U tri najtraženija gimnazijska programa ostalo 951 slobodno mjesto

Sumarno, u tri najtraženija programa gimnazija – općim, jezičnim i prirodoslovno-matematičkim, ove je godine ostalo prazno 951 mjesto, a lani 650.

Pojedine gimnazije, poput zagrebačke XI., prvi puta imaju situaciju da se nisu uspjele popuniti u ljetnome roku. Ostalo im je 36 mjesta. Kao moguće razloge u školi navode općenit manjak broja djece, prelazak na dvosmjensku nastavu zbog preseljenja na drugu lokaciju (potres) ali i povećan interes učenika za strukovnim školama. – U čudu smo, kratko komentiraju u školi s bodovnim pragom 75.

Od zagrebačkih gimnazija, nepopunjene su i XII. (ostalo im je 18 mjesta u općoj gimnaziji i četiri u jezičnoj) te XVIII. gimnazija (13 mjesta u jezičnoj gimnaziji).    

S druge strane, nepopunjenih mjesta u ekonomskim školama je podjednako kao i prošle godine (oko 160), no u blagom je porastu interes za pojedina deficitarna zanimanja poput – zidara, keramičara, parketara, vodoinstalatera, soboslikara-ličioca. Škole će na jesen primati još stotinjak stolara, 50-ak zidara, 30-ak vodoinstalatera, svega sedam keramičara i šest parketara, što je daleko bolje stanje no prijašnjih godina.

Jadranka Vlahovec, ravnateljica zagrebačke XII. gimnazije s praznih  22 mjesta, smatra kako u situaciji u kojoj društvo ne cijeni dovoljno obrazovanje učenici zauzimaju stav – bolje je imati struku.

– To je vrlo jednostavno, pogotovo kada vide kolike su plaće limara. Djeca zaključuju bolje biti majstor nego završiti gimnaziju i zapravo nemati nikakvo zvanje. Gimnazijalac ako ne upiše fakultet može raditi na blagajni trgovačkog centra, gdje će ga znanjem preteći za to školovani trgovac, kaže ravnateljica. Procjenjuje da je interes za strukovne programe počeo prije nekoliko godina, prvenstveno zbog svijesti o visokoobrazovanom kadru koji ne može dobiti posao.

– Mislim da bismo mi u gimnazijama morali nuditi daleko više učenicima i to kroz fakultativnu nastavu, na primjer poduzetništvo ili robotiku, kako bismo učenicima pokazali da postoji nešto drugo, a ne samo općeobrazovni predmeti. Mi ih moramo početi osposobljavati za rad sa srednjom stručnom spremom. Osobno smatram da bi djeci koja imaju manje od 70 bodova doista trebalo poslati poruku da je bolje da odu u strukovne škole, kaže ravnateljica XII. gimnazije.

Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, upozorava i na druge okolnosti: pojedine županije i gradovi tražili su povećanje upisa u strukovne programe. – Ako je gimnazijama ostala ista kvota kao lani, a strukovne su škole povećale prostor za zanimljive programe, onda je jedan kut jasan, kaže Stić, navodeći primjere takvih programa – računalni tehničar, farmaceut, fizioterapeut, medicinska sestra, kozmetičar.

Prepoznata je, dodaje, i nestašica majstora za kućne radinosti, nedostaju keramičari, vodoinstalateri, plinoinstalateri, fasaderi, zidari i tu su škole povećale kvote jer je riječ o deficitarnim zanimanjima.

- Teško je reći je li uistinu došlo do pada interesa za gimnazije ili ukupan broj upisnih mjesta ne prati trend broja učenika koji upisuju u srednje škole. Nužna nam je nova mreža škole i programa, zaključuje ravnatelj 'Preloga'.

Upečatljiv primjer su dvije srednje škole na Korčuli, udaljene svega sedam kilometara, obje s gimnazijskim programima. Jedna je u Veloj Luci, druga u Blatu, prva s prosječnim brojem učenika po razredu 13, druga 8,7. Jedna od njih nije popunila sva mjesta. Rješenje – spajanje programa.

Među gimnazijama koje nisu popunjene su: I. gimnazija Split (18 mjesta), program jezične gimnazije u školi Kaštel Šafilić (19), program jezične gimnazije u Makarskoj (15), potom II. gimnazija u Osijeku (20), program opće gimnazije u Benkovcu (18), Biogradu na Moru (13), Gimnazija Karlovac (jezična) 17, tri gimnazijska programa u Slavonskom Brodu (29), Županji (11), Požegi (17), Vrbovcu (19), Petrinji (15).

Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, kaže kako je poboljšanje upisa u strukovne programe posebno vidljiv od prošle godine.

- Čini se da se fokus učenika pomalo premješta s gimnazija na strukovno obrazovanje. Činjenica da su ljudi sa strukovnim vještinama i znanjima do te mjere traženi pokazuje da je to postala opća javna tema. Mislim da i djeca postaju svjesnija da je to nešto što se traži, kaže Živčić.

Kada je riječ o trogodišnjim programima u srednjim školama, ispada da je završetkom posao gotovo zainteresiran, dok po završetku četverogodišnjih programa slijede dvije mogućnosti – odlazak na tržište rada ili mogućnost polaganja državne mature i nastavak na razini visokog obrazovanja. Dakle, to svu dvije ključne prednosti strukovnog obrazovanja, kaže ravnatelj Agencije koja je posljednjih godina intenzivno radila na vidljivosti strukovnih programa. 

(Mirela Lilek/Jutarnji list)