Krležu napokon vratiti čitateljima

Ništa nije sporno u vezi s Krležom osim jedne činjenice koja nam već dva-tri desetljeća bljeska pred očima: Miroslava Krležu napokon treba vratiti čitateljima, poglavito onima koji se s njegovim djelima prvi put susreću u srednjoškolskim programima obvezatnoga lektirnog štiva

Nakon izabranih djela klasika hrvatske književnosti Marije Jurić Zagorke i Ive Andrića te sabranih djela Ranka Marinkovića, bilo je očekivano da upravo Školska knjiga sačuva od rasipanja i zaborava literarna djela Miroslava Krleže (1893. – 1981.), klasika hrvatske pisane riječi, autora jednog od tematski i žanrovski najraznovrsnijih, a brojem knjiga najopsežnijih književnih opusa u hrvatskoj književnosti. 

Svojim intelektualnim angažmanom Krleža je snažno obilježio kulturni i politički život u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, a njegov je opus trajno svjedočanstvo o idejnim i političkim nemirima hrvatske inteligencije. Krleža je iznimno dobro poznavao europska umjetnička strujanja svojega vremena, neke elemente aktualnih modernističkih poetika primijenio je i u svojemu literarnome radu te na taj način povezao hrvatsku kulturu sa suvremenim europskim kontekstom, no istodobno je zauzimao kritičko stajalište prema aktualnim strujanjima vječno u potrazi za vlastitim autentičnim izrazom. 

Nepročitan i neshvaćen 

Ništa nije sporno u vezi s Krležom osim jedne činjenice koja nam već dva-tri desetljeća bljeska pred očima: Miroslava Krležu napokon treba vratiti čitateljima, poglavito onima koji se s njegovim djelima prvi put susreću u srednjoškolskim programima obvezatnoga lektirnog štiva.

Naime, složenost Krležina teksta, koji zahtijeva naobražena čitatelja, Krležina razvedena rečenica, erudicija i političnost često su razlozi što Krležini tekstovi ostaju nepročitani i neshvaćeni, a Krleža mladim ljudima sve češće postaje književni klasik kojega ne razumiju. 

Upravo zato Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, u povodu 130. obljetnice njegova rođenja, objavljuju Djela Miroslava Krleže koja će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa toga velikog pisca. 

Uvjereni smo u to da će višegodišnji projekt Djela Miroslava Krleže pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela Miroslava Krleže te da su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga trenutačno jedine institucije u Hrvatskoj koje, zahvaljujući svojim stručnim timovima, mogu uspješno ostvariti taj ambiciozni projekt od nacionalnog značenja. 

Svi svesci biblioteke Djela Miroslava Krleže sadržavat će znanstvenu obradbu teksta, namijenjenu ponajprije učenicima srednjih škola, studentima kroatistike i komparativne književnosti, mladim znanstvenicima i svim čitateljima i poštovateljima njegove poetike. Svaki književni tekst bit će popraćen iscrpnom znanstvenom studijom, bogatim rječnikom manje poznatih riječi, pojmova i izraza, komentarima u fusnotama, bibliografijom te kronologijom njegova života i rada. Autor je kronologije Krležina života i rada akademik Krešimir Nemec, a znanstvene studije o njegovu djelu napisali su akademik Krešimir Nemec, akademik Boris Senker i dr. sc. Helena Sablić Tomić. 

Magnum opus 

Svake godine, počevši od 2023. pa sve do jeseni 2026., izlazit će u raskošnoj opremi jedno kolo Djela Miroslava Krleže. Prvo kolo Djela sadržava sedam svezaka: roman Zastave u pet svezaka te Balade Petrice Kerempuha i knjigu eseja Deset krvavih godina.

 U Zastavama, posljednjem Krležinu romanu, na velikom platnu povijesti promiču nepregledne slike i prizori. Izmjenjuju se događaji službene, „velike” povijesti, a u njih su uklopljene intimne ljudske priče. Zastave su roman obilja, sveobuhvatni, apsolutni, totalni roman koji je prvi put objavljen u nastavcima u književnom časopisu Forum 1962. godine. 

Balade Petrice Kerempuha, objavljene prvi put u Ljubljani 1936. godine, najveće su pjesničko ostvarenje Miroslava Krleže. Neponovljivim jezikom i začudnom pjesničkom ekspresijom Balade Petrice Kerempuha tvore pjesnički univerzum, jedinstven u hrvatskoj književnosti; one su Krležin magnum opus, zaštitni znak, simbol, brend. 

Deset krvavih godina, knjiga eseja objavljena u Zagrebu 1937. godine, minuciozna je eruditska analiza hrvatskoga političkog i kulturnog života kroz stoljeća. Prava „krležijanska” knjiga puna smionih teza, proročanskih vizija, subverzija... Deset krvavih godina jedinstveno je djelo velike intelektualne prodornosti. 

(Izvor: Školska knjiga)

Prvo, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže sadržava sedam svezaka – roman Zastave u pet svezaka te Balade Petrice Kerempuha i knjigu eseja Deset krvavih godina 

U drugome kolu Djela bit će objavljeno osam svezaka: 

1. novelistička zbirka Glembajevi (Ivan Križovec, Barunica Lenbachova, Pod maskom, U magli, O Glembajevima, Dobrotvori, Svadba velikog župana Klanfara, Kako je doktor Gregor prvi put u životu susreo Nečastivog, Sprovod u Teresienburgu, Ljubav Marcela Faber-Fabriczyja za gospođicu Lauru Warroniggovu, Klanfar na Varadijevu) 

2. izbor iz poezije 

3. romani Povratak Filipa Latinovitza i Banket u Blitvi u tri sveska 

4. knjiga drama Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda 

5. knjiga novela koja će sadržavati novele: Hodorlahomor Veliki, Veliki meštar svih hulja, Mlada misa Alojza Tičeka, Smrt Florijana Kranjčeca, In extremis, Smrt Tome Bakrana, Vjetrovi nad provincijalnim gradom, Smrt bludnice Marije, Smrt Rikarda Harlekinija, Na samrti, Hiljadu i jedna smrt i Cvrčak pod vodopadom. 

Treće kolo Djela Miroslava Krleže sadržavat će sedam knjiga: 

1. romane Na rubu pameti i Tri kavaljera frajle Melanije 

2. knjigu novela Hrvatski bog Mars (Bitka kod Bistrice Lesne, Kraljevska ugarska domobranska novela, Tri domobrana, Baraka Pet Be, Domobran Jambrek, Smrt Franje Kadavera, Hrvatska rapsodija, Magyar királyi honvéd novela) 

3. dramsku zbirka Legende (Legenda, Michelangelo Buonarroti, Kristofor Kolumbo, Maskerata, Kraljevo, Adam i Eva, Saloma) 

4. dramu Aretej 

5. knjigu putopisa, feljtona, eseja i studija Izlet u Rusiju 

6. knjigu eseja, kritika i zapisa. 

Četvrto kolo Djela Miroslava Krleže sadržava šest knjiga: 

1. dva sveska Krležinih Dnevnika 

2. dramsku zbirku koju čine drame U logoru, Golgota i Vučjak 

3. pjesničku zbirku Simfonije (Pan, Podnevna simfonija, Suton, Nokturno, Sodomski bakanal i Ulica u jesenje jutro) 

4. kraći roman Vražji otok 

5. knjigu eseja Moj obračun s njima