Neprihvatljivo je da s djecom rade treneri koji nemaju stručnu kvalifikaciju

Sve veći broj djece svakodnevno se uključuje u sportske aktivnosti i sve je češće isticanje imperativa rezultata od najranije dobi. „To stvara snažan pritisak na sportaše, što, dugoročno nosi posljedice koje mogu narušiti mentalno zdravlje. Rizik je veći ako se radi o djeci i mladim sportašima jer se potreba za rezultatom često stavlja ispred djeteta sportaša. Djeca nisu mali odrasli, ona su ranjivija i osjetljivija bića i prema njima se treba odnositi s puno brige, ljubavi i pažnje te učiniti sve da putem sporta mogu zadovoljiti uvjete optimalnog psihosocijalnog razvoja”, ističe prof. dr. sc. Renata Barić, sportska psihologinja s Kineziološkog fakulteta Zagreba. U sklopu 18. Tjedna psihologije na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu po sedmi je puta održana tribina, ove godine pod nazivom „Zaštita dobrobiti djece u sportu”. Na njoj su sudjelovali Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu, prof. dr. Gordana Keresteš, razvojna psihologinja s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Zrinka Greblo Jurakić s Odsjeka za psihologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, nacionalna predstavnica u timu stručnjaka za zaštitu djece u sportu pri Vijeću Europe, Matea Horvat, povjerenica za zaštitu djece u sportu Hrvatskog olimpijskog odbora, dr. sc. Ivan Dujić, glavni tajnik u Hrvatskom školskom sportskom savezu, te prof. dr. sc. Renata Barić koja je moderirala tribinu. ‒ Pritužbe koje prima Ured pravobraniteljice pokazuju da je nasilje u sportu nažalost još uvelike prisutno. Broj pritužbi nije stvarno mjerilo veličine problema, jer iz primjera saznajemo da i neki sportaši i roditelji pojedine oblike nasilja, posebice verbalnog i psihičkog toleriraju, pravdaju tzv. sportskom strašću i emocijama te ih ne doživljavaju uvredljivima. Takve predrasude o sportu kao mjestu gdje je nasilje prihvatljivo treba ukidati sustavnim pristupom, edukacijama i osvještavanjem ‒ rekla je Helenca Pirnat Dragičević. Zaštita mentalnog zdravlja i dobrobiti sportaša, a osobito mladih jedan je od strateških ciljeva međunarodnog olimpijskog odbora i njegovih sastavnica. Treneri koji rade s djecom i mladima u sportu trebaju biti svjesni vlastite uloge i odgovornosti te se kontinuirano educirati kako ne bi svojim postupcima i riječima ugrozili dobrobit mladih sportaša. ‒ Hrvatski olimpijski odbor posljednje dvije godine intenzivno se bavi uspostavom sustava zaštite prava i dobrobiti djece u sportu ‒ istaknula je Matea Horvat, povjerenica za zaštitu djece u sportu Hrvatskog olimpijskog odbora te dodala kako je HOO dio međunarodnog projekta „Safe Harbour” europskih olimpijskih odbora koji se bavi uspostavom sustava „safeguardinga” u sportskim organizacijama. ‒ Osim toga, planiramo organizirati edukativne programe za sportaše i trenere putem razvojnih programa HOO-a tijekom 2025. godine, radi stvaranja održivog sustava zaštite djece i mladih u sportu kako bi svako dijete moglo trenirati u sigurnom i poticajnom okružju ‒ poručila je Matea