Dalekosežni planovi Sekcije za metodike

U nastojanju da se metodike afirmiraju kao posebne discipline, metodičari i drugi obrazovni stručnjaci osnovali su 24. siječnja 1986. godine Sekciju za metodike pri Društvu sveučilišnih nastavnika i ostalih znanstvenih radnika u Zagrebu. Uskoro se navršava 40. obljetnica tog događaja s prijelomnim značenjem za povijest metodika. To je bila prva udruga zagovornika interdisciplinarnog proučavanja obrazovanja, što ponajprije primjenjuju metodike nastavnih predmeta. Sekcija je bila interdisciplinarno ustrojena pa su osim metodičara u njoj bili pedagozi, sociolozi, psiholozi, kineziolozi, filozofi, stručnjaci obrambenih znanosti, informatičari i dr. Nakon pet godina aktivnosti Sekcija je 1991. prerasla u Hrvatsku akademiju odgojnih znanosti koja danas djeluje pod imenom Akademija odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske.

Zaključci osnivačke skupštine Sekcije za metodike sadrže sve ključne stavove o važnosti metodika za razvoj odgojno-obrazovni sustava te su ugrađeni u nastojanja za daljnji razvoj metodika. Objavljeni su 1986. u zborniku Metodike u sustavu znanosti i obrazovanja u izdanju Školskih novina i Instituta za pedagoška istraživanja Sveučilišta u Zagrebu. Donosimo opširnije izvode iz tog dokumenta s nužnim prilagodbama:

‒ Sekcija za metodike Društva sveučilišnih nastavnika i ostalih znanstvenih radnika u Zagrebu osniva se na temelju zaključaka znanstvenog savjetovanja „Metodike u sustavu znanosti i obrazovanja”, održanog u svibnju 1985. godine o potrebi jačanja metodičke teorije i prakse u cijelom odgojno-obrazovnom sustavu te organizacijskog povezivanja znanstvenih radnika na području obrazovanja u afirmaciji i unaprjeđivanju metodika svih znanstvenih i umjetničkih disciplina i područja.

‒ Svrha Sekcije je okupljanje znanstvenih radnika i istaknutih praktičara na sadržajima i zadatcima koji povezuju sve metodike s tim da se Sekcija istodobno opredjeljuje za autonomni razvoj i izgrađivanje svake pojedine metodike.

‒ Sekcija okuplja metodičare – znanstvenike i istaknute praktičare te ostale znanstvene radnike zainteresirane za ovu problematiku s fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu, ostalih obrazovnih stupnjeva, prosvjetno-pedagoške službe, izdavačkih organizacija itd.

‒ Kao osnovno polazište u daljnjem znanstvenom i praktično-nastavnom i organizacijskom razvoju metodika Osnivačka skupština utvrđuje spomenute zaključke znanstvenog savjetovanja i Prosvjetnog savjeta Hrvatske te uvodni tekst na Osnivačkoj skupštini pod naslovom „Zašto hoćemo afirmirati metodiku?”. Iz tih dokumenta osobito se ističe sljedeće: 

a) U cjelokupnom odgojno-obrazovnom sustavu metodike nužno je afirmirati kao odgojno-obrazovne teorije svake pojedine znanosti, odnosno znanstvenog i umjetničkog područja koje se ostvaruje u nastavim predmetima. To je bitan preduvjet za podizanje kvalitete odgoja i obrazovanja i njihova što čvršćeg povezivanja s razvojem znanosti, tehnologije i ostalih područja društvenog rada te za napredak odgoja i obrazovanja.

b) Na sveučilištu, osobito na fakultetima i akademijama na kojima se osposobljavaju budući nastavnici, potrebno je omogućiti pun znanstveni i nastavni razvoj metodika. S tim ciljem znanstveno-nastavna vijeća trebaju posvetiti punu pažnju programu svake metodike i njegovu teorijskom i praktičnom izvođenju. Posebno se upozorava na potrebu uspostavljanja teorijskog sustava za svaku metodiku čija osnova mora biti interdisciplinarnost. Teorija svake metodike treba proizlaziti iz spoznajno-metodoloških odrednica znanosti, odnosno umjetničkog područja o čijoj je metodici riječ te iz zahtjeva pedagogije, psihologije i komunikologije, a zatim i filozofije, sociologije i drugih znanosti koje svaki odgojno-obrazovni čin situiraju u konkretno vrijeme i prostor.

c) Interdisciplinarnost metodika treba se izražavati u obrazovanju nastavnika koji predaju metodiku na sveučilištu te u proceduri stjecanja znanstvenih stupnjeva iz metodike.

S tim u vezi svim nastavničkim fakultetima i akademijama na kojima to još nije provedeno, preporučuje se odgovarajuća reorganizacija studija pedagoških disciplina te da otvore mogućnost specijalizacije, postdiplomskog studija i stjecanja doktorata iz metodika koje se nalaze u njihovim planovima studija. Način stjecanja magisterija i doktorata treba razraditi po stupnjevima obrazovanja.

‒ Sekcija će poticati razvoj metodika na svim stupnjevima odgojno-obrazovnog sustava te za neformalne oblike obrazovanja. Poticat će ponajprije razvoj nedovoljno razvijenih metodika i angažirati se na uspostavljanju metodičke teorije za stručne predmete u srednjem obrazovanju koji svojih metodika još nemaju (predmeti iz područja ekonomike, medicine, građevinskih znanosti, prava itd.). Poticat će razvoj metodika predškolskog odgoja, razredne nastave te ostalih predmetnih metodika u osnovnom i srednjem obrazovanju.

‒ Sekcija će poticati napore za što uspješnije spajanje metodičke teorije i prakse te za suvremeno praktično metodičko osposobljavanje nastavnika. Podizanje metodičke osposobljenosti nastavnika za rad u odgojno-obrazovnom procesu glavni je cilj znanstvenog bavljenja metodikom. Stoga se podržava zahtjev za uspostavljanjem vježbaonica nastavničkih fakulteta i osnivanje metodičkih praktikuma za prezentacije i provjeru metodičkih inovacija. U vezi s tim potrebno je donijeti izmjene u zakonima i propisima.

‒ Sekcija će, u suradnji s prosvjetnim institucijama i organizacijama, organizirati seminare, savjetovanja, simpozije i druge oblike usavršavanja i suradnje metodičara i nastavnika unapređujući teoriju i praksu pojedinih metodika. Naročito će podupirati aktivnosti stručnih društava prosvjetnih radnika na području metodike.

‒ Zadatak je sekcije i doprinos razvoju komunikacijsko-informacijskog sustava za plasiranje metodičkih sadržaja, poticanje osnivanja i razvijanja časopis i izdavačke djelatnosti, informiranje putem medija, objavljivanje metodičkih radova itd. 

Iako su zaključci dalekosežni, a neki i teško ostvarivi bez velikih napora, najvećim su dijelom aktualni i danas. Znatan broj nije se ostvarivao željenim tempom, a izmjene objektivnih okolnosti (promjene u društvenom ustroju i obrazovnom sustavu, digitaliziranje obrazovanja, uvođenje kurikula i dr.) zahtijevaju njihovu redefiniciju, ali ne i promjenu glavnih ciljeva u razvoju metodika.

35. obljetnica Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske

Promiče interdisciplinarnost u obrazovanju

Uskoro će se navršiti 35. obljetnica osnivanja Hrvatske akademije odgojnih znanosti čija je osnivačka skupština održana 27. prosinca 1991. godine u prostorijama Hrvatskog učiteljskog doma u Zagrebu. Osnovalo ju je petnaest znanstvenika raznih znanosti koje istražuju odgoj i obrazovanje – psihologa, filozofa, pedagoga, sociologa, teologa, metodičara više metodika, teologa, defektologa kako bi se u istraživanju i razvoju obrazovanja prevladala zatvorenost i dogmatizam pedagogije, koja je u društvu imala poziciju jedine znanosti mjerodavne za obrazovanje i školstvo. Zbog kasnije donesenog zakona, kojim se sintagma „hrvatska akademija” može rabiti samo za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, naziv je udruge promijenjen u Akademija odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske. Osnivanjem AOOZH-a prestala je postojati Sekcija za metodike Kluba sveučilišnih nastavnika u Zagrebu koja je svojom koncepcijom prethodila ideji ove udruge, a preuzela je i najveći dio njezina članstva. AOOZH je nastavio djelovati na temeljima Sekcije, promicati interdisciplinarnost u obrazovanju, a problematika metodika uključena je u njezinu strukturu. AOOZH se u proteklom vremenu afirmirao s više znanstvenih skupova i knjiga koje su nastavile afirmirati i metodike. Udruga ima posebno značenje i po tome što je jedina institucija koja je svojom strukturom uspostavila sustav odgojno-obrazovnih znanosti, a on se ogleda u njezina tri odjela – opće znanosti odgoju i obrazovanju, posebne znanosti o odgoju i obrazovanju te metodike i druge interdiscipline i transdiscipline. U Hrvatskoj nema službenog dokumenta o tome koje sve znanosti pripadaju sustavu znanosti o odgoju i obrazovanju pa je statut AOOZH-a jedino mjesto gdje je taj sustav naveden, no to bi trebalo detaljno opisati i objasniti posebnim projektom. Predsjednici AOOZH-a do sada su bili Nedjeljko Kujundžić, Vlado Andrilović, Ante Bežen, Vladimir Findak, Dragan Milanović, Ivan Marijanović, Zoran Curić, a aktualni je predsjednik Ante Rončević. (ab)