Je li Vlada spremna svrstati prosvjetare u zlatnu sredinu plaća javnog sektora?

Nekima će plaća rasti i do 60 posto, a nekima ni do šest. Ali svi ćemo u prosjeku dobiti 13 i pol posto, stvarno utješno. Uredbe su radili nestručni ljudi koji ne poznaju sustav, a i ne zanima ih, naveo je uzroke mobilizacije zbornica i katedri Predrag Marković iz Sindikata znanosti Prosvjedovati, a da ne znate do kraja zbog čega prosvjedujete, nije baš neka stvar, komentirao je ministar Fuchs, uvjeren da ne će doći do štrajka. Nije se izjasnio o tome hoće li pristati na koeficijent veći od 2,0 za nastavnike, no rekao je da su to „jako ozbiljno uzeli u obzir” Sedam dana nakon prosvjeda nekoliko tisuća djelatnika u obrazovanju i znanosti na zagrebačkom Markovu trgu, predstavnici Školskog sindikata Preporod i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja najavili su nove korake u svrhu pritiska na Vladu za pravednijom raspodjelom koeficijenata javnih službi i bolje pozicioniranje sustava znanosti i obrazovanja. U tjednu drugog dijela zimskih praznika organizirano je potpisivanje online peticije, ali i 'bdijenje' pred zgradom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Sindikalisti će se, najavljuju njihovi predstavnici, okupljati na Sveticama dok god ih se ne primi na razgovor i time hitno počnu rješavati problemi s neujednačenim koeficijentima za ista ili slična radna mjesta u javnim službama. Dva sindikata dobila su potporu u svojim akcijama od tri nastavničke Facebook grupe ('Školska zbornica', 'Nastavnici organizirano' i '45 minuta'). Iako nemaju, i teško da će dobiti, podršku većinskog Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, i od njih stižu poruke kako su spremni na (svoj) prosvjed ako Vlada ne udovolji njihovim konkretnim zahtjevima. Osnovni je prelazak učitelja/nastavnika, stručnih suradnika, tajnika i računovođa u viši platni razred, famozni osmi od ukupno 16 razreda u koje je svrstano 244 tisuća zaposlenika. Da je riječ o iznimno kompliciranom zahvatu s novim poretkom koeficijenata zbog činjenice da državna i javne službe obuhvaćaju 244 tisuće zaposlenika od kojih samo javne predstavlja 11 reprezentativnih sindikata, jasno je od početka Vladine najave „reforme plaća” i donošenja novog Zakona o plaćama. Po strani nedoumica zašto je Vlada tako ozbiljan i opsežan posao, za koji je bilo jasno da će izazvati tenzije unatoč tomu što plaće rastu svima, ostavila za praktički posljednje trenutke pred parlamentarne izbore, činjenica je da je u tjednima za nama teško naći užareniji krumpir od ovoga. Predstavnicima izvršne vlasti pritom ide na ruku činjenica da sindikati javnih službi, unatoč i ranijim primjerima nesuglasja, u posljednja dva i pol desetljeća nikada nisu bili manje ujedinjeni, što ne uključuje samo sindikate u obrazovnoj vertikali već i u zdravstvu. Jer, kao što se moglo vidjeti proteklih dana iz njihovih medijskih prepiski i poruka, članstvom najbrojniji sindikati – a to jesu četiri sindikata u obrazovanju – u priči o donošenju novih uredbi o koeficijentima ponašaju se poput 'rogova