Dobar put za modernizaciju strukovnih kurikuluma

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) podržala je reformu strukovnog obrazovanja koju provodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. U svome očitovanju Ministarstvu znanosti i obrazovanja iz HUP-a navode kako potpuno podržavaju prijedlog strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za 3D tehnologiju, u obrazovnom sektoru strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, dokumenta koji je do 16. veljače bio u javnom savjetovanju te nadležne pozivaju da na isti način pristupe modernizaciji i ostalih strukovnih kurikuluma. 

‒ Struktura općeobrazovnog i strukovnog dijela predloženog kurikuluma za stjecanje predmetne kvalifikacije odgovara na dvije ključne slabosti dosadašnjih nastavnih planova i programa u strukovnom obrazovanju. Konkretno, novi program kvalitetnije odgovara potrebnim zanimanjima i vještinama u strukovnim zanimanjima, što je godinama bio zahtjev poslodavaca i nedostatak postojećih kurikuluma ‒ naveli su u svom očitovanju. 

S druge strane, dodaju, kurikulum jača obvezne općeobrazovne sadržaje te time daje priliku učenicima da nastave školovanje u visokom obrazovanju, polažući jednake obvezne predmete državne mature kao i maturanti gimnazija. Kako ističu u HUP-u, obje navedene promjene koje su vidljive u novom kurikulumu potpuno pozdravljaju, svjesni činjenice da će neki drugi općeobrazovni sadržaji u takvom novom kurikulumu dobiti manju važnost odnosno manju satnicu budući da je ukupna satnica programa ograničena u trajanju i broju CSVET bodova. 

– Takvu promjenu smatramo opravdanom, budući da za osobe koje prije svega vide svoju karijeru u drugim općeobrazovnim područjima postoje gimnazijski programi u koje se danas upisuje gotovo 30 posto ukupne srednjoškolske populacije, dok ovakav program daje odličnu podlogu onima koji planiraju svoju karijeru graditi bilo na tržištu rada odmah nakon maturiranja ili u odgovarajućem programu u visokom obrazovanju ‒ napisali su. 

Kako smatraju, jačanje strukovnog dijela kurikuluma dobrim je dijelom započelo još donošenjem Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje (MZO, 2018.) kojim se određuje svrha, vrijednosti, ciljevi, načela te okvirni sadržaji, procesi učenja i poučavanja, organizacija i načini vrjednovanja učeničkih postignuća, kompetencija i kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja. Nacionalni kurikulum određuje postotni odnos općeobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma koji čine kvalifikacije određene razine u skladu s potrebama gospodarskog te osobnog rasta i razvoja, uzimajući u obzir mogućnosti horizontalne i vertikalne prohodnosti u sustavu obrazovanja. 

– Pozdravljamo činjenicu što za kvalifikacije razine 4.2. u četvrtom ciklusu obrazovanja općeobrazovni dio iznosi do 40 posto ukupnog broja CSVET bodova/sati, dok u petom ciklusu općeobrazovni dio može iznositi do 45 posto. Izborni moduli mogu činiti do 30 posto CSVET bodova/sati, a ostatak do cjelovite kvalifikacije pripada strukovnom dijelu kurikuluma ‒ navode iz HUP-a. 

Također, pozdravljaju i unaprjeđenje kurikuluma općeobrazovnog dijela u smjeru bolje pripreme učenika za polaganje obveznih ispita državne mature, budući da dostupne analize upozoravaju na lošiji uspjeh učenika strukovnih škola u odnosu na maturante gimnazija. 

– Nakon ovih promjena, struktura i satnica nastavnih predmeta koji su obvezni na državnoj maturi i koji pružaju učenicima strukovnih škola mogućnost nastavka obrazovanja na visokim učilištima ‒ hrvatski i strani jezik, matematika ‒ usklađena je sa strukturom i satnicom općih gimnazija, navode u pismu, u kojemu glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber poziva Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Agenciju za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih da na isti način, vodeći se dvama navedenim ključnim fokusima – relevantnost za tržište rada i prohodnost prema visokom obrazovanju, pristupe modernizaciji ostalih strukovnih kurikuluma razine 4.2.