Izvrsna škola koja ima jasnu viziju svoga razvoja

Nit vodilja pri osnivanju učeničke zadruge bila nam je da stvorimo proizvod kakav nitko dosad nije. Okrenuli smo se stvaranju tiskanih i digitalnih edukativnih materijala posvećenih financijskoj i medijskoj pismenosti koji će biti primjenjiv u strukovnim predmetima, ali kojima želimo ekonomsku struku približiti osnovnoškolcima ‒ Sandra Bijelić Pajović

Tko je prije 76 godina mogao i pomisliti da će Ekonomski tehnikum, škola koja je osnovana 1948. godine u tadašnjem, još uvijek, Drugim svjetskim ratom razrušenom Zadru, od jednog razrednog odjela te nulte školske godine narasti do današnjih 569 učenika u 28 razrednih odjela, koji pohađaju četverogodišnje strukovne programe ekonomist, komercijalist, upravni referent i poslovni tajnik te trogodišnji program prodavač? Tim više što dugo škola nije imala stalni prostor i mijenjala je svoje sjedište šest puta. Konačno je 1972. godine izgrađen, u predjelu Borika, moderni školski centar sa svim potrebnim sadržajima i solidnom opremom, a u tom kompleksu danas kraj Ekonomsko-birotehničke i trgovačke škole radi i Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola. 

Tko je te davne 1948. godine mogao zamisliti da će svih godina postojanja škole njezini visokokvalitetni nastavnici i stručni suradnici obrazovati i odgojiti više od 7000 mladih ljudi koji su iz svoje temeljne struke ili krenuli u svijet rada ili nastavili obrazovanje na visokim učilištima te postali cijenjeni financijski stručnjaci, bankari, političari ili pak vlasnici i direktori poduzeća. Možda je to čudno nekome tko ne poznaje dušu učitelja i duh istinske škole, ali ustvari nema tu nečega čudnog, jer kako kaže ravnateljica Zdenka Sršen-Juričević, s obzirom na profil škole ponajprije nastoje obrazovati i odgojiti aktivne građane i mlade ljude s kompetencijama potrebnima za život i rad u suvremenom svijetu: 

‒ Školu nastojimo pozicionirati kao jaku strukovnu školu u sektoru ekonomije, trgovine i administracije, sektoru koji nije baš omiljen ni visoko vrjednovan. I brojnim projektima želimo promijeniti sliku stanja i percepciju javnosti o obrazovnim programima koje izvodimo, a pogotovo onaj stereotip da biti ekonomist, upravni ili poslovni tajnik ne znači biti višak.

Škola se može pohvaliti statusom EPAS odnosno činjenicom da je ambasador Europskog parlamenta. Kako opisuje Marija Baričević Ninčević, nastavnica pravne grupe predmeta i voditeljica projekta, EPAS projekt u školi se provodi već pet godina, a u nj je uključeno šezdesetak učenika, i to na temelju vlastitih interesa pa mnoge aktivnosti i sami predlažu. 

‒ Lani smo bili najbolja škola u Hrvatskoj između 60 škola, vjerojatno zato što provodimo godišnje više od 50 aktivnosti. Cilj je programa informiranje mladih o Europskoj uniji, o pravima, mogućnostima, uključivanju u aktivan demokratski život, a nama je to važno jer postižemo vlastite nastavne ishode ‒ podupiranje demokracije, zajedništva, timskog rada, učenja o pravnoj državi i tim projektima učenici mogu mnoge nastavne sadržaje usvojiti na drukčiji način, putem EPAS aktivnosti. Ove smo godine naglasak stavili na izbore, jer je superizborna godina. Imamo više od stotinu maturanata i naši učenici juniori provode edukacije sa svojim vršnjacima putem radionica. Članovi Državnog izbornog povjerenstva gostovali su u školi i održali predavanje učenicima. Surađujemo i sa Sveučilištem u Zadru pa su i tamo učenici boravili na edukacijama, s Uredom EU parlamenta u Hrvatskoj, s Europa direkt centrima. Nastavom i izvannastavnim aktivnostima nastojimo učenicima omogućiti da uče i o politici, i o ekonomiji, da budu aktivni građani, jer je suhoparno reproduktivno znanje za nas prošlost. Želimo ih poučavati putem prakse, da sudjeluju u Erasmusu, da putuju, da prisustvuju na simuliranoj sjednici Sabora i da se pripremaju za diskusije, replike, za predlaganje rješenja ‒ to iskustveno učenje najveći je dobitak za sve njih, kao i nagradno putovanje u Bruxelles ‒ kaže profesorica Marija Baričević Ninčević, a ravnateljica Sršen-Juričević dodaje kako je škola na temelju svoga rada u Erasmus projektima u posljednjih nekoliko godina nedavno dobila Erasmus akreditaciju za područje strukovnog obrazovanja i to je prostor u kojemu škola može i nastavnike i učenike angažirati, pokrenuti, usmjeriti i slati ih na edukacije, mobilnosti, ali isto tako biti i organizator brojnih događanja.

Valja spomenuti da škola ima dva uspješno realizirana Erasmus projekta. New Opportunities for Working and Learning realiziran je u Zaragozi gdje je priliku za trotjednu stručnu praksu iskusilo trideset učenika škole. Drugi se projekt održavao u Frankfurtu na Majni u ožujku 2023. godine u trajanju od dva tjedna. U sklopu ove aktivnosti poboljšavaju se ishodi učenja i razvoj transverzalnih vještina ‒ komunikacijskih, jezičnih, kritičkog mišljenja, rješavanja problema, međukulturnih i istraživačkih vještina. Učenici se upoznaju s različitim stajalištima, znanjem i praksom rada u području njihova strukovnog obrazovanja te pospješuju osobni razvoj, posebice sposobnost prilagodbe na nove situacije i samopouzdanje. 

„Brdo” projekata

‒ Projekti školi omogućavaju povezivanje sa stručnjacima u inozemstvu, osmišljavanje zajedničkih aktivnosti radi ostvarenja ciljeva programa, razmjenjivanje primjera dobre prakse te bolje pripremanje učenika za tržište rada. Cilj Erasmus programa jest pomoći sudionicima u otkrivanju koristi aktivnog građanstva i sudjelovanja u demokratskom životu, a sudjelovanje u mobilnostima trebalo bi i jačati razumijevanje sudionika o Europskoj uniji i zajedničkim europskim vrijednostima, uključujući poštovanje demokratskih načela, ljudsko dostojanstvo, jedinstvo i raznolikost, međukulturni dijalog te društvenu, kulturnu i povijesnu baštinu.

Uz stručnu praksu u stvarnom radnom okružju, učenici će imati priliku primijeniti teorijsko znanje stečeno tijekom redovnog obrazovanja. Mobilnosti učenika pridonose razvoju europske dimenzije škole jer učenici stječu iskustva u europskom okružju i prenose ta iskustva u svoj razred i cijelu školu i zajednicu. Škola pak time dobiva priliku razmjenjivati najbolje primjere iz prakse te poticati primjene novih i inovativnih pedagoških metoda i tehnologija, a nastavnici mogućnost stručnog usavršavanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju. Cilj je postaviti školu kao priznatu i kvalitetnu ustanovu za strukovno obrazovanje koja je integrirala europsku dimenziju u svoje obrazovne programe i prakse te dodatno osigurati prepoznatljivost i pozitivan ugled škole, što će privući učenike, roditelje i partnere koji cijene kvalitetu obrazovanja ‒ ističe ravnateljica te spominje i takozvanu vidljivost škole koja se prepoznaje po činjenici da sve više mladih prijavljuje upis u bilo koji od programa, da je na temelju interesa, ali i na temelju stalnog rasta kvalitete programa bodovni prag za upis u program ekonomist porastao za 20 bodova. 

‒ Lani smo imali 350 prijava za dva razredna odjela ekonomista i to sve govori posebno u situaciji kad su ekonomisti suficitarno zanimanje, ali mi kod učenika razvijamo gospodarsku, međukulturnu, ekološku, građansku kompetenciju. Sad su novi kurikulumi u javnom savjetovanju, očito nas čekaju znatne promjene kojih se mi u školi ne plašimo, jer mnoge novosti mi već dulje radimo putem projekata. Recimo, EPAS se radi i na nastavi hrvatskog i engleskog, ali i na grupi pravnih predmeta. Naravno, mnoge će stvari trebati modularno posložiti, ali mi već imamo iskustvo s takvim načinom rada. Nitko ne će izgubiti ni posao, ni satnicu, ni plaću. Radujemo se promjenama jer i one će pridonijeti međusobnom razlikovanju škola. Škole koje imaju viziju svoga razvoja moći će se lako prilagoditi, a nastavnici se radom na projektima već pripremaju za modularnu nastavu. I ništa ne će uspjeti bez suradnje kolega, puno razgovora i dogovora. U razgovorima se onda dođe i do posve svježih ideja poput one o osnivanju učenike zadruge koja ima svoj poseban program i posebne proizvode. Ne ćemo proizvoditi sapune, kremice ili aromatično bilje nego smo se dogovorili da učinimo nešto u ekonomiji, da učenicima pružimo nešto više od onoga što dobivaju na redovnoj nastavi ‒ objašnjava ravnateljica Sršen-Juričević, a profesorica strukovnih predmeta Sandra Bijelić Pajović objašnjava što to sve učenici rade u učeničkoj zadruzi „Solidus” koja je osnovana prije četiri godine. 

Neuobičajena učenička zadruga

‒ Inicijalna je ideja bila da napravimo proizvod koji do sada nitko nije napravio pa smo osmislili edukaciju o financijskoj pismenosti i sve implementirali u svakodnevni rad promišljanjem o osobnim financijama kako bi u budućnosti mogli donositi odgovorne financijske odluke i brinuti se o svojim financijama. Financijsku pismenost implementiramo ne samo putem strukovnih predmeta nego i informatike, matematike, društvenih predmeta, jer učenici moraju znati što su krediti, porezi, investicije. Dakle, proizvodi su edukativnog sadržaja u tiskanom i digitalnom obliku. To su knjižice ili brošure. Prve, pandemijske godine napravili smo brošuru za djecu predškolske dobi „Školica o novcu” i dijelili smo ih predškolcima za koje smo pripremili i predstavljanje i zabavni program. Naučili smo ih što je novac, kako nastaje, što su bankomati, kako da zarade džeparac, zašto je važno štedjeti. Škola je to sama financirala. Sljedeće smo godine uz potporu Grada Zadra napravili drugu brošuru „Plasman proizvoda na tržište” koja je namijenjena za sve strukovne predmete, ali njom želimo i ekonomsku struku približiti djeci iz osnovnih škola naše zajednice.

Prošle i ove godine okrenuli smo se medijskoj pismenosti koja postaje sve važnija, jer djeca su izložena velikoj količini informacija, a u zadruzi ih nastojimo usmjeriti da ocijene, analiziraju i znaju napraviti medijski sadržaj, ali i da znaju razlučiti vjerodostojne informacije od onih lažnih. Svakog mjeseca objavljujemo i naš Business newsletter koji sadrži vijesti iz svijeta ekonomije, tržište dionica, kriptovaluta, edukativni dio o izborima. Ove godine pripremamo brošuru o digitalnom marketingu koju je napravila jedna učenica. A u zadruzi imamo dvadesetak učenika iz različitih smjerova i programa i svake ih je godine sve više. Zadovoljna sam jer imamo konkretne i trajne proizvode u zadruzi koji ostaju školi i učenicima kao vrijedan edukativni sadržaj ‒ kaže Sandra Bijelić Pajović.

U školi nema posebnih problema s učenicima niti njihovim roditeljima. Vjerojatno tome pridonosi i kvalitetno osmišljen preventivni program koji obuhvaća sve preventivne aktivnosti te se tako stvaraju preduvjeti za kompletan razvoj mlade osobe.

‒ To je važan dio školskog kurikuluma, jer da bi učenici mogli odraditi sve obveze moramo ih osnažiti emocionalno i kognitivno različitim aktivnostima. Sastoji se, dakle, od niza manjih programa i pojedinačnih aktivnosti. Puno surađujemo s vanjskim suradnicima, s Odjelom za psihologiju Sveučilišta u Zadru, s Medicinskim fakultetom u Zagrebu i njegovim studentima ‒ objašnjava pedagoginja Daliborka Franjić te nastavlja: 

‒ Anketama ispitujemo potrebe učenika, preko njihovih razrednika potrebe razrednih odjela te psihologinja i ja dodatno evidentiramo svoja opažanja. Posebno se ističe porast broja učenika sa simptomima anksioznosti, povećala se pojavnost ozbiljnijih psihičkih poremećaja kod adolescenata zbog čega treba staviti naglasak na edukaciju nastavnika i učenika o psihičkim smetnjama te kontinuirano osvještavati važnost brige o mentalnom zdravlju. Nadalje, primjetno je da učenici mnogo vremena provode na društvenim mrežama izlažući se opasnosti na internetu kao i oblicima modernih ovisnosti. Kod dijela učenika uočena je nemogućnost kontrole emocija, impulzivne reakcije i nasilno ponašanje, dok se kod maturanata primjećuju slabiji mehanizmi nošenja sa stresom te nesigurnost prilikom izbora nastavka obrazovanja ‒ opisuje pedagoginja Franjić, a ravnateljica Zdenka Sršen-Juričević dodaje da su se, baveći se često temom femicida i nasilja nad ženama, odlučili u suradnji s policijskom upravom i nekim sportskim klubovima pokrenuti akciju „Sportom protiv nasilja” pa je krenula edukacija, a zatim demonstracija i trening obrambene vještine krav maga. 

‒ I to nije sve, jer u školi imamo i jake volontersko-aktivističke grupe Sadionica i Pinel na kojima također raspravljamo o prevenciji nasilja, samoobrani i traženju pomoći u slučaju nasilja, promoviramo kulturu nenasilja i mislimo da su ovakve aktivnosti iznimno vrijedne za sve učenike i djelatnike škole. Naravno da brojnim aktivnostima učenici i djelatnici škole promoviraju i ekološku svijest i ljudska prava, kako putem redovne nastave tako i različitim programima u sklopu Sadionice. Činjenica je da je puno lakše raditi i razgovarati s učenicima u okviru različitih projekata i programa nego tijekom redovne nastave, pa se nakon pokaznog treninga krav mage na tečaj upisalo dvadesetak učenica ‒ ponosno ističe ravnateljica.

Vršnjačka pomoć u učenju

‒ U sklopu preventivnih programa organiziramo i terenske nastave, što je u mnogim školama nezamislivo. Posjetili smo edukacijski centar Hrvatskog Crvenog križa, surađujemo i s mnogim drugim udrugama. S druge strane, ako znamo da je pozitivan doživljaj škole gotovo najvažniji preventivni faktor, podrška vršnjaka u postizanju boljeg uspjeha znatno pridonosi pozitivnom doživljaju škole kod učenika. Projekt Vršnjačka pomoć u učenju osmišljen je sa svrhom pomoći učenicima koji teže usvajaju određeni nastavni sadržaj, a istodobno pruža priliku uspješnim učenicima da pokažu svoje znanje i stječu nove vještine putem vođenja organiziranih instrukcija. Ideja za projekt rodila se iz opažanja da postoje nastavni predmeti koji su učenicima teži, odnosno u kojima velik broj učenika ne postiže zadovoljavajući uspjeh. Također, važno nam je prepoznati uspješne, marljive i darovite učenike, pružiti im priliku da se afirmiraju i ulažu u razvoj svog znanja i vještina. Osim obostrane dobrobiti učenika korisnika i instruktora, kojih je trenutačno dvadesetak, ovaj projekt ostavlja pozitivan dojam i na socijalni razvoj učenika te razvija empatiju. Projektom koordiniraju stručne suradnice škole, a interes učenika za sudjelovanjem je velik. Naglasak je na podršci iz matematike, u nešto manjem opsegu računovodstvo i engleski jezik. Sve je na dobrovoljnoj osnovi, nema nagrada nego je temeljeno na intrinzičnoj motivaciji učenika i njihovoj želji da svojim vršnjacima pomognu da se osjećaju dobro u školi, da taj osjećaj grade na školskom uspjehu. Jer svi su svjesni da školski neuspjeh može biti okidač za sve negativne pojavnosti ‒ kaže pedagoginja Franjić.

Kao velika obitelj

Inače, škola nema nikakvih problema s popunjavanjem upisnih kvota, a ravnateljica tvrdi da imaju najbolju djecu u Zadru. Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola doista živi i djeluje kao velika obitelj i na to su svi iznimno ponosni. Naše sugovornice stalno ističu nevjerojatnu klimu u školi, kolegijalnost, toplinu i u takvom se okružju i djelatnici, a pogotovo učenici, moraju ugodno osjećati. I to nije sve. Škola je postala centar izvrsnosti za materinski jezik, jer je Zadarska županija prepoznala potrebu za kvalitetnim radom s darovitim učenicima pa će iduće godine škola postati trening-centar za učenike osnovnih škola. Učenici koji završe bilo koji program nemaju problema s nastavkom školovanja i mnogi završe na doista različitim fakultetima nakon uspješno položene državne mature, dok ih se dobar dio zaposli odmah nakon srednje škole. 

Na kraju valja spomenuti da učenici sudjeluju redovito na svojim strukovnim natjecanjima u sklopu projekta World Skills, ali postižu zapažene rezultate i na natjecanjima iz općih predmeta, kao i u sportu. Zapažene rezultate postižu u atletici, krosu, stolnom tenisu, rukometu, plivanju, šahu i nogometu. Sjajno prolaze na državnoj maturi, škola im nudi toliko projekata i programa kao gotovo nijedna druga ne samo u Zadru nego i u dobrom dijelu Hrvatske. Osim što s visokim uspjehom svladavaju nastavne sadržaje i nakon četiri godine dobiju „kruh u ruke”, gotovo svaki od šestotinjak učenika izraste u zrelu osobu, punu empatije, spremnu pomoći svakome kome je pomoć potrebna, oboružanu i stručnim znanjima i vještinama i kompetencijama koje ih čine aktivnim građanima koji su u stanju kritički promišljati svijet oko sebe i učiniti ga boljim. Može li im škola dati više od toga tijekom četiri godine koje im zauvijek ostaju u sjećanju kao najljepše razdoblje života? 

Sportski razred komercijalista

Kategorizirani sportaši vole upisati našu školu, ali imaju i određeni problem: kako uskladiti sportske i školske obveze, pa smo od resornog ministarstva dobili dopusnicu za upis jednog sportskog razreda u programu komercijalist. Iako radimo u dvije smjene, za njih je nastava uvijek u jutarnjoj, kako bi se poslijepodne mogli posvetiti treninzima. Imaju planirana ispitivanja i sve pogodnosti, a na kraju će završetkom strukovnog četverogodišnjeg programa imati prohodnost prema državnoj maturi i eventualnom upisu na fakultet ako njihova sportska karijera ne bude išla u željenom smjeru. Jako smo ponosni na svoje sportaše i drago nam je da smo upisali sportski razred. A koliko tim mladim ljudima znači sportski razred govori i podatak da ih je 76 konkuriralo na 22 upisna mjesta.