Posebna je vrijednost ovog razigranog i vedrog mjuzikla činjenica da su autorice tri riječke učiteljice. Scenaristica je Iva Močibob, učiteljica hrvatskog jezika, a redateljsku palicu preuzele su Ana Cvitak i Jelena Fabijan, učiteljice razredne nastave
U prvoj polovini ožujka u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku održano je šest odlično posjećenih predstava „RockeRin”. Publika je mogla uživati u nečemu što su organizatori, Udruga za glazbeno-scensko stvaralaštvo „Arij” iz Rijeke, u podnaslovu odmah nazvali „Mjuzikl iz školskih klupa”. Predstava je to koju izvode mladi, ali koja nije namijenjena samo mladima, već doista svima. Riječ je o novom djelu koje na poseban način objedinjuje neke od velikih uspješnica riječke rock-scene, njih desetak oko kojih je ispletena priča o nekoliko srednjoškolaca s tipičnim ljubavnim i životnim problemima.
Čestitke valja uputiti Udruzi za glazbeno-scensko stvaralaštvo „Arij” koji su cijelu priču i pokrenuli prije nekoliko godina kada su ostvareni projekti PjesmaRica i PjesmaRica 2 u kojima su učenici riječkih škola izvodili i snimali navedene glazbene hitove. Završnica tih projekata bili su javni koncerti visoke kvalitete i iznimno dobro posjećeni, ali i prigodni nosači zvuka. Mjuzikl ovoga tipa logičan je i hvalevrijedan nastavak te ideje. Posebna je vrijednost ovog razigranog i vedrog mjuzikla činjenica da su autorice tri riječke učiteljice.
Scenaristica Iva Močibob, učiteljica hrvatskog jezika, napisala je svevremensku ljubavnu priču tipičnog oblika, ljubavni trokut između glavne školske „face” dječaka Jakova, njegove zloćkaste prijateljice i potencijalne djevojke Viole te povratnice iz Irske, a buduće Jakovljeve ljubavi, djevojke Marianne. Na njih troje u priči se naslanjaju i likovi prijatelja i učiteljice iz škole. Priča je to koju pratimo u jednoj liniji i na koju su više ili manje vješto uklopljeni rock-hitovi sa svojim tekstovima koji onda postaju njezin dio.
Redateljsku palicu preuzele su Ana Cvitak i Jelena Fabijan, učiteljice razredne nastave, te već spomenuta Iva Močibob, koje su se snašle jako dobro u okvirima scenografskih elemenata minimalističke prirode koju potpisuje „Život design”. Posebnu pozornost plijeni koreografija i scenski pokret Ane Cvitak koja je uz pomoć Monike Miškulin i Lane Perinić osmislila iznimno atraktivne plesne točke. Nekoliko velikih plesnih scena izgleda moćno, kao s audicije za kakav prestižni talent show, s puno naboja, o čemu svjedoči i reakcija publike.
Cijelu izvedbu prati bend u sastavu Dorian Cuculić (klavijature), Nikola Mesarek (bas), Darko Terlević (gitara) i Dino Šimonović (bubnjevi), uz pomoć pratećih vokala Line Banić, Maje Bogdanović i Lede Turato. Glazbeni producent Darko Terlević i vokalna mentorica Jelena Fabijan oblikovali su dobru ukupnu zvučnu sliku, a mladi pjevači koji imaju naglavne mikrofone vrlo su dobro pokazali svu raskoš svojih glasovnih mogućnosti. Stoga valja čestitati svim pjevačima na njihovim izvedbama koje su doista bile jako dobre.
Izvođačku scensku podjelu predvodila je Enea Sušanj kao Marianne koja se dobro uklopila u svoj lik, pružajući logičnu poveznicu svom partneru Toniju Ceciću Karuziću u ulozi Jakova, ali i potreban kontrast Viktoriji Brkić kao Violi. Posebnu pohvalu valja uputiti Toniju Ceciću Karuziću s obzirom na brojne dodatne zahtjeve uloge kao i na njezin opseg, dok je Viktorija Brkić pokazala možda i najzaokruženiju scensku pojavu od svih osoba na pozornici, uspješno odradivši zadatke i dodavši vlastiti umjetnički potpis. U ostalim ulogama odličan je bio karakterni Teo Matijašić kao Pablo, Frano Guščić u dvostrukoj ulozi Ratka i oca s posebno dobrom dikcijom i odličnim nastupom u svom songu, ali i svi ostali mladi izvođači, i glumci i plesači, njih više od dvadeset.
Bez obzira na činjenicu da se radi o predstavi „iz školskih klupa”, ona ima elemente velikih mjuzikala, a benefiti koje u sebi nosi za kulturu i obrazovanje vrlo su važni. Entuzijazam organizatora, voditeljica Udruge, ali i uloženi trud svih dionika u mjuziklu zaslužuju iznimnu pohvalu. Publika je na svim predstavama dugotrajnim aplauzom nagradila izvođače i organizatore, a nama preostaje preporučiti ih i pozvati vas da ovu vrijednu, kreativnu skupinu mladih ljudi pozovete kako bi u scenskoj igri, plesu i odličnoj glazbi uživali mladi i iz drugih krajeva Hrvatske.
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije