Pomoći srednjoškolcima da se snađu u sve izazovnijim vremenima

Koliko ste se puta kao roditelj zapitali je li vaše dijete stiglo ručati prije odlaska u školu? Je li napisalo zadaću? Ima li temperaturu, treba li k liječniku? Gdje je i s kim je pri povratku s treninga? Zašto opet kasni? Kako ću ovog puta obaviti razgovor o poštovanju dogovorenoga?

Ova pitanja samo su dio poslova i brige o učenicima u učeničkim domovima. Riječ je o srednjoškolskim ustanovama, no za njih posao, obveze i način rada nisu ni slični radu srednjih škola.

Govori nam to Nataša Šimić, ravnateljica Učeničkog doma „Hrvatskog radiše” u Osijeku, ustanovi koja se za srednjoškolce brine još od 6. travnja 1929. godine pa sve do danas. Ovdje stanuju učenici iz okolnih mjesta, pa i šire, koji pohađaju osječke srednje škole.

‒ Tijekom skoro stotinu godina postojanja mnogo se toga promijenilo, od uređenja, okružja, a najviše su se promijenili sami srednjoškolci, njihov način života i razmišljanja koji je odraz vremena i društva u kojem žive ‒ iskrena je naša sugovornica.

RAZNOLIKI INTERESI STANARA DOMA

Da bi ovim djevojkama i mladićima život u Osijeku bio što ugodniji i svrsishodniji, prostor zgrade UD „Hrvatskog radiše” maksimalno je prilagođen potrebama učenika, a dodatni sadržaji poput učionica, dnevnih boravaka za učenike, čajnih kuhinja i teretane omogućuju učenicima da realiziraju svoje potrebe i upotpune slobodno vrijeme.

Za 136 učenika brinu se 24 zaposlenika, i to 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Zadatak je to vrlo izazovan. Za odgojno-obrazovni rad zaduženo je pet odgajatelja i stručna suradnica pedagoginja. Većinu zaposlenika čini pomoćno tehničko osoblje.

‒ Učenici pohađaju 14 srednjih škola, od trogodišnjih do petogodišnjih obrazovnih programa. Rasporedi obveza učenika iznimno su dinamični i raznoliki, što je pravi izazov u organizaciji aktivnosti i prehrani učenika ‒ otkriva ravnateljica Šimić.

Prisjeća se svojih početaka. Prvi put u životu kročila je u Učenički dom 1. rujna 2010. godine, i to odmah na radno mjesto ravnateljice. Početak rada u domu stoga joj je bio veliki šok. Prethodno radno iskustvo profesorice matematike i fizike u III. gimnaziji Osijek te više savjetnice za fiziku u Agenciji za odgoj i obrazovanje bilo je sasvim nešto drugo, i uglavnom neprimjenjivo na novome radnom mjestu.

‒ Danas, nakon 32 godine radnog iskustva, pokušavam dostići jednostavan cilj: osigurati normalan rad ustanove tijekom 24 sata sedam dana u tjednu neovisno o izvanrednim okolnostima. Tako prizeman, a tako teško ostvariv cilj ‒ iskrena je ravnateljica Radiše.

U Domu su ponuđeni različiti sadržaji i aktivnosti kroz posebne programe i izborne aktivnosti za učenike. Ponuđene izborne aktivnosti za učenike jesu dramska skupina, glazbena skupina, likovna skupina, odbojka, nogomet, košarka, stolni tenis i šah. Učenici se uključuju dobrovoljno, prema svojim interesima. Aktivnosti se održavaju u večernjim satima u slobodnom vremenu učenika.

Tijekom razgovora s ravnateljicom Šimić saznajemo kako su u svome radu u Radiši stavili naglasak na tri posebna programa: Socijalizacija i adaptacija, Zdravstveni program i Suradnja s roditeljima:

‒ Učenje i razvijanje socijalnih kompetencija i prilagodbu na novi način života smatramo nužnim za normalno funkcioniranje pojedinca u društvu. Oblikovati socijalno kompetentnog učenika koji je usvojio prosocijalna ponašanja i stekao određene vještine koje mu omogućavaju snalaženje u zajednici i okolini, djelotvorno snalaženje u svakodnevnim situacijama te uspješno postizanje osobnih ciljeva postaje sve veći izazov ‒ rekla nam je.

Dodaje da se generacije učenika stalno mijenjaju. Prije desetak godina druženja učenika unutar zgrade i u dvorištu doma bila su uobičajena pojava kao i spontana okupljanja uz gitaru, pjesmu i smijeh. Danas hodnicima šetaju učenici, individualci, koji teško poštuju autoritete, kojima mobitel privlači najveći dio pozornosti, a slušalice na ušima izoliraju ih u njihovu mikrosvemiru. 

‒ Sustavi vrijednosti znatno su drukčiji, uglavnom s naglaskom na pravima, a na odgovornosti i obveze najčešće budu upozoreni ‒ ističe ravnateljica.

RAZVOJ SOCIJALNIH VJEŠTINA

Slaže se s time i pedagoginja Maja Boček, koja je svjesna da učenički domovi igraju važnu ulogu u odgoju i obrazovanju mladih ljudi, pružajući im sigurnu i stimulirajuću okolinu tijekom srednjoškolskog obrazovanja. Nekoliko je, kaže, ključnih aspekata odgojne uloge učeničkog doma iz gledišta stručnog suradnika pedagoga: razvoj socijalnih vještina, razvoj samopouzdanja i samopoštovanja, psihološka podrška, prevencija rizičnih ponašanja, prihvaćanje različitosti, razvoj empatije, stjecanje moralnih i etičkih vrijednosti te suradnja s roditeljima i školom u obliku podrške postizanja akademskog uspjeha.

‒ Cilj nam je pomoći pojedincu da postane odgovoran, samosvjestan, moralno osviješten i funkcionalan član boljeg društva izgrađenog na temeljnim ljudskim vrijednostima. Kako bismo to postigli provodimo niz aktivnosti u suradnji s raznim ustanovama, udrugama i stručnjacima. U posljednje se vrijeme intenzivno fokusiramo na preventivne programe vezane za mentalno zdravlje te provodimo radionice aktivnog i iskustvenog učenja, tijekom kojih učenici usvajaju temeljne koncepte emocionalne i socijalne otpornosti te usvajaju vještine suočavanja sa stresom izazvanim posljedicama pandemije/ratova/inflacije i ostalih izazova današnjice ‒ navodi Boček.

Ravnateljica Šimić smatra da je to možda njihov način kako se izolirati i suočiti s neizvjesnošću i strahovima od događanja u svijetu. Pandemija, ratovi, recesija i osjećaj nemoći pojedinca da urazumi svijet utječu na mentalno zdravlje svih građana, a najviše su izložena djeca, učenici koji borave i žive u Radiši.

Stoga djelatnici Doma učestalim socijalnim kontaktima i individualnim razgovorima nastoje stvoriti osjećaj sigurnosti i pripadnosti. Žele im pružiti alternativu, napominje pedagoginja Boček, pa im umjesto prikovanosti za društvene mreže i mobilne uređaje daju odgovarajuća znanja i vještine za razvijanje emocionalne i socijalne otpornosti, kao odgovora na psihičke i emocionalne posljedice situacije koje budućnost potencijalno donosi. Ponose se tako što su tijekom prošle školske godine uspjeli provesti više od četrdeset aktivnosti za učenike u svrhu kvalitetnog provođenja slobodnog vremena: sportske natjecateljske aktivnosti koje promiču zdrav način života te dovode do povećanja interakcije između učenika nakon vremena pandemije i socijalne distance. ‒ Potičemo kulturne, umjetničke i društveno korisne aktivnosti poput glazbenih nastupa i volontiranja. Učenici svoj rad i talent dijele sa svim generacijama lokalne zajednice u kojoj se školuju i žive te postaju aktivni sudionici nove sredine. Glazba postaje most između učeničkog doma i okolnih škola, vrtića, raznih udruga te drugih učeničkih domova, ali i domova umirovljenika. Različite udruge, ustanove i pojedinci rado se odazivaju našem pozivu u svrhu prevencije rizičnog ponašanja ‒ saznajemo od pedagoginje UD „Hrvatskog radiše”.

Organiziraju se edukacije o važnim temama kao što su zloupotreba opojnih supstanci, prevencija malignih bolesti, prevencije raznih kroničnih bolesti te radionice o sigurnosti na internetu i u prometu.

Zdravstveni program provode tijekom cijele nastave godine. Cilj im je upozoriti učenike da su preventivni pregledi te zdrav način življenja kao i bavljenje sportom preduvjet očuvanja zdravlja. Upozoravaju ih na probleme različitih ovisnosti kao i posljedice koje dolaze s njima. 

NEDOSTATAK LJUDI I FINANCIJA

Posljednjih godina u Radiši su se intenzivnije bavili mentalnim zdravljem i jačanjem emocionalne otpornosti učenika te suočavanjem sa stresnim situacijama. U aktivnosti pozivaju vanjske suradnike, stručnjake u svojim područjima. Surađuju s različitim institucijama i udrugama kako bi aktivnosti uz edukativan sadržaj bile zanimljive i prihvatljive učenicima. 

Osim toga, organiziraju svakoga tjedna izborne aktivnosti: mali nogomet, košarku, odbojku, badminton, šah, stolni tenis, dramsko-recitatorske probe, glazbene probe te sastanke likovne skupine. Učenici vole sudjelovati na regionalnoj i državnoj domijadi, natjecanju učeničkih domova Republike Hrvatske.

Sukladno općim i posebnim pravilima, domijada ima temeljnu pedagošku svrhu kroz natjecanja podupirati druženje te javnu prezentaciju rezultata rada i vrjednovanje učeničkih postignuća, ali i odgojno-obrazovnih djelatnika učeničkih domova, objašnjava ravnateljica Šimić. Ostvaruje se, kaže, poticanjem kreativnih i sportskih aktivnosti učenika domova te poticanjem odgajatelja i stručnih suradnika na kreativnu realizaciju programa odgojno-obrazovnog rada što je preduvjet za stvaranje i podizanje kvalitete življenja i zadovoljavanje posebnih interesa i mogućnosti učenika u uvjetima nove životne okoline.

‒ Suradnja s roditeljima iznimno je bitna u realizaciji svih naših zacrtanih ciljeva. Nastojimo ostvariti partnerski odnos s roditeljima i na taj način olakšati odvojenost učenika iz njihovih obitelji te poticati što bolji školski uspjeh. Uočili smo probleme u suradnji s roditeljima i imamo dojam da su sve izraženiji tijekom posljednjih godina. Dio se roditelja ponaša pod motom „Kupac je uvijek u pravu!”. Pa napominjem da roditelji mjesečno plaćaju 83,62 eura, što je pola ukupnog iznosa za smještaj i prehranu učenika ‒ jasna je naša sugovornica.

Da bi sve navedene aktivnosti, planove i programe realizirali, jasno, potrebni su im ljudi i novčana sredstva. Ravnateljica Šimić upozorava da radna mjesta u domovima nisu poželjna ni atraktivna u pojedinim zanimanjima, naročito među kuharima zbog sedmodnevnoga radnog tjedna, pripreme triju obroka dnevno i malih plaća. A kada se iz nekog razloga, recimo odlaska u mirovinu ili promjene radnog mjesta, uprazni radno mjesto, suglasnost za novo zapošljavanje čeka se jako dugo. Najčešće ne nalaze zamjene, a zaposlenike u radnom odnosu iscrpljuju dodatnim poslovima, što uzrokuje odlaske na bolovanja.

‒ Iznos cijene smještaja i prehrane u učeničkim domovima nije se mijenjao više od dvadeset godina! Vjerujem da smo kandidati za Guinnessovu knjigu rekorda 2023. Dnevno za tri obroka imamo na raspolaganju 2,80 eura. To je iznos kojim možemo platiti dvije kuglice sladoleda u poznatoj osječkoj slastičarnici, možda dvije kave, ako su bez mlijeka, ili dobar sendvič. Sastavljanje jelovnika u tom iznosu neizvedivo je. U Republici Hrvatskoj malo je učeničkih domova, nismo reprezentativna skupina, ali se svi suočavamo s istim ili sličnim problemima. Želimo biti partneri u predlaganju rješenja za koja nemamo samostalnih ovlasti i koja bi dovela do unaprjeđenja rada u domovima ‒ zaključuje ravnateljica Nataša Šimić.

Sajam zanimanja „Koji faks odabrati?”

Sajam zanimanja „Koji faks odabrati?” namijenjen je učenicima završnih razreda srednje škole koji pristupaju ispitima državne mature te su pred odabirom budućeg fakulteta i trebaju donijeti odluku o izboru zanimanja. Smatramo da su informacije koje dobiju iz prve ruke važne, stoga ih želimo usmjeriti i pomoći im. Prema interesu maturanata za određena zanimanja ili fakultete, pozivamo u dom predstavnike osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, studente i profesore, dakle s fakulteta za koje su maturanti pokazali interes. Sajam zanimanja održavamo posljednjih nekoliko godina, uživo u našem domu, dok smo to u vrijeme pandemije COVID-a činili putem Zoom aplikacije. Pitanja koja zanimaju naše maturante većinom se odnose na to koje su razine i koji ispiti državne mature potrebni za upis na pojedine fakultete, kakva je mogućnost zapošljavanja i kakvi su trendovi na tržištu rada, ali i mnoga druga. Radionica je osmišljena da bude sajamskog tipa, kako bismo izbjegli frontalni pristup i predavanja, već želimo da maturanti aktivno traže informacije o fakultetima koji ih zanimaju, i to svi u isto vrijeme. U neformalnoj atmosferi, uz individualni pristup maturanti prilaze označenim stolovima gdje sjede predstavnici pojedinog fakulteta i zadržavaju se koliko žele. Dosadašnje iskustvo pokazuje da su informacije koje maturanti dobiju iz prve ruke vrlo važne, jer daju jasnije smjernice, ispravljaju krive slike o pojedinim zanimanja i olakšavaju nedoumice u donošenju konačne odluke pri tom važnom izboru.

Borba protiv dijabetesa

U sklopu našega posebnog programa Zdravstvenog odgoja već godinama obilježavamo Svjetski dan borbe protiv dijabetesa nizom aktivnosti u koje smo uključili i ostale domove naše regije. Dijabetes ili šećerna bolest poznata je kao tihi ubojica te želimo osvijestiti učenike o važnosti redovitoga kontroliranja šećera u krvi, kao i o promjeni životnih navika kako bi se bolest mogla spriječiti. 

Učenike Medicinske škole 4. i 5. razreda našega doma uključili smo u aktivnost mjerenja tlaka i GUK-a u krvi gostima iz drugih domova te svim učenicima i djelatnicima našeg doma koji to žele. Nakon toga imamo organiziranu rekreaciju u „Sokol centru” gdje uz školovane trenere učenici odrade sat vremena vježbanja. „Sokol centar” gimnastička je dvorana gdje se učenici imaju prilike upoznati s gimnastičkim spravama i gimnastičkim vježbama. Kada se učenici umore od vježbanja, vraćamo se u naš dom gdje imamo organizirano predavanje dijabetologa. Učenici trebaju pažljivo slušati predavanje jer nakon toga slijedi Kahoot kviz u kojem učenici u tročlanim ekipama predstavljaju svoj učenički dom. Ona ekipa koja je bila najbolja osvaja lijepu nagradu.

Raznovrsnost aktivnosti koje sadržava naše obilježavanje Dana borbe protiv dijabetesa učenici su s oduševljenjem prihvatili jer osim što će nešto naučiti, ostavljeno je i prostora za upoznavanje i druženje učenika iz različitih učeničkih domova te razmjenu iskustava, a pozitivni komentari nakon provođenja aktivnosti motiviraju nas za organizaciju i iduće godine.

Upisi u učeničke domove

Upisi u učenički dom jedan su od važnijih godišnjih događanja u ciklusu domskog života i rada. Taj važan postupak služi selektiranju i, zbog digitalizacije djelomičnom, barem administrativnom, upoznavanju budućih korisnika doma. Iz svega navedenoga vidljiva je i neupitna važnost kvalitetnog i dobro obavljenog postupka upisa. 

Naime, budući da naš cijeli sustav teži digitalizaciji, što je po mome mišljenju dobra stvar, u nekim aspektima postoje nedostatci i nedorečenosti koji bi se morali i trebali riješiti. S kolegama sam već nekoliko godina član Upisnog povjerenstva te se moja zaduženja uglavnom tiču informatičkog aspekta upisa, odnosno zadužen sam za rad u aplikaciji za upise. Aplikacija je dobra, ali ima nekoliko kroničnih manjkavosti koje bi se trebale doraditi. Jedan je od većih problema pravodobno plasiranje informacija. Samo sučelje nije u potpunosti prilagođeno korisnicima tako da bi se trebalo poraditi na UI i UX elementima. Nadalje, možda je glavni nedostatak nemogućnost pristupanju podatcima. Naime, nakon procesa upisa, administratori ne mogu vidjeti nikakve informacije o učenicima koji nisu uspjeli upisati željene domove. Osim toga, aplikacija bi se trebala povezati s drugim sustavima i pružiti mogućnost uvida u detaljnije informacije o učeniku, npr. svjedodžbe iz osnovne škole, određena medicinska dokumentacija, relevantna za život u domu, i slično. Isto tako, trebao bi se automatizirati postupak dodjeljivanja određenih dodatnih bodova, za deficitarna zanimanja, jer su oni fiksni za tu upisnu godinu. 

Vidljivo je da je pri izradi aplikacije nedostajala komunikacija s krajnjima korisnicima, stoga smatram da bi je trebalo doraditi u dogovoru s odgajateljima, koji bi mogli izraziti svoje potrebe i prijedloge za poboljšanja.