Što kad nekritički preuzimamo engleske izraze?

Sustavnim razvijanjem i standardizacijom stručne terminologije na hrvatskom jeziku postiže se veća dostupnost znanja široj populaciji uključujući učenike, studente i stručnjake iz različitih disciplina Jezik je temeljni instrument mišljenja, identiteta i znanstvene komunikacije. Njegova uloga u stručnom diskursu od presudne je važnosti jer omogućuje jasnoću izraza, preciznost u terminologiji te učinkovitu razmjenu informacija unutar akademske zajednice i šire društvene sfere. Međutim, u kontekstu sveprisutne globalizacije, pri čemu engleski jezik dominira znanstvenom i tehničkom komunikacijom, javlja se izazov očuvanja i razvoja stručne terminologije na materinskom jeziku. Dok engleski jezik omogućuje brži transfer znanja i međunarodnu suradnju, nekritičko preuzimanje engleskih izraza može dovesti do osiromašenja terminološkog fonda hrvatskoga jezika te njegove marginalizacije u znanstvenom diskursu. Ključno je stoga postići ravnotežu između praktičnosti globalne komunikacije i jezične autonomije kako bi se osigurao kontinuitet hrvatskoga jezika u znanosti, obrazovanju i struci. Jezična autonomija Engleski se tijekom posljednjih desetljeća afirmirao kao primarni jezik znanstvene i tehničke komunikacije. Taj fenomen proizlazi iz povijesne dominacije anglofonskih zemalja u području tehnoloških inovacija, akademskih istraživanja i znanstvenih otkrića. Kao posljedica, mnogi su stručni pojmovi prvotno oblikovani na engleskom jeziku i potom preuzeti u druge jezike bez sustavne terminološke prilagodbe. Primjeri poput machine learning (strojno učenje), data science (podatkovna znanost) i blockchain (lančani blokovi) ilustriraju proces terminološke anglizacije, koji je u pojedinim slučajevima doveo do potpune asimilacije engleskih izraza u nacionalne jezike. Iako su određeni termini uspješno prilagođeni hrvatskom jeziku, poput artificial intelligence (umjetna inteligencija), mnogi engleski izrazi ostaju dominantni u stručnim diskursima, što dugoročno može rezultirati terminološkom fragmentacijom i smanjenjem funkcionalnosti hrvatskoga jezika u znanstvenom i tehničkom kontekstu. Jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i kognitivni okvir unutar kojeg se odvija proces usvajanja i obrade informacija. Terminološka preciznost na materinskom jeziku omogućuje dublje razumijevanje složenih pojmova, potiče kritičko mišljenje i olakšava usvajanje interdisciplinarnih znanja. U obrazovnom kontekstu, učenici i studenti često se suočavaju s izazovom razumijevanja stručnih pojmova koji su im predstavljeni isključivo na engleskom jeziku. Primjerice, pojam machine learning može biti apstraktan sve dok se ne prevede i objasni kao „strojno učenje”, što izravno upućuje na proces automatiziranoga učenja unutar računalnih sustava. Sustavnim razvijanjem i standardizacijom stručne terminologije na hrvatskom jeziku postiže se veća dostupnost znanja široj populaciji uključujući učenike, studente i stručnjake iz različitih disciplina. Unaprjeđenje akademske i stručne pismenosti