Istraživanja iz povijesti i suvremenosti

„Tri arhivska istraživanja u novoj Građi znak su oživljavanja stare i rođenja nove arhivistike, koja otkriva nepoznate kulturološke činjenice, spašava ih od zaborava i tako osigurava kontekst razumijevanja književnih opusa i epoha” (akademik Ratko Cvetnić)

Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predstavio je u ponedjeljak, 26. svibnja u Knjižnici HAZU-a najnovije brojeve svojih triju časopisa – Forum, Rad i Građa za povijest književnosti hrvatske. 

Slika kulturne scene

Časopis Forum predstavila je akademkinja Dubravka Oraić-Tolić, glavna urednica i tajnica Razreda za književnost HAZU-a koja je podsjetila da je tu publikaciju Razred pokrenuo 1962., pod pokroviteljstvom Miroslava Krleže, a najpoznatiji glavni urednici bili su akademici Marijan Matković, Slavko Mihalić i Krešimir Nemec. Forum objavljuje prozu, poeziju, dramske tekstove, studije i eseje. Redovita rubrika Kronike sadržava kritike umjetničkih i kulturnih zbivanja (književna, kazališna, likovna, filmska kronika i kronika prijevoda važnijih knjiga sa stranih jezika na hrvatski jezik). Objavljuju se svi žanrovi nacionalne književne produkcije (novela, pripovijest, poezija, putopis, autobiografija, esej, drama), kao i prijevodi proze, poezije i eseja iz svjetskih književnosti. Akademkinja Oraić-Tolić istaknula je da su u Forumu uvedene i nove rubrike koje se otvaraju prema književnom životu i kulturi u širem smislu (Kurioziteti, Portreti, Razgovor s povodom, Izazovi).

O raznolikosti, kvaliteti i zanimljivosti Foruma govori i najnoviji broj 1-3/2026. U tom su broju, uz redovite Kronike koje pišu Helena Sablić Tomić, Lucija Ljubić, Ivica Župan i Zdenka Weber, objavljene pjesme Tatjane Gromače, proza Kristijana Novaka Posljednji branitelji Imopaneme, eseji Davora Šalata i Tvrtka Vukovića o Ujeviću, putopis Dubravke Oraić-Tolić Matoševim tragom u Parizu nakon 125 godina, Dnevnik intimnog čitanja intendantice HNK Ive Hraste Sočo, esej Ratka Cvetnića u rubrici Izazovi Korupcijo, mirisavo cvijeće i dr.

„Po svojoj tradiciji i sadašnjim uredničkim nastojanjima Forum je najvažnija suvremena Akademijina publikacija koja u svakome broju pruža mozaik suvremene književne produkcije, ali i sliku šire kulturne scene. Tko bude htio znati što se događalo u hrvatskoj kulturi druge polovine 20. stoljeća i u 21. stoljeću, morat će prelistati tisuće i tisuće stranica Foruma”, zaključila je akademkinja Oraić-Tolić. Podsjetila je da je i Krleža upravo u Forumu u nastavcima objavljivao svom posljednji roman Zastave. 

Shakespeare kao intertekst postmoderne

Časopis Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za književnost predstavila je akademkinja Helena Sablić Tomić koja je istaknula da je Rad najstariji Akademijin časopis, pokrenut je na početku njezina djelovanja 1867., a objavljuje radove iz svih struka, pa tako i iz književnosti. „U svojemu književnom nizu Rad se profilirao kao časopis za znanstvene rasprave iz hrvatske književnosti svih razdoblja, ali donosi i književne radove članova Razreda”, kazala je akademkinja Sablić Tomić. 

Najnoviji broj Rada strukturiran je od tri dijela. U prvome su dijelu književni tekstovi članova Razreda za književnost: pjesnički ciklus Drage Štambuka Afganski ždrali, dusi nad vodama i Josipa Užarevića Smiksao smisao te ulomak iz romana Dražena Katunarića o K. S. Gjalskome Došli smo do svjetionika. U drugome je dijelu studija Pavla Bonče o Krležinim neobjavljenim „marionetskim igrama”: Smrt doktora Fausta i Smrt Petrice Kerempuha u kojoj autor na temelju arhivskih istraživanja dokazuje da je završetak druge knjige Banketa u Blitvi prerađeni „autocitat” ranih lutkarskih drama. Treći dio RADA čine članak Marine Petranović o scenografskim čitanjima Begovićeva Pustolova, istraživanje Ane Batinić Književnice iz „podmornice” ili „trganje spona” o Društvu hrvatskih književnica (1936. – 1941.), studija Dubravke Brezak Stamać o Vladimiru Nazoru kao autoru i ujedno uredniku čitanaka između Prvoga i Drugoga svjetskog rata te prerađena doktorska disertacija Helene Brautović Shakespeare kao intertekst hrvatske postmoderne drame. 

„Najnoviji Rad pokazuje vitalnost svoje koncepcije u spoju književnih radova članova Razreda za književnost i znanstvenih istraživanja iz povijesti i suvremenosti hrvatske književnosti”, zaključila je akademkinja Sablić Tomić. 

„Očevi” Zagrebačke stilističke škole

Novi broj časopisa Građa za povijest književnosti hrvatske predstavio je akademik Ratko Cvetnić koji je istaknuo da se radi o jednom od najstarijih Akademijinih časopisa, pokrenutom još 1897. Časopis objavljuje nepoznate arhivske izvore, neotkrivene rukopise i korespondencije hrvatskih pisaca, a za razliku od Foruma i rada izlazi povremeno.

Novi broj Građe čine tri priloga. U istraživanju Zagrebačka stilistička škola i Književni petak Pavle Bonča donosi stenograme s tribine Književnoga petka iz 1950-ih godina na kojima su sudjelovali „očevi” Zagrebačke stilističke škole Ivo Frangeš, Zdenko Škreb i Aleksandar Flaker te zaključuje kako je ta tribina u predtelevizijsko i ranotelevizijsko doba bila prosvjetiteljska pozornica za popularizaciju književnosti i znanosti o književnosti. Ana Batinić donosi korespondenciju Marina Bege upućenu Branku Vodniku, a Luko Paljetak korespondenciju Petra Šegedina s Etom Rehak, koja je o njegovoj novelistici pisala magistarski rad, i prof. Tomislavom Kuljišem.

„Tri arhivska istraživanja u novoj Građi znak su oživljavanja stare i rođenja nove arhivistike, koja otkriva nepoznate kulturološke činjenice, spašava ih od zaborava i tako osigurava kontekst razumijevanja književnih opusa i epoha”, zaključio je akademik Ratko Cvetnić.