Dok su se djeca diljem Švedske u kolovozu vraćala u škole, mnogi učitelji stavljali su naglasak na tiskane knjige, čitanje i vježbanje rukopisa, a manje su vremena posvećivali računalima i tabletima, pretraživanju na internetu i vještinama tipkanja na tipkovnici. Povratak tradicionalnim metodama učenja odgovor je na zabrinutost političara i stručnjaka je li hiperdigitalizirani pristup obrazovanju u ovoj zemlji, uključujući uvođenje tableta u vrtiće, uzrokovao pad osnovnih vještina.

Švedska ministrica obrazovanja Lotta Edholm, koja je preuzela dužnost prije jedanaest mjeseci kao dio nove koalicijske vlade desnog centra, bila je jedna od najvećih kritičara općega prihvaćanja tehnologije.

‒ Švedskim je učenicima potrebno više udžbenika. Tiskane knjige važne su za učenje ‒ rekla je Edholm u ožujku, a prošlog je mjeseca izjavila kako vlada želi poništiti odluku Nacionalne agencije za obrazovanje kojom su digitalni uređaji postali obvezni u predškolskim ustanovama te planira ići i dalje i potpuno ukinuti digitalno učenje za djecu mlađu od šest godina. 

Iznad europskog prosjeka

Iako su švedski učenici iznad europskog prosjeka po sposobnosti čitanja, međunarodno istraživanje čitalačke sposobnosti PIRLS (Progress in International Reading Literacy Study), koje se provodi među učenicima četvrtog razreda osnovne škole, upozorilo je na pad rezultata među švedskom djecom između 2016. i 2021. godine. Prije dvije su godine švedski učenici četvrtog razreda imali u prosjeku 544 boda, što je pad u odnosu na 555 bodova iz 2016. godine. Međutim, još uvijek su izjednačeni s Tajvanom, koji je na sedmome mjestu u svijetu. Za usporedbu, Singapur, koji je na vrhu ljestvice, poboljšao je svoje PIRLS rezultate sa 576 na 587 bodova u istom razdoblju.

Neki nedostatci u učenju možda su posljedica pandemije koronavirusa ili odražavaju sve više učenika imigranata koji ne govore švedski, ali pretjerana upotreba ekrana tijekom nastave može biti uzrok što mladi zaostaju u temeljnim predmetima, kažu obrazovni stručnjaci.

‒ Postoje jasni znanstveni dokazi da digitalni alati pogoršavaju, a ne poboljšavaju učenje. Vjerujemo da bi fokus trebalo vratiti na stjecanje znanja putem tiskanih udžbenika i nastavničke stručnosti i sposobnosti, a ne primarno uz pomoć besplatnih dostupnih digitalnih izvora, čija točnost nije provjerena ‒ navodi se u prošlomjesečnom priopćenju švedskoga Instituta Karolinska o nacionalnoj strategiji digitalizacije u obrazovanju.

UNESCO-ov hitni poziv 

Brzo usvajanje digitalnih alata za učenje također je izazvalo zabrinutost UN-ove agencije za obrazovanje i kulturu. U izvješću objavljenom u kolovozu UNESCO je objavio „hitni poziv za prikladnu upotrebu tehnologije u obrazovanju”. Izvješće poziva zemlje da ubrzaju internetske veze u školama, ali istodobno upozorava da tehnologija u obrazovanju treba biti implementirana tako da nikad ne zamijeni poučavanje uživo te podržava kvalitetno obrazovanje za sve.

U glavnome švedskom gradu, Stockholmu, devetogodišnji Liveon Palmer, učenik trećeg razreda osnovne škole Djurgardsskolan, izrazio je zadovoljstvo što sad više nastavnih sati provodi offline.

‒ Sviđa mi se da više pišem u školi, na papiru, jer je to jednostavno bolji osjećaj ‒ rekao je tijekom nedavnog posjeta.

Njegova učiteljica Catarina Branelius rekla je da je i prije nadzora na nacionalnoj razini rijetko zahtijevala od učenika da se koriste tabletima tijekom nastave.

‒ Primjenjujem upotrebu tableta i nekih aplikacija u matematici, ali ne koristim se njima za pisanje teksta ‒ rekla je i dodala da je učenicima mlađima od 10 godina potrebno vrijeme za vježbanje rukopisa prije nego što se uvede pisanje na tabletu.

O online nastavi žestoko se raspravlja diljem svijeta. Poljska je, primjerice, upravo pokrenula program u kojem će svi učenici četvrtog razreda dobiti prijenosno računalo, u nadi da će zemlju učiniti tehnološki konkurentnijom. Sve će financirati vlada. A u Sjedinjenim Američkim Državama pandemija koronavirusa natjerala je državne škole da učenicima osnovnih i srednjih škola osiguraju milijune prijenosnih računala kupljenih novcem savezne pomoći za pandemiju. Ipak, još uvijek postoji digitalni jaz, što je dio razloga zbog kojeg se američke škole koriste i tiskanim i digitalnim udžbenicima, rekao je Sean Ryan iz školskog odjela američke izdavačke kuće McGraw Hill.

Njemačka, jedna od najbogatijih europskih zemalja, poznata je pak po sporosti kad je digitalizacija u pitanju, a toga nije lišen ni obrazovni sektor. Stanje u njemačkim školama razlikuje se u svih 16 saveznih država, koje imaju autonomiju provođenja nastavnih planova i programa. Mnogi učenici tako mogu završiti svoje školovanje bez ikakvog poučavanja o tehnologiji, poput kodiranja. Neki se roditelji stoga brinu da njihova djeca možda ne će biti konkurentna na tržištu rada s tehnološki bolje osposobljenim mladim ljudima iz drugih zemalja.

Sascha Lobo, njemački pisac i konzultant usmjeren na internet, smatra da Njemačka mora uložiti dodatne napore da ubrza digitalni napredak mladih, a time i osigura budućnost svoje zemlje. 

‒ Ako ne uspijemo digitalizirati obrazovanje, onda više ne ćemo biti prosperitetna zemlja za 20 godina ‒ rekao je krajem prošle godine. 

Ubrzati povratak udžbenika u škole

Kako bi se borila s padom čitalačkih sposobnosti, švedska je vlada najavila ulaganje vrijedno oko 685 milijuna kruna (60 milijuna eura) za kupnju udžbenika ove godine. Dodatnih 500 milijuna kruna bit će uloženo u iduće dvije godine kako bi se ubrzao povratak udžbenika u škole.

No, nisu svi stručnjaci uvjereni da novi napori švedskih vlasti jamče boljitak za učenike. Kritiziranje učinaka tehnologije odnosno veličanje tradicionalnih vrijednosti popularan je potez među konzervativnim političarima, tvrdi Neil Selwyn, profesor na australskom Sveučilištu Monash u Melbourneu. 

‒ Švedska vlada ima pravo kad kaže da nema dokaza da tehnologija poboljšava učenje, ali to je zato što je ona tek dio složene mreže čimbenika u obrazovanju, pa je njezin utjecaj teško izmjeriti ‒ zaključio je Selwyn.

Prema ABC News