Stranih učenika sve više, je li sustav dovoljno spreman?

Djeca migrantskoga podrijetla navode poteškoće u razumijevanju nastave, komunikaciji i vršnjačkim odnosima, ali ističu ključnu ulogu učitelja, nastavnika i vršnjaka koji pokazuju razumijevanje, prihvaćanje i spremnost na pomoć

U organizaciji Foruma za slobodu odgoja, u suradnji i uz podršku Zaklade Friedrich Ebert, u Zagrebu je održana radionica pod nazivom „Uključivanje učenika migrantskog porijekla u odgojno-obrazovni sustav”. Ova je suradnja važan korak u jačanju kapaciteta škola za odgovor na sve aktualnije izazove u području obrazovne inkluzije, poručuju organizatori.

Radionica je okupila predstavnice 25 škola iz svih dijelova Hrvatske – prvi dan ravnateljice, a drugi dan nastavnice osnovnih i srednjih škola koje se u svom svakodnevnom radu susreću s izazovima i prilikama koje donosi rad s učenicima migrantima. Posebno je istaknuta aktualnost ove teme, što potvrđuju i same sudionice: „Posebno bitnim smatram aktualnost problematike o kojoj se govori jer će učenika migrantskog podrijetla biti sve više, a sustav za to nije spreman.”

Radionica je poslužila kao ključna platforma za razmjenu iskustava, pri čemu su sudionice kroz interaktivne module imale priliku podijeliti učinkovite strategije za uključivanje učenika te raspraviti o specifičnostima rada s učenicima migrantima i inojezičarima.

Uključive škole

Eli Pijaca Plavšić predstavila je ključna istraživanja, izazove i prilike vezane za rad s učenicima inojezičarima, dok je Maja Lasić, zastupnica berlinskog parlamenta, podijelila svoje višestruko iskustvo političarke, nastavnice i osobe s izbjegličkim iskustvom. Mario Bajkuša dodatno je potaknuo sudionice na promišljanje o uključivoj školi te predstavio dobre prakse prikupljene na prvoj radionici održanoj u prosincu.

Izrazito visoke ocjene i pozitivni komentari prikupljeni anonimnom evaluacijom potvrđuju kvalitetu radionice, ali i jasnu potrebu za ovakvim oblicima stručnog usavršavanja, koje sudionice prepoznaju kao rijetku i iznimno vrijednu priliku za osnaživanje u ovim temama. 

Ova radionica dio je šireg nastojanja Foruma za slobodu odgoja da suradnjom s relevantnim partnerima, poput Zaklade Friedrich Ebert, sustavno pridonosi razvoju uključivog, pravednog i kvalitetnog obrazovanja. Ovakve inicijative važan su korak prema školama koje kvalitetno odgovaraju na potrebe raznolikih učeničkih zajednica.

Valja naglasiti da su Dejana Bouillet i Ana Širanović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu autorice znanstvene monografije „Djeca migrantskog porijekla u hrvatskome obrazovnom sustavu – stanje i perspektive”. Monografija je rezultat suradnje Ureda UNICEFa za Hrvatsku i Filozofskog fakulteta te je dio programa „Podrška djeci i obiteljima u migracijama u procesu zaštite i integracije u Hrvatskoj”, financiranog sredstvima Vlade Švicarske Konfederacije. 

Međukulturni odgoj

Središnja tema monografije jest međukulturni odgoj i obrazovanje kao temelj stvaranja uključivog, poticajnog i pravednog odgojnoobrazovnog okruženja. Kako je navedeno, ovaj se pristup ne usmjerava na pojedine skupine djece, već oblikuje uvjete u kojima svako dijete – neovisno o podrijetlu – može ostvarivati svoja prava i očekivane odgojnoobrazovne ishode. Naglasak je na razvoju kompetencija odgojnoobrazovnih djelatnika i jačanju cjelovitog sustava podrške.

Istraživanje prikazano u monografiji obuhvatilo je rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, radi analize razine međukulturnosti sustava te identificiranja potreba odgojnoobrazovnih djelatnika, djece migrantskoga podrijetla i njihovih roditelja u ostvarivanju prava na kvalitetan odgoj i obrazovanje. Prikupljena su mišljenja i iskustva odgojnoobrazovnih djelatnika, djece migrantskoga podrijetla i njihovih roditelja. Uz to, analizirani su relevantni dokumenti, politike, projekti i istraživanja u nacionalnom kontekstu u razdoblju od 2021. do 2024. godine.

Rezultati istraživanja otkrivaju da u hrvatskom obrazovnom sustavu postoji niz primjera kvalitetnih i uključivih praksi, no da su njihove mogućnosti dosega i održivosti i dalje ograničene te zahtijevaju sustavniji i strateški razvoj – osobito u kontekstu rastućih migracijskih kretanja koja oblikuju novu hrvatsku društvenu stvarnost.

Razvoj kompetencija

Odgojitelji, učitelji i nastavnici iskazuju visoku razinu predanosti potrebama djece migrantskoga podrijetla, ali i osjećaj nesigurnosti te nedostatka jasnih smjernica i sustavne podrške, osobito u radu s djecom koja ne govore hrvatski jezik.

Djeca migrantskoga podrijetla navode poteškoće u razumijevanju nastave, komunikaciji i vršnjačkim odnosima, ali ističu ključnu ulogu učitelja, nastavnika i vršnjaka koji pokazuju razumijevanje, prihvaćanje i spremnost na pomoć. Roditelji ističu prepreke u razumijevanju odgojnoobrazovnog sustava, administrativne izazove te veliku važnost jasne, dosljedne i dostupne komunikacije ustanova.

Analiza sadržaja relevantnih dokumenata potvrđuje da su sustavne aktivnosti i strateška ulaganja u međukulturni odgoj i obrazovanje nedostatna, što otežava dosljednu primjenu pravednih i inkluzivnih praksi na nacionalnoj razini, navele su autorice znanstvene monografije. 

Sveukupno, rezultati jasno potvrđuju da jačanje međukulturnog odgoja i obrazovanja donosi višestruke dobrobiti za djecu, odgojnoobrazovne djelatnike, ustanove te cjelokupnu zajednicu. Sustavno razvijanje međukulturnih kompetencija ključan je preduvjet za ostvarivanje univerzalnog prava svakog djeteta – uključujući djecu migrantskoga podrijetla – na kvalitetan, relevantan i pravedan odgoj i obrazovanje. (R. I.)