„Mali glagoljaši” – čuvari baštine

Projekt „Putovima glagoljice”, proveden u odgojnoj skupini „Točkice” DV Mali svijet – Pula, realiziran je u sklopu Implementacije zavičajnosti u kurikulume predškolskih ustanova Istarske županije. „Točkice” su sudjelovale na Festivalu zavičajnosti koji je održan u Žminju, u okviru zavičajnoga projekta Istra u očima djece. Tema ovogodišnjih aktivnosti bila je „Djeca – čuvari nematerijalne baštine”.

Djeca su u igri, istraživanjem i na kreativnim radionicama otkrivala svijet glagoljice, a slova su za njih postala umjetnost, priča i osobni doživljaj. Oblikovanjem glagoljičnih znakova, kvizova, društvenih igara i putovanja u djece su se razvijale govorno-jezične, motoričke i socijalne vještine, ali i osjećaj identiteta, pripadnosti i ponosa na kulturnu baštinu. Aktivnosti su pokazale da djeca već u najranijoj dobi, uz podršku odgojitelja i lokalne zajednice, mogu postati mali čuvari tradicije i nasljeđa.

Osjećaj pripadnosti

Kulturna baština Istre dragocjen je dio djetinjstva jer omogućuje djeci da se povežu s prošlošću i grade vlastiti identitet. DV Mali svijet – Pula, u sklopu projekta Implementacija zavičajnosti u kurikulume predškolskih ustanova Istarske županije, pružio je priliku djeci i odgojiteljima da istražuju, stvaraju i prenose vrijednosti kulturnog nasljeđa tako da bude primjeren njihovoj dobi.

Odgojiteljice Vedrana Sanković i Alma Šverko prepoznale su dječja pitanja i znatiželju kao poticaj za dublje istraživanje. Glagoljica je tako od „starog pisma” postala izazov, igra i zajedničko putovanje u svijet simbola, znakova i priča.

Uvođenje zavičajnosti u kurikulume predškolskih ustanova ima osobitu važnost jer djeci omogućuje da već od najranije dobi razvijaju osjećaj pripadnosti svom kraju, prepoznaju bogatstvo tradicije i uče kako kulturna baština oblikuje zajednicu u kojoj žive. Time se stvara most između obitelji, vrtića i šire društvene zajednice, a djeca uče vrjednovati vlastite korijene i graditi identitet utemeljen na nasljeđu.

Svrha projekta bila je da se djeci približi glagoljica na način koji im je blizak i razumljiv, nizom kreativnih, istraživačkih i zabavnih aktivnosti. Djeca su izrađivala glagoljična slova od glinamola, kartona i plastelina, oslikavala ih temperama i flomasterima, rezala, lijepila i slagala u cjeline. Uz kvizove znanja, jezične igre i potragu za Baščanskom pločom otkrivala su svijet znakova i simbola. Izrada društvene igre i plakata dodatno je poticala njihovu kreativnost i suradnju. Tako su razvijali govorno-jezične i grafomotoričke vještine, a istovremeno gradili osjećaj pripadnosti i ponosa na vlastitu tradiciju. Posebnu vrijednost imalo je povezivanje s lokalnom zajednicom – suradnjom s Dječjom knjižnicom i TZ „Baška”, posjetima Humu, Roču i Baščanskoj stazi glagoljice te izlaganjem radova na različitim manifestacijama.

Tijek provedbe i aktivnosti

Projekt je započeo izletom u Hum i Roč – bajkovitim putovima glagoljaša. Taj prvi susret s glagoljicom bio je motivacija i poticaj za cijeli projekt. Djeca su hodala kamenim uličicama, istraživala Muzej najmanjeg grada na svijetu i osluškivala priče o davnim vremenima. Promatrala su uklesana slova i pitala se tko ih je i zašto stvorio, a upravo su ta pitanja otvorila vrata daljnjem istraživanju. Izlet je postao svojevrsna „iskra” koja je zapalila dječju znatiželju i dala smisao svim kasnijim aktivnostima u vrtiću.

Nakon povratka u skupinu „Točkice” djeca su na radionicama počela oblikovati glagoljična slova od glinamola, kartona i plastelina, rezati, lijepiti i oslikavati ih bojama. Izrađivala su plakate i društvene igre, putem kvizova učila prepoznavati znakove i smišljala „tajne poruke”. Sve to pratilo je mnogo razgovora, smijeha i maštovitih ideja.

Suradnja s Dječjom knjižnicom omogućila je da se radovi izlože u povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, a djeca su ponosno doživjela da su i njihova stvaranja postala dio šire kulturne priče.

U sklopu projekta nastao je i film „Najmlađi mali glagoljaši”. Integracijom svih sadržaja i aktivnosti film je djecu dodatno motivirao, a svako je dijete imalo priliku prepoznati sebe i svoj doprinos. Na taj je način projekt dobio trajni zapis, a djeca su dobila sjećanje koje mogu ponovno proživjeti i podijeliti sa svojim obiteljima.

Posebno iskustvo bilo je i sudjelovanje na 22. Dječjem karnevalu u Areni. Veseli i razigrani „Mali glagoljaši” ponosno su zakoračili u kostimima uz Himnu glagoljaša, predstavljajući se publici kao čuvari pisma i tradicije. Bio je to trenutak zajedništva, radosti i ponosa koji je dodatno osnažio njihov osjećaj identiteta i povezanosti.

Kraj projekta obilježio je poseban izlet – na otok Krk, u potragu za Baščanskom pločom. Djeca su na Baščanskoj stazi glagoljice tražila tragove prošlosti, istraživala spomenike i povezivala ih s onim što su učila u vrtiću. Kada su naposljetku došla do same ploče, radost i uzbuđenje pretvorili su taj trenutak u vrhunac cijelog putovanja. Likovne radove koje su izradila u Puli poklonila su TZ „Baška”, čime su preselila svoju izložbu na novo mjesto i stvorila most između Pule i Krka.

Izlet u Krk bio je više od završne aktivnosti – bio je kruna projekta, potvrda da se trud, znatiželja i igra mogu pretvoriti u nezaboravno iskustvo koje djeca dugo pamte.

Evaluacija i učinci projekta

Projekt je u djece potaknuo govorno-jezični razvoj, usavršavanje fine motorike i timsku suradnju. Djeca su bila visoko motivirana, spremna za istraživanje i s ponosom su prihvatila ulogu „malih glagoljaša”. Posebno je važno da su glagoljicu doživjela kao nešto živo, blisko i vrijedno čuvanja.

Film „Najmlađi mali glagoljaši” dodatno je naglasio postignuća i dao trajnu vrijednost projektu, pretvarajući iskustva u uspomene koje ostaju i djeci i roditeljima.

Za odgojiteljice Vedranu Sanković i Almu Šverko projekt je bio potvrda da djeca najbolje uče kada su uključena svim svojim osjetilima, maštom i emocijama. Povezanost s roditeljima, lokalnom zajednicom i kulturnim institucijama dodatno je obogatila iskustvo i dala mu širu društvenu dimenziju.

Projekt „Putovima glagoljice” pokazao je da projektni pristup u ranom i predškolskom odgoju osnažuje djecu da istražuju, doživljavaju i stvaraju. Uvođenje zavičajnosti u kurikulume predškolskih ustanova time dobiva još dublje značenje – ono omogućuje djeci da se od najranijih godina uče prepoznavati i cijeniti kulturnu baštinu svoga kraja te se osjećaju dijelom šire zajednice.

„Točkice” su glagoljicu doživjele ne samo kao staro pismo, nego kao igru, priču i uspomenu koju će nositi kroz život. Na taj je način projekt obogatio njihovo djetinjstvo i dao im osjećaj pripadnosti, a odgojiteljicama pružio potvrdu da su s djecom stvorile most između prošlosti i budućnosti.