnih predmeta s glagoljaškim motivima (privjesci, podmetači). Također, učenici glagoljaši rado sudjeluju u GlagoMatici – online natjecanju u prepoznavanju i zbrajanju brojeva napisanih glagoljicom.