U Mimičinim djelima ima mnogo poveznica s drugim čileanskim književnicima hrvatskih korijena koji se rado dotiču povijesti doseljavanja Hrvata u Čile i opisa njihova života i običaja u novoj domovini

U Hrvatskoj matici iseljenika Zagrebu u četvrtak, 6. lipnja 2024., održano je svečanao predstavljanje romana Guillerma Mimice Lutajuće duše u izdanju zagrebačke Naklade Litteris. Roman je objavljen u prijevodu dr. sc. Željke Lovrenčić, a glavni je urednik hrvatskoga izdanja istaknuti hrvatski pisac i prevoditelj Dražen Katunarić. U ime Hrvatske matice iseljenika nazočnima se obratio prigodnim govorom ravnatelj profesor Mijo Marić, ističući značaj književnoga stvaralaštva Guillerma Mimice, podsjetivši i na Mimičin nesebični aktivizam u hrvatskoj zajednici u Čileu na diplomatskom i kulturnom planu. Uz nakladnika Katunarića i samog autora, o prozi čileansko-hrvatskog pisca Mimice govorila je nagrađivana hispanistica i književna teoretičarka dr. sc. Željka Lovrenčić, ističući interkulturalnost Mimičina romanesknog narativa.

Predstavljanju romana u Matičinoj dvorani nazočili su visoki uzvanici, predstavnici akademskoga, političkoga i kulturnoga života Hrvatske, među kojima je bila i saborska zastupnica Danijela Blažanović, članica saborskog Odbora za Hrvate izvan domovine, zatim Mirjana Ana Maria Piskulić, izaslanica ministrice kulture i medija ujedno i načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove, te Rodrigo Donoso, veleposlanik Čilea u Republici Hrvatskoj, dok su iz Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan domovine svečanosti nazočile Iva Budimir i Andrea Jakopiček. Svečanošću je znalački moderirala hispanistica Ela Varošanec Krsnik.

Čileansko-hrvatski pisac Guillermo Mimica rođen je u Punta Arenasu 1952. godine, a danas živi u Santiagu de Chileu – nakon višedesetljetnoga diplomatskog i poslovnog izbivanja u Parizu, gdje je ostvario zapaženu diplomatsku i poslovnu karijeru. Slijedom uspješne dvostruke karijere – diplomata i pisca, trenutačno Guillermo Mimica obnaša dužnost predsjednika Udruge stručnjaka i poduzetnika hrvatskog podrijetla u višemilijunskome glavnom gradu te najrazvijenije južnoameričke zemlje – Santiagu de Chileu, gdje se ističe raznim akcijama suvremenog približavanja Čilea i Hrvatske, a koje provode institucije tamošnje etablirane čileansko-hrvatske zajednice, od gospodarske suradnje do međudržavne kulturne razmjene. 

Hrvatska književnost na španjolskom jeziku

Promotorica Željka Lovrenčić publici je eruditski približila neveliki opus Guillerma Mimice, osvrnuvši se pri tome opširnije na migrantski kontekst nastanka pravoga filološkog fenomena – hrvatske književnosti na španjolskom jeziku u zemljama Južne Amerike s vremenske okomice od 130 godina, podsjetivši kako se među čileanskim književnicima hrvatskih korijena osobito ističu oni pisci koji dolaze iz najjužnijeg dijela zemlje – pokrajine Magallanes, uz napomenu kako je Mimica počeo pisati kasno, nakon što je ostvario uspješnu karijeru na drugom području.

„Mimica je pravnik i međunarodni savjetnik koji je gotovo četrdeset godina živio u Francuskoj gdje je radio na raznim projektima. Sada živi u Santiagu, uspješno djeluje u nizu neprofitnih organizacija i piše. Predsjednik je Udruženja stručnjaka i poduzetnika hrvatskih korijena”, dodala je Lovrenčić. Na hrvatski je do sada prevedeno sedam Mimičinih priča objavljenih u knjizi Troje iz plemena (Naklada Bošković, 2019.) i roman Lutajuće duše. Po riječima prevoditeljice Lovrenčić Mimica u svojim pričama obrađuje uglavnom univerzalne i urbane teme, a radnja se često događa u glavnome čileanskom gradu. Tematika romana mu je raznolika – biografski elementi, prognaničke i iseljeničke teme, fantastika, životopisi… 

Roman Lutajuće duše djelo je s elementima fantastike odnosno, kako ističe Dražen Katunarić urednik hrvatskog izdanja, „priča je to o lutajućoj duši, duši koja žaluje, i ubrzo je prerasla u legendu koja se proširila čak do Amerike”.U ovom romanu Mimica na zanimljiv način povezuje dva udaljena svijeta – Dalmaciju i južni dio Čilea – i dokazuje da su neke stvari bez obzira na udaljenost zemalja slične, konstatirao je Katunarić. „Jedan dio radnje smješten je u imaginarno selo Tikeja koje se nalazi između Omiša i Makarske. Tu živi neobična djevojka Vedrana Kuzmanić čija je baka Ana poznata po vradžbinama. Zaljubljuje se u Stanka Cvitanića i udaje se za njega, no umire vrlo mlada. Njezina duša ne nalazi spokoj i neprestano luta. Priča o ženi – anđelu širi se svijetom pa ju je u rodnom Punta Arenasu u mladosti čuo i jedan od likova u njemu, William (odnosno autor). On tijekom rata u Hrvatskoj sa svojim hrvatskim prijateljem Mirkom istražuje događaje vezane uz Vedranin život i iznenadnu smrt. Njezin suprug Stanko 1910. odlazi u Patagoniju gdje, se kao i većina Hrvata, dobro snašao. Počinje raditi na brodu i s kapetanom Triviñom, koji je nekada bio vrač i liječio Indijance, plovi kanalima. Postaju prijatelji, a kapetanova obitelj srdačno i prijateljski prihvaća doseljenika iz Europe”, prepričala je ukratko radnju romana dr. sc. Lovrenčić.  

Legende, mitovi, stvarnost…

Čitatelji se u ovom romanu susreću s mnoštvom tajanstvenih mitova i vradžbina te narodnim vjerovanjima. U usporednim radnjama upoznajemo i druge likove – Gorana, Raquel, Santosa Brita, luđaka s plaže… Osim o fantastičnim događajima, pisac govori i o onima stvarnima: dolasku hrvatskih useljenika u Magallanes, o njihovim običajima i životu daleko od domovine, o socijalnim borbama u Puerto Natalesu, o istrebljenju autohtonog stanovništva, rađanju fašizma u Europi i ratu u bivšoj Jugoslaviji.

Na kraju je riječ uzeo i sam autor romana Guillermo Mimica, zahvalivši Matičinu ravnatelju Mariću, prevoditeljici Lovrenčić i nakladniku Draženu Katunariću. Zaključno, Guillermo Mimica piše jednostavnim jezikom i pristupačnim stilom. Svoje teme obrađuje znalački; zapaža se da se za njihovu obradu pomno priprema. U njegovim djelima ima puno poveznica s drugim čileanskim književnicima hrvatskih korijena koji se rado dotiču povijesti doseljavanja Hrvata u Čile i opisa njihova života i običaja u novoj domovini.

(Preuzeto s portala HMI-a: https://matis.hr/; oprema je uredništva ŠN)