Samo u Zagrebu tisuću neupisane djece u vrtić, a na fakultetima 12 tisuća praznih mjesta

Tijekom minulog ljeta 86 posto osmaša uspjelo je upisati željeni program srednje škole, onaj koji su na listi postavili kao prvi prioritet, dok ih se 14 posto (oko 5400 učenika) upisalo u neki od manje željenih programa. Ove su sezone 434 srednje škole u Hrvatskoj s kvotom od 44.358 mjesta tijekom ljetnog roka upisale 38.576 učenika od njih 39.166, što znači da 590 osmaša tijekom ljeta nije uspjelo upisati srednju školu. Ova se statistika čini fantastičnom, pogotovo u usporedbi s upisima na visoka učilišta ili u dječje vrtiće pojedinih gradova sa slabim dekadama ulaganja u smještajne kapacitete. Tu uočavamo krajnosti: na fakultetima je nakon ljetnog upisnog roka slobodno ostalo čak 15.975 mjesta, od kojih je 12.247 na javnim visokim učilištima. Ukupna upisna kvota na javnim visokim učilištima iznosi oko 36 tisuća, no jasno je da ni ove godine ne će biti niti približno popunjena. Posve je drukčija situacija s vrtićima, gdje je najčešće fokus stavljen na one zagrebačke: od 8130 valjanih zahtjeva za upis, inicijalni broj upisane djece je 7069, dok je broj neupisane djece koja ispunjavaju uvjete 1061. Prošle je godine broj neupisane djece bio 1917, a prije dvije godine čak 3180. Čeka se da Grad objavi konačne rezultate. Kada je riječ o upisima u srednje škole, statistika pokazuje poprilično zgodne rezultate. Prosječna ocjena iz osnovne škole učenicima je bila 4,17, a na upisima u srednje osmaši su imali prosječno 59,97 bodova. Prema podatcima iz aplikacije Školski e-rudnik (ŠeR), učenici koji u srednje škole dolaze s najvišim prosjekom ocjena su iz Zagreba, Varaždinske i Primorsko-goranske županije. Grad Zagreb na prvom je mjestu s prosjekom ocjena iz osnovne škole 4,39, Varaždinska županija s 4,24, a Primorsko-goranska 4,22. U samo tri županije učenici imaju niži prosjek od 4,0 – no tek neznatno. Riječ je o Šibensko-kninskoj, Brodsko-posavskoj i Ličko-senjskoj županiji. U prosjeku, 70 posto učenika u Hrvatskoj upisuje strukovne škole, 28 posto gimnazije, a dva posto umjetničke škole. Odskače Zagreb gdje je omjer drukčiji: 40,59 posto učenika upisalo je gimnazije, a 57 posto strukovne škole. Viši udio gimnazijalaca od državnog prosjeka ima i Primorsko-goranska županija (31,52 posto), ali i Osječko-baranjska i Dubrovačko-neretvanska županija (29 posto). Usporedno, najmanje gimnazijalaca ima Bjelovarsko-bilogorska županija zahvaljujući 86 posto učenika upisanih u strukovne škole. Slijedi Krapinsko-zagorska županija s 82,52 posto strukovnjaka, Šibensko-kninska (81 posto) te Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Ličko-senjska i Sisačko-moslavačka s prosječnih 80 posto novoupisanih u strukovne škole. Službeni podatci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih pokazuju područja gdje učenici mogu biti najzadovoljniji s obzirom na uspješnost upisa u odnosu na želju. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji tako je nešto više od 80 posto osmaša uspjelo upisati srednjoškolski program prvog izbora, slično kao i u Istarskoj županiji. U Zagrebu je 68 posto osmaša