Profesor Parica priznati je arheolog, posebice u području podvodnih istraživanja, a u medijima je odjeknuo pronalazak oko 7000 godina stare ceste u podmorju Korčule. Tu su informaciju prenijele sve relevantne svjetske arheološke publikacije, ali i mediji poput BBC-a i CNN-a
U drugom po redu predstavljanju u ciklusu „Srijedom u sridu” u novom studentskom domu svi su se zainteresirani mogli upoznati s izv. prof. dr. sc. Matom Paricom s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru. Profesor Parica priznati je arheolog, posebice u području podvodnih istraživanja, a u medijima je odjeknuo pronalazak oko 7000 godina stare ceste u podmorju Korčule. Tu su informaciju prenijele sve relevantne svjetske arheološke publikacije, ali i mediji poput BBC-a, CNN-a, Deutsche Welle te brojni američki, engleski, brazilski, tajvanski, slovenski, indijski, argentinski, njemački, poljski, afrički mediji...
Parica se na predstavljanju osvrnuo na ovo otkriće, kao i na brojna druga u kojima je sudjelovao prije ili nakon njega.
‒ To je medijima zanimljivo jer se radi o jednom trenutku otprije 7000 godina koji je ostao netaknut. Tadašnji žitelji ovog područja napravili su naselje na umjetnoj otoku od hridi, povezali su ga cestom s obalom i to je funkcioniralo kao jedno obalno naselje, poput našeg Primoštena. Po tome je jedinstveno, iako ima nekih sličnih nalaza u Izraelu i po Mediteranu. Ne znamo još je li to bilo naselje u pravom smislu, trgovište, je li bilo sagrađeno u kulturne ili religijske svrhe. Ono što vidimo jest puno luksuznog materijala, privjesci, keramika, sječiva, strelice, sjekire ‒ kaže Parica, ističući kako će prava istraživanja i analize tek uslijediti.
Objasnio je i najveće razlike između kopnene i podvodne arheologije. Za razliku od uobičajenog mišljenja, najmanji dio vremena otpada na rad pod morem.
‒ Najveća je razlika da smo na istraživanjima cijeli dan u pogonu i da sve mora funkcionirati da bismo mogli bilo što raditi. Kreće se ujutro, vuku se boce, mreže, pumpe, cijevi. Odlazi se na ulijevanje goriva, dolazi na teren i ako nešto od toga ne funkcionira ne može se roniti. Zatim slijedi samo ronjenje, u trajanju do dva sata, s maksimalno tri ronioca odjednom, zbog mamutskih sisaljki. I na kraju dana pisanje dokumentacije, dnevnika, uzimanje izjava ronioca... To je procedura koja traje i zato se radi cijeli dan ‒ opisao je Parica.
Od vremena kada se on počeo baviti arheologijom otvoreno je puno više arheoloških lokaliteta, zbog većih javnih gradnji koje moraju imati arheološka istraživanja, ali i činjenice da su najatraktivnije zone za gradnju u gradskim jezgrama, dalmatinskim mjestima u kojima redom imamo tragove postojanja čovjeka u davnim vremenima.
‒ Uvijek je važna priča koju lokacija može ispričati, da ljudi koji dođu izvana znaju da su došli vidjeti nešto važno. U našem turizmu stalno se govori o kulturnoj baštini, ali uvijek će se pokušati na neki lokalitet staviti benzinsku crpku ili trgovački centar.
Parici i njegovu timu cilj nastaviti je istraživanja na lokalitetu Soline kod Korčule, ali i svake godine samo sondažno istražiti po jedan neolitički potopljeni lokalitet, da ga se datira i uzme materijal za 14C analizu radi točnog smještanja u određeno razdoblje.
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije