Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)
Samo 1,4 posto hrvatskih ravnatelja prošlo je ciljano osposobljavanje prije dolaska na ravnateljsku poziciju. EU prosjek udjela ravnatelja koji su završili program ili tečaj za ravnatelja iznosi 88 posto, pri čemu je oko 30 posto ravnatelja tu edukaciju prošlo prije početka mandata
Za svakog se polaznika na početku studija utvrđuje individualni plan rada, a u okviru praktikuma bit će osiguran i rad s ravnateljem mentorom – Nevenka Maras, voditeljica programa
Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu od rujna pokreće poslijediplomski specijalistički studij za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova ‒ predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova. Trajat će dva semestra, odnosno 256 sati izravne nastave, a moći će ga upisati osobe sa završenim diplomskim ili integriranim sveučilišnim studijem, koje imaju završeno pedagoško-psihološko obrazovanje, potvrđeno nam je s Učiteljskog fakulteta. Riječ je o prvom studiju ove vrste u središnjoj Hrvatskoj, gdje je i najveća koncentracija ravnateljske populacije.
Jedan od uvjeta upisa je najmanje pet godina radnog iskustva u području odgoja i obrazovanja, a optimalan je broj polaznika koji se mogu upisati ‒ s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika ‒ 24.
U izvedbi nastave, uz nastavnike i suradnike Učiteljskog fakulteta, sudjelovat će i nastavnici Fakulteta organizacije i informatike, Filozofskog fakulteta i Pravnog fakulteta u Sveučilišta u Zagrebu. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija glasi sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.). Studij slijedi nastavnu, a ne akademsku godinu.
Klasifikacijski ispit
Svi pristupnici koji zadovolje formalne uvjete polagat će klasifikacijski ispit. Ispit se sastoji od pismenog dijela u formi eseja u kojem pristupnik opisuje svoja dosadašnja stručna iskustva i ciljeve daljnjeg profesionalnog razvoja u području studija te usmenog dijela tijekom kojeg se donosi procjena spremnosti i motiviranosti za studij.
Obvezni predmeti organizirani su u pet modula koji predstavljaju ključna područja razvoja ravnateljskih kompetencija: upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom, podrška rukovođenju odgojno-obrazovne ustanove u pravnom i financijskom području, ljudski potencijali, osobni profesionalni razvoj te upravljanje odgojno-obrazovnim procesom. Uz obvezne predmete u modulima, obvezan je i metodološki predmet o akcijskim istraživanjima. Izborni predmeti (od kojih student bira najmanje jedan), rad s ravnateljem mentorom te ravnateljski praktikumi osmišljeni su kako bi omogućili razvoj kompetencija ovisno o stručnim interesima i potrebama studenta, navedeno je u elaboratu. Praksa će se odvijati u vrtićima, domovima za djecu i mlade, osnovnim i srednjim školama.
„Učiteljski fakultet ima razvijenu stalnu suradnju s vrtićima i školama u kojima se odvija metodički dio nastave iz brojnih predmeta, s potpisanim ugovorima (vježbaonice), tako da se za poslijediplomski specijalistički studij može iskoristiti postojeća mreža suradničkih škola i vrtića, koju smo proširili na učeničke domove i srednje škole. Bude li postojala potreba za drugim partnerima, s njima će se sklopiti ugovori”, kaže koordinatorica za izradu programa i voditeljica novog studija, doc. dr. sc. Nevenka Maras s Učiteljskog fakulteta.
Ističe kako je iznimno važno što će se za svakog polaznika na početku studija utvrditi individualni plan rada, odnosno aktivnosti koje će omogućiti stjecanje odgovarajućih kompetencija, a koje će se provoditi u okviru rada s ravnateljem mentorom u odgojno-obrazovnoj ustanovi u okviru praktikuma.
Ravnateljski praktikumi realiziraju se pak izradom projektnih zadataka koji predstavljaju ključne zadaće rada ravnatelja te sudjelovanjem u aktivnostima koje omogućavaju razvoj vještina važnih za kvalitetan rad ravnatelja. U izvedbi ravnateljskih praktikuma sudjeluju sveučilišni nastavnici i ravnatelji mentori.
Izborni predmeti
Polaznik može odabrati izborne predmete s poslijediplomskih studija koji se provode na Učiteljskom fakultetu: doktorskog studija Cjeloživotno obrazovanje i obrazovne znanosti, doktorskog studija Jezični, književni i kulturni kontekst ranoga, predškolskoga i primarnoga obrazovanja te specijalističkog studija Cjeloživotno učenje, ali i s drugih poslijediplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu. U tom slučaju polaznik podnosi molbu Stručnom vijeću studija s obrazloženjem da odabrani izborni predmet pridonosi razvoju njegovih kompetencija u području studija.
Kako bi završio studij, polaznik treba položiti završni ispit praktičnih vještina te izraditi i obraniti završni specijalistički rad. Maksimalna duljina studija iznosi dvije godine, a studentu se iz opravdanih razloga može produljiti trajanje studija, o čemu odluku donosi Stručno vijeće.
Kako naglašavaju na Učiteljskom fakultetu, presudna važnost uloge ravnatelja za kvalitetu rada odgojno-obrazovne ustanove, kao i zahtjevi i složenost poslova koje obavlja, nametnuli su potrebu za uspostavljanjem obrazovanja i osposobljavanja ravnatelja i njihova trajnog profesionalnog razvoja. Pozivaju se na rezultate međunarodnog istraživanja TALIS koji upućuju na to da je program ili tečaj za izobrazbu ravnatelja ili za administrativno upravljanje školom u Hrvatskoj završilo 42 posto ravnatelja osnovnih škola i oko 58 posto srednjoškolskih ravnatelja. Pritom je samo 1,4 posto hrvatskih ravnatelja takvo osposobljavanje prošlo prije dolaska na ravnateljsku poziciju.
S druge strane, EU prosjek broja ravnatelja koji su završili takvu vrstu obrazovanja iznosi 88 posto, pri čemu je oko 30 posto ravnatelja tu edukaciju prošlo prije dolaska na ravnateljsku poziciju.
„Predloženi program specijalističkog poslijediplomskog studija osmišljen je upravo tako da nudi mogućnost obrazovanja polaznicima bez iskustva u ulozi ravnatelja, polaznicima na početku prvog mandata i polaznicima koji imaju znatno iskustvo u upravljanju odgojno-obrazovnom ustanovom”, navedeno je u elaboratu.
Kako poručuju pokretači novog studija, specijalistički je studij namijenjen ravnateljima odgojno-obrazovnih institucija te osobama koje se žele natjecati za ravnateljsko mjesto. Pritom stjecanje kvalifikacije omogućuje zapošljavanje u javnim, privatnim i alternativnim odgojno-obrazovnim ustanovama. Završetkom studija stječu se kompetencije propisane standardom zanimanja „ravnatelj/ravnateljica odgojno-obrazovne ustanove” upisanim u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
Iskustva iz svijeta
Nevenka Maras ističe kako je program poslijediplomskog specijalističkog studija rezultat rada Odsjeka za obrazovne studije, kao jedna od aktivnosti projekta Inoviranje programa učiteljskih i odgojiteljskih studija implementacijom HKO-a u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. ‒ 2020. koja je bila usmjerena na razvoj novog programa cjeloživotnog učenja za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova sukladnog s HKO-om.
‒ Stoga je ishodište rada na razvoju ovog specijalističkog studija bila analiza prijedloga Standarda za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova (NCVVO, 2016), dok su daljnje aktivnosti uključivale analizu stručne literature o modelima razvoja kompetencija ravnatelja, analizu postojećih programa specijalističkog studija za ravnatelje u Hrvatskoj, istraživanje modela razvoja kompetencija ravnatelja u zemljama EU i izvan nje te konzultacije s iskusnim ravnateljima i ravnateljima početnicima o optimalnim oblicima i iskustvima učenja koji pridonose razvoju kompetencija ravnatelja ‒ objašnjava Maras.
Inače, Učiteljski je fakultet još u studenome 2022. godine Sveučilištu u Zagrebu poslao dokumentaciju za pokretanje postupka vrednovanja programa. Dopusnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za izvedbu studija stigla je tek u studenome ove godine.
Rektor Josip Faričić
U Hrvatskoj se izvode usporedni studijski programi na Sveučilištu u Rijeci (poslijediplomski specijalistički studij za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova), na Sveučilištu u Zadru (Vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom) te na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku (poslijediplomski specijalistički studij Vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnim ustanovama).
Poslijediplomski specijalistički studij „Vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom” Sveučilišta u Zadru, prvi studij takve vrste u nacionalnoj visokoškolskoj obrazovnoj ponudi, provodi se kontinuirano od akademske godine 2016./2017.
Kako objašnjava prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, studij je usmjeren na razvoj kompetencija strateškog vođenja, upravljanja ljudskim potencijalima, upravljanja kvalitetom rada ustanove, pedagoškog vođenja te odgovornog upravljanja procesima i resursima, uz naglašenu primjenjivost u svakodnevnoj praksi vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama.
Od pokretanja studija do danas upisan je 71 polaznik, a studij su završila 34 polaznika. U akademskoj godini 2024./2025. upisano je 20 polaznika, čiji je studij u tijeku.
‒ Interes kandidata za upis na studij je kontinuiran te ga ocjenjujemo stabilnim i u pravilu zadovoljavajućim, što potvrđuje kontinuitet raspisivanja natječaja tijekom više akademskih godina. Pritom je zadovoljstvo polaznika iznimno visoko, osobito u pogledu stručne relevantnosti sadržaja i primjenjivosti stečenih znanja u ravnateljskoj praksi ‒ kaže rektor.
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije