Oko 7000 zagrebačkih roditelja ne želi da im djeca konzumiraju školski obrok

S novim polugodištem na snazi je Vladina odluka o financiranju školskih obroka za sve učenike osnovnih škola, njih oko 311 tisuća. Za provedbu je iz državnog proračuna osiguran novac, ukupno 550 milijuna kuna. No, činjenica da je odluka donesena prekasno za kvalitetnu organizaciju, pri čemu je Ministarstvo znanosti i obrazovanja provedbu organizacije prepustilo osnivačima škola, gradovima i županijama, dovela je, očekivano, do problema „na terenu” prepunom različitih uvjeta (nedostatak blagovaonica, školskih kuhinja, kuharica i drugog osoblja).

Unatoč dobronamjernim upozorenjima ravnatelja škola iz različitih dijelova Hrvatske kako je Vlada ostavila premalo vremena za provedbu javnih natječaja za dobavljače hrane, zbog čega pojedinci apeliraju na odgodu mjere do ostvarivanja uvjeta, iz Ministarstva poručuju – ni slučajno. Navode, naime, kako nema nikakve potrebe za odgodom Vladine odluke, uz naglasak da je organizacija prehrane, kao i dosad, u nadležnosti gradova i županija, odnosno vlasnika i osnivača škole. „Uvjereni smo da će svi osnivači škola uspjeti organizirati da svaki učenik dobije barem jedan besplatan obrok”, poručili su.

Način na koji Vlada uvodi mjeru besplatnih obroka za sve osnovnoškolce, spuštajući svu odgovornost na osnivače škola i ravnatelje, predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić nazvao je najvećom improvizacijom u školstvu unatrag nekoliko desetljeća. 

‒ Osiguranje takozvanih besplatnih obroka svim osnovnoškolcima najveća je improvizacija unatrag nekoliko desetljeća u školstvu. Iako je svakome tko imalo poznaje prilike u školama bilo jasno da u svega nekoliko tjedana nije moguće stvoriti uvjete za provedbu jedne ovako složene organizacijsko-kadrovsko-financijske operacije, prosvjetne su vlasti dosad tvrdokorno odbijale zahtjeve i molbe sviju onih koji su predlagali odgodu podjele obroka svim učenicima već od 9. siječnja ‒ navodi Stipić.

Probleme zbog kojih je nemoguće ovu mjeru provesti u zadanom roku dijeli u dvije skupine. U prvu skupinu idu oni problemi koje nije moguće riješiti u nekoliko tjedana, kao što su osiguravanje kuhinjskog i blagovaoničkog prostora te doprema hrane iz škole u školu i iz matične škole u područne. 

‒ Znatno je više onih problema koji su rješivi u nekoliko mjeseci kao što su provedba postupka javne nabave; zapošljavanje kuharica, pomoćnih kuharica i spremačica; nabava neophodne opreme i inventara; promjene organizacije rada škola; reguliranje novih obveza nastavnom i nenastavnom osoblju; nova organizacija učiteljskih dežurstava; zbrinjavanje viškova hrane; prilagodbu vrste hrane učenicima sa zdravstvenim poteškoćama... ‒ nabraja Stipić uz upit ‒ zašto prosvjetne vlasti, unatoč načelnoj podršci mjeri i dobronamjernim kritikama koje stižu od ravnatelja, dužnosnika lokalne vlasti i predstavnika radnika, uporno guraju glavu u pijesak i tvrdokorno ustraju u obrani neobranjivoga?

‒ Odgovor na ovo pitanje nije jednoznačan i kreće se u širokom rasponu od političke snishodljivosti onih koji se ne žele zamjeriti pretpostavljenima do zluradosti onih koji se, vodeći se onom što gore to bolje, raduju svakom neuspjehu, svakoj kompromitaciji vlasti. Sad smo tu gdje jesmo. Na Vladi je, a napose na njezinu predsjedniku, da donese u ovom trenutku jedinu ispravnu odluku – da se odgodi podjela obroka, u skladu s procjenom ravnatelja i školskog odbora, u svim onim školama u kojima ne postoje uvjeti za pružanjem obroka propisane kakvoće u podjednakim uvjetima za sve učenike. Ako Vlada ovo ne učini, njoj će se, uz neupitne zasluge za prepoznavanje važnosti problema i osiguranje novca, sasvim utemeljeno pripisivati i sve negativne posljedice koje će neminovno uslijediti ‒ smatra Stipić.

Zasad su se najveći problemi (razlike u uvjetima) pojavili u dalmatinskim županijama za koje je poznato da imaju najmanji obuhvat djece školskom prehranom i najlošije uvjete (manjak blagovaonica i kuhinja, nemogućnost adaptacije prostora i sl.). Neminovno, mjera je potaknula i politička podbadanja, pa je Gradski odbor HDZ-a Splita javno upozorio kako nije izgledno da će djeca na području Splita, za razliku od djece u ostalim područjima Hrvatske, od 9. siječnja zaista dobiti taj obrok. U gradskom HDZ-u procjenjuju kako je zbog kratkog vremena za pripremu riječ o nemogućoj misiji te da će u najboljem slučaju, početkom novog polugodišta dio djece dobiti suhu hranu, no nijedan dobavljač ne može ili ne želi isporučiti u tako kratkom roku hranu za posebne nutritivne potrebe. Potom se javio pročelnik Gradskog ureda za školstvo Tomislav Đonlić (HDZ), navodeći kako će, ukratko, sve biti u redu (...). 

U Gradu Zagrebu očekuju, pak, da će u drugom polugodištu besplatnom školskom prehranom biti obuhvaćeno najmanje 56 tisuća učenika, uz najavu da će svi učenici koji to budu htjeli imati osiguran besplatni obrok. Zanimljivo je da se u Zagrebu znatan broj roditelja odbija koristiti mjerom besplatne prehrane. 

‒ Na temelju izvješća škola očekujemo da će u drugom polugodištu školskom prehranom biti obuhvaćeno 56 000 učenika od njih ukupno 63 000, jer se dio roditelja i skrbnika u školskim anketama izjasnio da ne žele da njihovo dijete konzumira prehranu u organizaciji škole. Ističemo da će svi učenici koji to budu htjeli imati osiguran školski obrok ‒ poručili su Hini iz gradske uprave.

Zagreb je osnivač 111 redovnih osnovnih škola te četiri osnovne škole za djecu s posebnim potrebama. Iako u Gradskom uredu navode da u Zagrebu sve škole imaju kuhinje, u njih 11 ne postoje potrebni prostorni kapaciteti za kuhanje toplog obroka, već se učenicima poslužuje mliječni obrok, odnosno užina. (M. L./J. L.)