Književnost koja živi

U školskom se okruženju književnost često povezuje s obvezama, popisima lektire i analizama koje učenicima mogu djelovati udaljeno od njihova svakodnevnog iskustva. No, književnost nije samo prošlost, ona nastaje i danas, govori o temama koje nas okružuju i postavlja pitanja koja su mladima itekako bliska. Upravo je iz te potrebe prije devet godina, povodom obilježavanja 390. obljetnice djelovanja škole, na inicijativu knjižničarke Sandre Vidović, u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji nastao književni program Rijeka riječi, koji je od svojih početaka do danas doživio brojna izdanja različitoga sadržaja, gostiju i formata – od intimnih razgovora u razredima do velikih javnih susreta otvorenih široj zajednici.

U prvim godinama program se snažno oslanjao na lokalnu književnu scenu, ponajprije na autore i autorice okupljene oko književne skupine RiLit. Učenici su upoznavali književnost koja nastaje u njihovu neposrednom okruženju, a književnici su dolazili u školu ne samo kao gosti, nego i kao suradnici. Enver Krivac, jedan od članova RiLita, s učenicima je provodio i radionice pisanja, čime je književnost dodatno približena kao proces, a ne samo kao gotov tekst. Tome je osobito pridonijelo i pokretanje fakultativnog predmeta Kreativno čitanje i pisanje čime se u organizaciju i provedbu programa uključila i nastavnica hrvatskoga jezika Helena de Karina. U tom su razdoblju u programu sudjelovali brojni, danas značajni i nagrađivani pisci iz Rijeke: Zoran Žmirić, Igor Beleš, Tea Tulić te Željka Horvat Čeč.

Nakon prve dvije godine rada, program se postupno otvorio prema cijeloj hrvatskoj književnoj sceni. Gostovali su brojni suvremeni autori i autorice različitih poetika i generacija - Olja Savičević Ivančević, Ante Zlatko Stolica, Đurđica Čilić, Senko Karuza, Marko Tomaš, Monika Herceg, Tanja Mravak, Vlado Martek i mnogi drugi. Takva raznolikost omogućila je učenicima susret s različitim književnim glasovima i poetikama, ali i s različitim pogledima na ulogu književnosti u suvremenom društvu.

Posebno mjesto u programu zauzimaju javni i tematski usmjereni susreti. Tako je organiziran i javni razgovor s Borisom Dežulovićem o Feral Tribuneu, satiri u književnosti i novinarstvu. Program se nikada nije ograničavao isključivo na književnost u užem smislu, nego se sustavno razvijao interdisciplinarno, povezujući književnost s novinarstvom, publicistikom, kazalištem i likovnom umjetnošću.

U tom su kontekstu učenici imali priliku razgovarati s istaknutim imenima hrvatskog novinarstva poput Viktora Ivančića i Dore Kršul, upoznati se s kazališnim procesom kroz susrete s dramaturginjom Natašom Antulov i glumicom Jelenom Lopatić, kao i s konceptualnim umjetničkim pristupima kroz gostovanje Vlade Marteka i njegovu Sonetomaniju. Književnost se tako kontinuirano smještala u širi kulturni i društveni kontekst.

Važan dio identiteta programa jest i njegova medijska refleksija. Rad Rijeke riječi redovito je praćen u javnim medijima, ali posebno smo ponosni na praćenje u školskom listu Kult, koji je čak sedam godina zaredom proglašavan najboljim školskim listom na državnoj razini Lidrana. Time su učenici dodatno uključeni u novinarsko i kritičko praćenje kulturnih događanja, što doprinosi razvoju njihove medijske pismenosti i javnog izražavanja.

Tijekom posljednjih triju godina program se dodatno obogatio suradnjom s Riječkim festivalom knjige i autora Vrisak u organizaciji izdavačke kuće VBZ, odnosno Brusilicom za srednjoškolce. Tijekom trajanja festivala u školu dolaze autorice i autori pa učenici imaju priliku osjetiti festivalsku atmosferu kroz neposredne razgovore s autorima poput Kristiana Novaka, Ivane Bodrožić, Ive Bezinović Haydon i Hane Tintor. U tom su razdoblju organizirane i radionice izrade slikovnica, stripa i kreativnog pisanja, kao i javna čitanja namijenjena svim riječkim srednjoškolcima.

Program Rijeka riječi odavno je prerastao okvire jedne škole. U njegovim su aktivnostima sudjelovali učenici drugih srednjih škola, od Pomorske škole Bakar do Srednje waldorfske škole Rijeka, a ostvarene su i suradnje s Gimnazijom Sisak i srednjom školom u Petrinji. Susreti se održavaju i izvan školskih prostora – u knjižari VBZ na Korzu, Art-kinu Croatia Rijeka i Filodrammatici – čime se škola aktivno povezuje s gradskim kulturnim institucijama.

Iskustvo programa Rijeka riječi pokazuje koliko je važno suvremenu književnost uvesti u nastavu kao živu praksu. Takvi susreti dopunjuju nastavne sadržaje hrvatskoga jezika i književnosti, potiču čitateljsku motivaciju, razvijaju kritičko mišljenje i osnažuju učeničko izražavanje. Učenici ne uče samo o književnosti, nego uče kroz književnost – razgovarajući, pišući, pitajući i sudjelujući.

Za druge nastavnike i škole program može poslužiti kao primjer kako se, uz relativno skromna sredstva, ali uz jasnu viziju i suradnju s kulturnom zajednicom, nastava književnosti može otvoriti prema suvremenosti. Književnost tada prestaje biti zatvoren sustav i postaje prostor susreta, dijaloga i iskustva – upravo onakva kakva mladima danas treba.