Prevencija nepovoljnih razvojnih rizika

Strateški dokumenti imaju malo ili nimalo utjecaja na unaprjeđivanje kvalitete samoga sustava ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja jer donositelji odluka najčešće zaboravljaju da su nositelji promjene praktičari i oni koji su s njima neposredno povezani Na reprezentativnom uzorku 10 posto svih ustanova RPOO-a u Hrvatskoj utvrđeno je da je u nekom riziku socijalne isključenosti 30 posto djece u dobi od pet do sedam godina. Primjerice, osam posto djece ima razvojna odstupanja, 5,5 posto djece živi u riziku od siromaštva, a 11 posto djece živi sa samo jednim roditeljem Srednjoročna vizija razvoja hrvatskoga sustava obrazovanja glasi: „Godine 2027. sustav odgoja i obrazovanja bit će uključiv, kvalitetan i pravičan, koji aktivno potiče cjelovit razvoj svih osoba koje uče i osposobljava ih za svijet rada, nastavak obrazovanja, život u suvremenim uvjetima i aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu.” Zapisano je to u Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, u kojem se kao posebni cilj broj 1 ističe: „Omogućiti pristupačnost sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) svakom djetetu.” Dokumenti jedno, a praksa...? Taj se cilj namjerava postići brojnim mjerama, kao što su: – osigurati potrebnu infrastrukturu kako bi se omogućila dostupnost kvalitetnoga RPOO-a;s – svakom djetetu u dobi od šest godina osigurati pristup odgoju i obrazovanju kao dijelu obveznoga odgojno-obrazovnog sustava i osigurati pretpostavke za besplatni RPOO za svu djecu uz pomoć postupnog pristupa; – donijeti ključne politike o odgojiteljima, osigurati odgovarajući broj i kvalitetu odgojitelja, stručnih suradnika i rukovoditelja te povećati atraktivnost zanimanja; – unaprijediti model financiranja i ojačati ulogu središnje vlasti u donošenju dijela ključnih odluka u RPOO-u; – povećati dostupnost i uključivost RPOO-a djeci iz različitih jedinica lokalne samouprave, kao i djeci u nepovoljnom položaju te – unaprijediti postupke osiguravanja kvalitete u RPOO-u. Riječ je o iznimno važnim koracima usmjerenima unaprjeđivanju pristupačnosti kvalitetnoga RPOO koji je u suvremenim obrazovnim politikama prepoznat kao ključni čimbenik ujednačavanja obrazovnih mogućnosti svoj djeci (npr. Preporuke za visokokvalitetne sustave RPOO, Europska komisija, 2019.). Ulaganje u pristupačan i kvalitetan RPOO smatra se najboljom strategijom obrazovnih i obiteljskih politika usmjerenih smanjivanju socijalne isključenosti jer RPOO može potencijalno nadoknaditi manjak resursa u obiteljskom okružju djece u nepovoljnom položaju, izravnim poticanjem kognitivnoga i emocionalnoga razvoja djece, ali i neizravnim doprinosom kvaliteti obiteljskih odnosa. Strateški dokumenti, međutim, imaju malo ili nimalo utjecaja na unaprjeđivanje kvalitete samog sustava jer donositelji odluka najčešće zaboravljaju da su nositelji promjene praktičari i oni koji su s njima neposredno povezani. Projekt Hrvatske zaklade za znanost „Model odgovora na odgojno-obrazovne potrebe djece