Na skupštini je jednoglasno usvojena Deklaracija o položaju odgoja i obrazovanja i statusu radnika koji rade u školama u kojoj članovi Preporoda traže rast plaća od barem 50 posto u odnosu na postojeće. U protivnom, stoji u deklaraciji, dogodit će se da u sve boljim uvjetima rade sve slabiji stručnjaci i nestručnjaci.
Izborom Željka Stipića za predsjednika Školskog sindikata Preporod završila je 10. redovna skupština koja je održana od 24. do 26. listopada u Lovranu. Od 305 povjerenica i povjerenika za novi se mandat dosadašnjem predsjedniku izjasnilo njih 298 ˗ to je glavna vijest sa trodnevnog sindikalnog skupa na čijem je prikazan video prilog „Od Splita do Lovrana” kojim su popraćene najvažnije aktivnosti Sindikata u proteklom mandatnom razdoblju. Sudionicima su se uvodno obratili Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Mladen Novosel, počasni predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić i Dražen Opalić, ravnatelj Uprave za rad u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Pročitana su i pisma predsjednice Sindikata zaposlenika u socijalnoj skrbi Jadranke Dimić i ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa.
Pozdravljajući okupljene Mladen Novosel je naglasio da „ne možemo biti zadovoljni i ne možemo se miriti s činjenicom da smo zadnja zemlja na razini eurozone po minimalnoj prosječnoj plaći bez obzira na to koliko su te plaće rasle zadnjih šest godina u mandatu ove Vlade”.
˗ Znamo što se događa s tržištem rada, znamo da radnika u Hrvatskoj nedostaje u svim sektorima, a ako nas toliko malo ima onda naša vrijednost mora biti veća i cijena rada u Hrvatskoj mora biti veća. Nama u Hrvatsku ne dolazi gotovo nitko iz zemalja EU-a, čak više ni iz Rumunjske i Bugarske. Dolaze nam samo radnici iz trećih zemalja. Zašto? Zato što netko u Hrvatskoj još uvijek misli da se na niskoj cijeni rada može graditi produktivnost i veći standard. Ne može i ne smije. Hrvatska ne smije biti zemlja niske cijene rada, a to je zadaća sindikata, poručio je Novosel.
Pri kraju skupštinskog uvodnog dijela Gordana Kovač Bluha i Slaven Jurić pročitali su Deklaraciju o položaju odgoja i obrazovanja i statusu radnika koji rade u školama. Nakon provedenog izjašnjavanja, tekst Deklaracije jednoglasno je usvojen. U usvojenom dokumentu članovi Preporoda traže rast plaća od barem 50 posto u odnosu na postojeće. U protivnom, stoji i deklaraciji, dogodit će se da u sve boljim uvjetima rade sve slabiji stručnjaci i nestručnjaci. Prosvjetni djelatnici u toj su deklaraciji izrazili i zabrinutost zbog Zakona o plaćama istaknuvši da je neprihvatljivo ocjenjivanje rada učitelja i nastavnika od strane isključivo ravnatelja.
– Predloženo rješenje može dovesti do podjela među radnicima, jačanja ravnateljske samovolje i poticanja podaničkog umjesto kreativnog ozračja, stoji u dokumentu.
Izrazili su i opreznost u pogledu promjena u strukovnom obrazovanju, jer će se uvođenje modularne nastave odraziti na satnicu velikog broja nastavnika te su zatražili u slučaju pojave tehnoloških viškova osiguravanje otpremnina ˗ rečeno je između ostaloga.
U radnom dijelu Skupštine usvojene su statutarne promjene kojima je dosadašnji naziv organizacije Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu - Preporod zamijenjen nazivom Školski sindikat Preporod, te je preciznije uređeno pitanje sankcioniranja ponašanja pojedinaca i članova koji se ne pridržavaju Statuta i opstruiraju rad.
Podnesena su i dva izvještaja. Prvo se Željko Stipić osvrnuo na najvažnije aktivnosti koje je sindikat provodio u mandatnom razdoblju, a o financijskom poslovanju sindikata izvijestila je predsjednica Nadzornog odbora Mladenka Bilobrk. Oba su izvještaja jednoglasno usvojena.
Na kraju prvog skupštinskog dana provedeno je izjašnjavanje povjerenica i povjerenika o prihvaćanju Dodatka III. Temeljnog kolektivnog ugovora. 265 sudionica i sudionika pristupilo je izjašnjavanju, 220 ili 83,02 posto je bilo protiv dok je za bilo 45 ili 16,98 posto. (R. I.)
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije