Preko mraka do zvijezda

U petak, 18. listopada 2024. u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu održana je izložba pejzažnih astrofotografija pod naslovom Hrvatska pod zvijezdama te predstavljena istoimena fotomonografija Branka Nađa, bivšega djelatnika Školskih novina, a danas glavnoga urednika portala Sveučilišta u Zagrebu Akademski.hr, koji je posljednjih nekoliko godina svoju fotografsku strast usmjerio prema pejzažnoj astrofotografiji. Ovo mu nije prva izložba, imao ih je već nekoliko – u Čakovcu, Zagrebu, Splitu, Osijeku, Zadru, Motovunu (o nekima smo pisali i u Školskim novinama), a sada je svoje najbolje radove nastale u posljednjih pet godina stavio na uvid javnosti u raskošno opremljenoj fotomonografiji u izdanju Naklade SLAP iz Jastrebarskoga.

Autor Branko Nađ na 250 stranica donosi stotinjak fotografija poznatih povijesnih i turističkih lokacija Republike Hrvatske, pod zvjezdanim nebom. Naglasak je na velikim fotografijama, pa je uz svaku tek kratki tekst o lokaciji i ponekoj anegdoti nastaloj tijekom brojnih noćnih izleta. Neke fotografije popraćene su i QR kodom, koji vodi na YouTube videosnimke, odnosno noćne timelapseove nastale na spomenutim lokacijama.

Predgovor knjizi napisao je Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice Višnjan i naš svjetski priznati astronom, a recenzije su napisali Ante Radonić, dugogodišnji popularizator astronomije i voditelj radijske emisije Andromeda, zatim Saša Zavrtnik s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Ives Vodanović Lukić s Instituta za turizam. Knjigu su u TMNT-u predstavili Saša Zavrtnik i Ante Radonić te sam autor, koji nas uvodnim tekstom u monografiji ovako uvodi u njezin sadržaj, odnosno u priču o zvjezdanom nebu koje nam je sve nedostupnije zbog svjetlosnoga zagađenja:

„Kada ste zadnji put bili na nekome mračnome mjestu, u šumi, na planini ili livadi izvan grada i daleko od svjetlosnog onečišćenja i samo – gledali zvijezde? Uživali u noćnome nebu? Nažalost, sve smo manje u takvim prilikama, a sve više prikovani za gradski asfalt i neizostavne ekrane. Ekrane mobitela, tableta, računala. Srećom, postoje fotografi koji nam donose ljepote prirode upravo na ekrane naših mobitela, na društvene mreže ili pak u javne prostore koje posjećujemo. I dok su izložbe dnevnih pejzaža, prirode i životinja relativno česte, vrlo se rijetko mogu vidjeti noćne astrofotografije. Kada se i pojave, riječ je uglavnom o specijaliziranim astronomskim izložbama tzv. dubokog svemira” – objašnjava autor i dodaje kako izložba Hrvatska pod zvijezdama (i istoimena fotomonografija) donosi fotografije noćnih pejzaža, nastalih na znamenitim hrvatskim turističkim i povijesnim lokacijama, poput Plitvičkih jezera, izvora Cetine, Jasenovca, Rta Kamenjak, Motovuna ili pak paških polja. 

Korado Korlević u predgovoru fotomonografije je zapisao: 

„Kada pogledam impozantni slijed zemaljsko-svemirskih veduta, fotke koje je Branko izdvojio iz svojih putovanja da ih podijeli s nama, iz misli ne mogu odagnati jedan drugi naslov. Našu prvu astronomsku knjigu Naše nebo, autora Otona Kučere, to prvo hrvatsko pisano ushićenje noćnim nebom. Gledam ilustracije u toj knjizi i misli mi idu na usporedbu s umjetnosti Kučerina doba, zvjezdano nebo nikad nije slikano samo, to su pejzaži na kojima se sjedinjuju zemaljske i zvjezdane vedute. Zvjezdana noć Van Gogha, umjetničko-filozofski vrhunac propitivanja o smislu nas i svemira. Ima li zbilja svemir smisla ako ne postoji netko tko mu se može diviti? Stoga je Brankov ciklus i njegova fotomonografija hommage našem Otonu Kučeri i svim starim majstorima koji su promišljali i slavili zvjezdano nebo u umjetnosti i filozofiji. Oton i Branko zovu nas da izađemo i divimo se noćnom nebu, da skupimo hrabrost i suočimo se s beskonačnim. To njihovo noćno nebo, doduše, upravo nestaje, guši ga jagma za modernošću, jagma za moći nad prirodom, jagma za potpuno kontroliranim svijetom. Naš se život kreće prema svijetu 'čeličnih špilja'. Branko je izišao, za sve nas. Otišao je tražiti kutke Hrvatske gdje još žive krijesnice i noćni leptiri i u njihovu je društvu bilježio i starim fotonima slikao ostatke 'našega neba'”.

Recenzent Ante Radonić istaknuo je kako se nada da će ovaj projekt potaknuti javnost da što aktivnije utječe na one odgovorne za javnu rasvjetu. Da shvate koliko je nužno lošu javnu rasvjetu zamijeniti ekološki prihvatljivijom te kako je nepotrebno da javna rasvjeta svijetli tijekom cijele noći i tako negativno utječe na naš prirodni okoliš, na životinjski svijet.

„Na kraju, beskrajna rasvjeta negativno utječe i na čovjeka kojem je potreban pravi mrak za kvalitetan san. I nebo sa što manje svjetlosnog onečišćenja za istinski doživljaj prirode. Ovaj izniman projekt, uz sve svoje ljepote, ima potencijal aktivirati mnogo toga pozitivnog u ljudima, u njihovoj svijesti, u njihovim nazorima i u njihovom odnosu te ophođenju s prirodnim okolišem...ˮ

(Fotografije: Branko Nađ)