Naši maturanti upisuju medicinu, stomatologiju, PMF, FER i uspješni su studenti jer imaju radne navike, ali i potrebna znanja. A pozitivno je što naš grad stipendira najuspješnije studente i time ih nakon studija privuče natrag. I u našoj gimnaziji imamo dosta bivših učenika koji su se vratili kao vrsni profesori nakon studija ˗ pedagoginja Ljiljana Vidmar

Povijest Gimnazije Nova Gradiška počela je još krajem 19. stoljeća, točnije u listopadu 1892. godine kada je Nova Gradiška uvrštena u plan i program predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu Izidora Kršnjavoga Stotinu škola i crkava u cilju kulturnog uzdizanja Hrvatske. Gradnja sadašnje zgrade Gimnazije, tada Više pučke škole, počela je 1894. godine, a zgrada je svečano otvorena 1. rujna 1896. godine, kada kreću pripreme za osnivanje Gimnazije. No, stvari su se odužile pa je tek nakon Prvog svjetskog rata naredbom broj 952 Povjerenstva za bogoštovlje i nastavu iz Zagreba određeno 31. siječnja 1919. osnivanje Gimnazije u Novoj Gradiški. Prvi ravnatelj tada Privremene male realne gimnazije postao je Juraj Kušmišević.

Gimnazija 1926. godine mijenja naziv u Državnu realnu gimnaziju, a taj naziv i danas stoji na pročelju zgrade. Po narodnoj „Dobar glas daleko se čuje” i ugled Gimnazije proširio se ne samo novogradiškim krajem nego i šire. Učenici dolaze iz Novske, Kutine, Pakraca i Bosanske Gradiške.

Od samih početaka škola je postala rasadnik budućih glumaca, književnika, slikara znanstvenika, pjevača, sportaša, arhitekata, sudaca, odvjetnika i gospodarstvenika. Cilj djelovanja, osim prenošenja znanja na učenike, bio je i obrazovanje šire zajednice. U školi djeluju različita udruženja: Sokolski naraštaj pomladak Crvenog križa, aeroklub, njeguje se literarni izričaj (listovi „Iskra”, „Lipa”, „Srednjoškolac”, „Nova Lipa” „Zvono”), organiziraju se kazališne predstave i operete za građanstvo (OKUD „Zlata Dupko”, Dramsko-recitatorska skupina „Noga”, Mješoviti pjevački zbor). Tragom latinske izreke „U zdravom tijelu zdrav duh”, gimnazijalci se bave nizom sportova u kojima postižu zavidne rezultate, npr. gimnazijalke rukometašice u sklopu RK „Mirko Kljaić” postaju državne prvakinje 1953. godine i postaju dio sportske povijesti Nove Gradiške. Danas uspjehe postiže Školski sportski klub „Gimnazijalac”. 

Ovako izgleda 106 godina povijesti škole sažetih u dvadesetak redaka, a o tome kako Gimnazija izgleda i što radi danas govori nam ravnateljica Ljiljana Ptačnik.

‒ U posljednjih deset godina od kada sam ravnateljica uredili smo zgradu škole, jer je bilo neophodno sanirati krovište, obnoviti fasadu, parket u prizemlju, a uređen je i suterenski dio zgrade pa od 2017. godine imamo jednosmjenski rad. U suterenu zgrade uredili smo i opremili laboratorij za kemiju i biologiju koji su neophodni za prirodoslovlje, jer smo ove godine, uz dva razredna odjela opće, prvi put upisali i jedan razredni odjel prirodoslovne gimnazije. U suterenu je smješten i „umjetnički dio” – učionice za likovnu i glazbenu umjetnost. To nam je jako važno jer smo tako stvorili uvjete za izvođenje mnoštva izvannastavnih aktivnosti i za fakultativnu nastavu ‒ objašnjava ravnateljica Ptačnik te ističe kako su gotovo dvije trećine učenika putnici, a Gimnazija ima 220 učenika. 

‒ Mnogi se bude prije 5 sati i u školu dolaze već poslije 6 zbog prometnih veza koje nisu baš naročite. I ne možemo se striktno držati preporuka i protokola o sigurnosti pa zbog njih školu otvaramo već u 6 sati, organizirana su dežurstva, sigurnosne mjere poštujemo, ali ne želimo školu pretvoriti u zatvor nego u mjesto gdje se učenici osjećaju dobrodošlo, sigurno i ugodno. Škola im mora biti mjesto ugode i vjerujem da u tome uspijevamo. 

Svjesni smo da treba voditi brigu i o mentalnom zdravlju učenika jer oni koji se u školi ne osjećaju ugodno ne mogu postizati ni vrhunske rezultate. Ne volimo učenicima zato u nastavnom procesu stalno spominjati ni državnu maturu, jer ne želimo stvarati nikakav pritisak kojega ustvari i nema. Gimnazijalci od prvog trena znaju da ih državna matura čeka nakon četiri godine školovanja i mi ih sve četiri godine bez ikakve drame pripremamo za taj završni čin. U školi provodimo probnu maturu, imamo pojačane programe iz obveznih predmeta putem dodatne, izborne, fakultativne nastave i uz to organiziramo i pripremu za maturu. Uvjeravamo ih da će i nakon mature biti isti oni kakvi su bili i prije ispita. Učenici su vrlo uspješni na državnoj maturi, a o tome govori i podatak da 96 posto njih upiše studijski program koji im je bio prvi izbor. Mnogi se vraćaju kući i vole svoju gimnaziju, posjete nas, obiđu svoju školu, pohvale se uspjehom na studiju i doista Gimnaziju osjećaju kao svoj dom u kojemu se uvijek dobro osjećaju. 

Škola je prije deset godina imala 460 učenika, a danas je na samo 220. Ljudi odlaze, broj novorođene djece vrlo je mali. U tri prva razreda upisali smo samo 54 učenika, ali i dalje razmišljamo kako razvijati školu pa ćemo pokušati pokrenuti i program umjetničke gimnazije, jer smo ustanovili da na našem području postoji znatan interes i potreba za takvim programom s pojačanom glazbenom i likovnom umjetnošću, medijskom kulturom, filmom, grafičkim dizajnom. I sve te programe mogu naši profesori nositi. Problem je jedino što sve manje mladi ljudi žele raditi u školi. Mi na svu sreću nemamo problem sa stručnom pokrivenošću nastave, ali zato svakog profesora čuvamo kao kap vode na dlanu ‒ ponosno ističe ravnateljica Ptačnik te naglašava jako dobru suradnju s roditeljima.

‒ To trojstvo koje čine učenici, njihovi roditelji i škola u našoj školi funkcionira savršeno. Međusobno se uvažavamo, dogovaramo, puno razgovaramo i kad je riječ o izostancima, negativnoj ocjeni ili nečemu drugom i vrlo se brzo dogovorimo i nađemo zajednički jezik. Nažalost, mi smo škola koja nema sportsku dvoranu, ali u posljednjih nekoliko godina imamo sportske ekipe na državnim natjecanjima. Ove godine badminton, lani stolni tenis, predlani plesnu grupu. Imamo vanjske terene koji se mogu koristiti za lijepog vremena i kad nema kiše. I ne žalimo se, jer mi u problemima ne vidimo ograničenja, nama su problemi izazovi s kojima se nosimo i koje timski rješavamo. Uveli smo fakultativni predmet Umjetna inteligencija ove godine i mislim da je poželjna i izazovna ne samo učenicima nego i kolegi profesoru koji je izvodi. Želimo pratiti suvremene trendove i učenicima pomoći da sve te suvremene tehnologije doista kvalitetno koriste za učenje ‒ kaže ravnateljica Ljiljana Ptačnik.

O tome što se u školi radi u jezično-umjetničkom području govori profesorica hrvatskog jezika Andrea Divić.

‒ Imamo puno projekata, među njima i projekt koji podržava čitanje, a tijekom nastavne godine obilježavamo dane hrvatskog jezika, mjesec hrvatske knjige, noć knjige, dane medijske pismenosti. Novinarska družina ima višedesetljetnu tradiciju, a poslovi se prenose s profesora na učenike koji zatim postanu profesori u gimnaziji i tako u kontinuitetu. Rad smo prilagodili današnjem vremenu, novinarstvom se razvija informacijska i medijska pismenost. Trudimo se napraviti interdisciplinarne projekte koji povezuju i likovnu i glazbenu kulturu, strane jezike, hrvatski jezik. Sad se učenici u dramskoj i novinarskoj i literarnoj družini uvelike pripremaju za Lidrano. Imamo manifestaciju „Let s Gavranom” posvećenu našem sugrađaninu Miri Gavranu i koja traje već deset godina i u sklopu koje se održava znanstveni skup. Na Danima hrvatskog jezika imat ćemo goste predavače, nakladnike, književnike i godinama se kod učenika potiče i unaprjeđuje i javni nastup, razvija suradnički odnos, inicijativnost pa učenici sami iniciraju odlaske u kazalište. Godinama učenici predlažu predstave koje bi željeli vidjeti i imaju ozbiljan, kritički odnos prema kazalištu, glumcima, predstavama. Razvijaju se, izgrađuju kao osobe sa stavom, a tome škola i služi. Sudjeluju u brojnim programima koji nisu natjecateljskog karaktera jer im pokušavamo usaditi stav da nije važno juriti za pobjedama nego da je znanje koje steknu važno za njihov život.

I mi nastavnici stalno se stručno usavršavamo, želimo biti ukorak s vremenom, pomažemo si međusobno, a sve sa željom da učenicima možemo ponuditi što više i na redovnoj nastavi i u svim drugim aktivnostima u okviru škole ‒ zaključuje Andrea Divić, a stručna suradnica knjižničarka Sandra Hruban Bartolović dodaje kako u školi imaju i čitateljski klub na kojemu učenici biraju i predlažu što će čitati, raspravljaju o pročitanom. 

‒ Mi ih vodimo u najrazličitije muzeje, na predstave. Nedavno smo išli u zagrebačku Komediju gledati „Smrt na dopustu”. Imali smo dosta vremena i pustimo učenike da sami istražuju grad. Nađemo se prije predstave i svi referiraju kako su obilazili muzeje po Zagrebu i kupili neku knjigu koju u Gradiški ne mogu nabaviti. Važno je da ih vodimo u kazalište, ali ih učimo da si organiziraju vrijeme, da odaberu sadržaje koje će pogledati i moram reći da su nam učenici vrlo kulturni, pristojni i da uz takve aktivnosti ovladaju brojnim životnim vještinama. Imamo i debatni klub, što učenici jako vole jer ne samo da vježbaju javni nastup nego uče kako se pripremiti za argumentiranu raspravu o bilo kojem problemu. Oni vole izreći svoj stav, kao i mladi novinari, lijepo ih je slušati kako brane svoje teze i kako ih argumentiraju ‒ opisuje knjižničarka Sandra Hruban Bartolović.

Profesor fizike Zlatko Matijašević sjetno govori o tome kako su učenici u svim aktivnostima pomalo hendikepirani jer se nemaju s kime usporediti. 

‒ Jedina im je prilika neko natjecanje, a na natjecanjima, kao i na državnoj maturi, postižu sjajne rezultate. Ne smijemo zaboraviti ni rezultate na državnoj maturi na kojoj naši učenici svi prolaze i upisuju uglavnom studijske programe koji su im prvi izbor. Kad je riječ o matematici, fizici, kemiji i biologiji radimo dosta dodatne, izborne i fakultativne nastave i u tom području postižemo izvrsne rezultate na državnim natjecanjima. Za gimnaziju od dvjestotinjak učenika velik je uspjeh imati nekoliko državnih prvaka iz matematike pa i sudjelovati na svim ostalim državnim natjecanjima. Iako smo mala sredina, našim učenicima želimo omogućiti maksimum, da budu spremni i konkurentni učenicima koji dolaze iz velikih i razvikanih škola. Posebno nam je drago što smo imali državnog prvaka iz matematike koji je nadmašio svoje vršnjake iz MIOC-a i mnogih sjajnih škola koje su nadaleko poznate. Rezultat je to zasigurno i velikog truda svih profesora koji izvode i fakultativnu nastavu napredne matematike i fizike, ekologiju, biokemiju, a sve zato da učenici i u prirodoslovnom području dobiju širinu znanja i kompetencija koje nadilaze ono što je planirano u redovnoj nastavi. Mi smo udaljeni od velikih središta i sve malo kasnije k nama dolazi, ali baš se zato trudimo učenicima davati sve ono što je aktualno pa smo uveli i predmet Umjetna inteligencija, nabavljamo najsuvremeniju opremu kako ne bismo kasnili za životom koji nas okružuje. Učenici su doista motivirani i željni i znanja i svega onoga što im gimnazija može ponuditi. Naši se učenici ne upisuju u gimnaziju s maksimalnim brojem bodova, ali baš zato smo ponosni na njihov napredak i rast tijekom četverogodišnjeg školovanja. Mi ih učimo i pripremamo za život. Imamo jako puno izvannastavnih aktivnosti, projekata, programa i tih naših dvjestotinjak učenika svugdje je uključeno ‒ ističe profesor Zlatko Matijašević.

Silvija Nikiforov, profesorica hrvatskog jezika vodi gotovo deset godina radijsku skupinu. 

‒ U početku smo imali skromnu opremu, jedan snimač, nekoliko zainteresiranih učenika, a sad smo dobili suvremeno opremljen studio, sjajne uvjete za rad i to povjerenje koje nam je pokazano opravdavamo sudjelovanjem na Lidranu gdje predstavljamo Gimnaziju. Tijekom nastavne godine snimimo nekoliko emisija koje su tematske vezane za neke događaje, a ideje potaknu i sami učenici pa se zatim radi na sinopsisu, scenariju, snimanju priloga, montaži emisije. Sve je to dio i sadržaja vezanih za medijsku kulturu i medijsku pismenost i učenici to vole, zanima ih pa često možemo mnoge stvari vezati i za redovnu nastavu. Učimo zajedno, jedni od drugih, a najbolja nam je edukacija Lidrano na kojemu slušamo savjete stručnjaka, primjedbe, preporuke, gledamo što i kako drugi rade pa i sami podižemo kvalitetu svog novinarskog rada ‒ ponosno ističe profesorica Silvija Nikiforov. 

Ljiljana Vidmar, pedagoginja izvrsna savjetnica ističe kako u školi nemaju nikakvih problema s neprihvatljivim ponašanjem učenika. Radim i s učenicima, njihovim roditeljima, s kolegama u zbornici. Savjetodavni rad jako je važan kao i suradnja s roditeljima čija su nam djeca povjerena i mi ih i odgajamo i obrazujemo. Nastojimo školu učiniti sigurnim i ugodnim prostorom za svakog učenika i mjestom na koje i roditelji mogu doći, raspitati se o svom djetetu, potražiti savjet ili pomoć u bilo kojoj situaciji. Stalo nam je da svaki učenik bude uspješan, da maksimalno razvije svoje potencijale i da svakoga pripremimo za državnu maturu i uspješan nastavak školovanja. U školi timski radimo i u komunikaciji s roditeljima nastojimo pronaći zajednički jezik pa nema ni onih roditeljskih ispada kakvi se događaju u mnogim sredinama, a tako je i zato što svi poštuju pravila ponašanja, kućni red, propise, međusobno se poštujemo i uvažavamo. 

Učenike potičemo da se uključe u izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, da idu na predmetna natjecanja i smotre, jer će se njihovi uspjesi i postignuća brzo pročuti u našem gradu i okolici i mnogi će osmaši poželjeti upisati se u gimnaziju. U puno smo Erasmus programa i to je velik benefit za učenike jer su u posljednje dvije godine dosta putovali, upoznali nove krajeve, kulture, usavršavali znanje stranih jezika, proširili horizonte. U sklopu školskih stručnih vijeća dogovaramo se i planiramo sve aktivnosti kojima ćemo pomoći učenicima da što uspješnije svladavaju nastavne sadržaje i da se pripreme za obvezne i izborne predmete koje će polagati na državnoj maturi. 

Naši maturanti upisuju medicinu, stomatologiju, PMF, FER i uspješni su studenti jer imaju radne navike, ali i potrebna znanja. A pozitivno je što naš grad stipendira najuspješnije studente i time ih nakon studija privuče natrag. I u našoj gimnaziji imamo dosta bivših učenika koji su se vratili kao vrsni profesori nakon studija. Zanimljivo je da su svi mladi profesori hrvatskog jezika bili učenici ravnateljice Ptačnik. Želimo takve mlade ljude koji će pridonijeti dobrobiti svoje lokalne sredine. A naši se učenici, bez obzira na to gdje studirali, doista vraćaju kući ‒ ističe pedagoginja Ljiljana Vidmar.

Ravnateljica Ptačnik ističe iznimno dobru suradnju s gradskom upravom Nove Gradiške i s osnivačem Gimnazije Brodsko-posavskom županijom.

‒ Izlaze nam u susret, pomažu nam, opremaju školu ne zato što moraju nego zato što žele pridonijeti što kvalitetnijem školstvu. U svojim zahtjevima uvijek idemo s argumentima pa onda i grad i županija prepoznaju vrijednost i važnost onoga što tražimo za školu. U školi nastojimo da što više djelatnika ide na stručna usavršavanja, godinama postoje i europski fondovi pa i u sklopu brojnih projekata mnogi putuju izvan Hrvatske i usavršavaju se, što je jako dobro. Mi smo i međunarodna ekoškola s platinastim statusom i iza toga stoji iznimno velik trud i rad.

Velika je stvar da naša škola postoji 106 godina, ponosni smo na školu i na svoje učenike koji se u njoj osjećaju kao doma, kojima je ugodno doći u školu jer znaju da su im sva vrata otvorena, da mogu slobodno razgovarati i s profesorima i s pedagoginjom, da mogu doći i u moj ured jer moja su vrata također uvijek otvorena ‒ zaključuje ravnateljica Ljiljana Ptačnik, a u to smo se i sami uvjerili. Naime, za vrijeme velikog odmora u ured ravnateljice došli su učenici drugog razreda Matija Maras i Franka Ređić malo popričati s nama. Matija je taman saznao da se plasirao na državno natjecanje iz povijesti, a Franka je buduća rok zvijezda. Kažu da im je odlično u školi. Franka kaže: „Svega ima, mogu pjevati, mogu slikati, mogu otići na nekoliko županijskih natjecanja.” Matija kaže da je prvi gimnazijalac u obitelji, i prisjeća se kako je kao osmaš bio u gimnaziji na danima otvorenih vrata i nakon nekoliko minuta prišao ravnateljici i rekao da dolazi u Gimnaziju. I odmah je od ravnateljice dobio upisnicu. Tako se to radi u školi koju svi vole.

OSOBNA KARTA ŠKOLE

Broj učenika: 220

Broj razrednih odjela: 11

Broj djelatnika: 32

Poznate osobe, bivši učenici škole: Želimir Falout, Ivo Štivičić, Tito Bilopavlović, Kazimir Klarić, Željko Knežević, Miro Gavran, Ferdinand Kulmer, Vladimir Marenić, Tomislav Petranović, Antun Maračić, Željko Subić

Broj mentora: 3

Broj savjetnika: 3

Broj izvrsnih savjetnika: 2

Školska kuhinja:

Sportska dvorana: ne

Broj smjena: jedna

Projekti

Ekoškola, Ruksak (pun) kulture – umjetnost i kultura u vrtiću i školi, Erasmus+ projekt „Time to act green”, Mama, budi zdrava, Obilježavanje Europskoga dana parkova, Glazbom protiv ovisnosti, E, to me zanima!, Mjesec hrvatske knjige, Noć knjige, Dani hrvatskoga jezika, Čitanjem do zvijezda, Probna državna matura, Bocko pomaže, Dan zahvalnosti za plodove zemlje, Gis – istraživanje i kartiranje hidroloških značajki Nove Gradiške, Projekt „Šafran”, Dan otvorenih vrata, Dani medijske pismenosti, Projektni dan – učenici vode nastavu i dan zanimanja, Dan broja pi, Biosigurnost i biozaštita, Let s Gavranom