Što donose izmjene ZVOZD-a?

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (ZVOZD) koji je nedavno bio u javnom savjetovanju donosi manje promjene s ciljem stabilizacije sustava, djelomične daljnje prilagodbe tržištu rada i rješavanja uočenih pravnih praznina iz prethodne verzije zakona. Ipak, ne radi se tu o nekom značajno novom rješenju nego o manjim izmjenama koje dotiču tek pojedine segmente funkcioniranja sustava. Konkretno, zamjetan je bio pritisak visokoškolskih ustanova i zaposlenih u državnom sustavu visokog obrazovanja i znanosti na produljenje radnog vijeka istraživača i nastavnika pa se izmjenama uvodi zakonska mogućnost ostanka u sustavu i nastavka rada do 67. godine života za profesore u trajnom izboru na trošak državnog proračuna. Ovaj prijedlog je zapravo kompromisno rješenje u odnosu na ideju da se ista mogućnost da svim nastavnicima, ali je i takav izazvao oprečne reakcije sindikata zbog potencijalnog usporavanja napredovanja mlađih znanstvenika. Kroz uvođenje radnog mjesta "projektnih asistenata" definira se nova kategorija zaposlenika koji se financiraju isključivo iz kompetitivnih znanstvenih projekata (poput EU fondova ili HRZZ-a), što je rješenje na koje je ponovo bilo značajnih primjedbi od strane sindikata. Kako bi se izbjegle pojedine pravne nedorečenosti prošlog zakonskog rješenja preciznije su novim rješenjem regulirani mandati dekana i rektora u državnim ustanovama te se uvode stroži mehanizmi odgovornosti i nadzora nad radom uprava visokih učilišta. U istu kategoriju izmjena ulaze i rješavanje pojedinih proceduralnih problema u sustavu akademskog napredovanja, reizbora nastavnika te redefiniranja uloge matičnih odbora, uz poseban naglasak na status predavača, lektora i uvrštavanje knjižničarskih zvanja u sam tekst zakona. Iako se trenutno ne vidi bilo kakav stvarni efekt na racionalnost poslovanja, uvodi se gašenje ili revizija onih studijskih programa koji kroz određeno višegodišnje razdoblje ne uspiju upisati minimalan broj studenata. Kad se radi o studentima, postoje dijelovi izmjena zakona koji na njih imaju direktne efekte. Primjerice, zakon prepoznaje specifičan položaj studenata koji studiraju uz rad pa predlaže produljenje maksimalnog dopuštenog trajanja studija za izvanredne studente, čime im se omogućuje fleksibilnije balansiranje između profesionalnih obveza i akademskih rokova bez gubitka statusa studenta. Iako je naišlo na značajne primjedbe i sindikata i poslodavaca i samih predstavnika visokoškolskih ustanova, uvodi se propisani datum najkasnijeg početka izvedbe nastave prijediplomskih i diplomskih studija u listopadu. To bi, ako se zaista tako i provede, dovelo do nemogućnosti domaćih visokoškolskih ustanova da pokreću diplomske studije u proljetnom semestru, što dio ustanova godinama čini, i što je praksa u mnogim ustanovama u svijetu koje na taj način žele osigurati fleksibilnije uvjete studiranja za domaće i strane studente. Konačno, u slučaju da se pojedini studijski program ukine (zbog