Sindikat Preporod traži veće plaće za rad s učenicima s teškoćama i reguliranje statusa pomoćnika u nastavi

Nakon 17 mjeseci stanke, uskoro se nastavljaju pregovori o tri kolektivna ugovora koji se odnose na prava oko 65 tisuća zaposlenika u osnovnim i srednjim školama. Temeljni kolektivni ugovor (TKU) i dva granska (GKU) sadrže ukupno 56 materijalnih prava, a u tri reprezentativna školska sindikata očekuju ugovaranje novih prava, kao i poboljšanje postojećih iz GKU. Što će konkretno za zaposlenike u školstvu tražiti od Vlade, u kojoj su stava da su prosvjetari obilato nagrađeni novim koeficijentima, doznajemo od predsjednika Sindikata Preporod Željka Stipića. Jedan od ključnih ciljeva je rast plaća za rad s učenicima s teškoćama, kao i za rad u posebnim ustanovama. Tražit će i veću vrijednost nastavnog sata za rad s učenicima koji se školuju prema individualiziranom programu. Kao važno pitanje predstojećih pregovora pojavit će se i reguliranje radno-pravnog statusa pomoćnika u nastavi, odnosno njihovo uvrštavanje u radna mjesta osnovnoškolskih odnosno srednjoškolskih ustanova. Uz uvrštavanje novih škola na popis onih koje rade u otežanim uvjetima rada (većinom škole na otocima i brdsko-planinske škole, gdje situacija nije ujednačena, pa zaposlenici ne dobivaju jednaka uvećanja plaće), tražit će povećanje dnevne naknade za vođenje učenika na višednevne izlete. Sada tzv. izletnina iznosi 6,63 eura dnevno, što u Preporodu smatraju iznimno malim iznosom. U pripremi zasad imaju 12 zahtjeva za ugovaranje novih materijalnih prava, a jedan je od njih uvođenje plaćanja dežurstva učitelja i nastavnika na državnoj maturi i nacionalnim ispitima. U sindikatu smatraju da bi ta dežurstva trebala biti dobrovoljna, a potom i plaćena kao prekovremeni rad. Također, smatra Stipić, poseban dodatak ili uvećanje vrijednosti održanog sata trebaju pripasti svim zaposlenicima za rad s učenicima koji nisu svladali hrvatski jezik, kao i učenicima iz tzv. depriviranih skupina. U prvu skupinu ulaze učenici koji se zbog rata ili zaposlenja roditelja školuju u Hrvatskoj (najzastupljeniji su u toj skupini školarci iz Ukrajine). Druga skupina odnosi se zaposlenike u školama u kojima se u omjeru većem od 50 posto školuju učenici iz depriviranih skupina. Taj se zahtjev u određenoj mjeri odnosi na škole u Međimurju s većim brojem djece romske nacionalnosti, objašnjava Stipić. U Preporodu smatraju kako je neophodno ugovoriti dodatak na plaću tajnicama i računovođama koji rade u dvije škole, odnosno u jednoj s više od 500 učenika. Dodatak na plaću trebao bi pripasti i domarima koji osim svojih domarskih poslova svakodnevno prevoze učenike, a poseban dodatak u sindikatu očekuju i na plaće vozačima, spremačicama i medicinskim sestrama u posebnim ustanovama. – Nužno je ugovoriti dodatak za rad u izvanrednim radnim okolnostima svim spremačicama i domarima čiji radni normativi odstupaju 10 posto od normativa utvrđenih Državnim pedagoškim standardom. Također, zbog dužeg boravka zaposlenika u školama zbog potrebe izvođenja projekta cjelodnevne škole neophodno je riješiti pitanje osiguranog