Škole Zaprešića i Makarske ugodno iznenadile, pomoć treba Čazmi i Grubišnom Polju

Gradovi i županije, osnivači osnovnih škola, upoznati su u tjednu za nama s rezultatima nacionalnih ispita čime mogu međusobno komparirati pozicije svojih škola, a ostaje za vidjeti hoće li – u granicama svojih ovlasti – imati motiva iskoristiti nove pokazatelje radi poboljšanja ishoda. Ono što ovoga puta iznenađuje jest da među prva tri mjesta, kada je riječ o rezultatima, po kriteriju grad osnivač, nema Zagreba. Drugo je svojevrsno iznenađenje to što se visok udio županija našao ispod nacionalnog prosjeka: u određenim predmetima svega po tri županije ostvaruju iznadprosječne rezultate. 

Kako je poznato, nacionalne ispite polažu učenici četvrtih razreda, i to iz tri predmeta (hrvatski jezik, matematika, priroda i društvo), kao i učenici osmih razreda iz čak osam predmeta, što je praksa po kojoj se Hrvatska (priznaju to i u NCVVO-u) razlikuje od ostalih država. Primjerice, u Austriji, Njemačkoj i Grčkoj školarci na nacionalnim ispitima polažu dva predmeta, u Sloveniji, Finskoj, Italiji, Švedskoj i Turskoj tri, u SAD-u četiri, odnosno šest u višim razredima, koliko i u Japanu. Jedino učenici razredne nastave u Francuskoj polažu više ispita vanjskog vrednovanja nego učenici osmih u Hrvatskoj, ukupno devet, no u tu skupinu valja pridodati Sloveniju i Finsku, čijim se školarcima u periodu od petog/šestog do devetog razreda također provjerava znanje iz devet predmeta. U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja visok broj predmetnih ispita opravdavaju tezom kako se svi ti predmeti uzimaju kao kriterij za upis u srednju školu. Napomenimo usput kako države poput Finske, Grčke, SAD-a i Turske svojim nacionalnim ispitima ne obuhvaćaju cijelu generaciju učenika, već uzorak, dok je u, primjerice, Švedskoj, Francuskoj, Austriji, Italiji, Njemačkoj i Sloveniji ipak riječ o cijelim generacijama. 

Na listi osnovnih škola (četvrti razredi) čiji su osnivači gradovi, nacionalne ispite u prošloj školskoj godini najbolje su riješili školarci iz Zaprešića, Varaždina i Dubrovnika. Iza njih svrstali su se veliki gradovi – Zagreb, Rijeka i Split, nakon kojega slijedi Crikvenica, a potom Zadar. Najlošije rezultate imaju četvrtaši u Vukovaru, Rovinju i Čazmi, pri čemu se 21 grad našao ispod nacionalnog prosjeka (postotna riješenost iznosi 48,1), dok je 18 gradova iznad prosjeka. Identična je situacija u tom pogledu s rezultatima učenika osmih razreda (prosjek riješenosti ispita je 55,7). 

Hrvatski jezik najbolje su riješili učenici četvrtih razreda u Zaprešiću, Varaždinu i Rijeci, a kada je riječ o osmašima učenici iz Krapine, Zagreba i Dubrovnika. Najbolje rezultate iz matematike ostvarili su ponovo učenici četvrtih razreda iz Zaprešića i Varaždina, a na trećem su mjestu Dubrovčani, dok je u slučaju učenika osmih razreda riječ o Makarskoj, Krapini i Splitu. Najslabije rezultate na nacionalnim ispitima iz hrvatskog jezika (četvrti razredi) ostvarili su Vukovar, Kutina i Čazma, a kada je riječ o osmašima učenici iz Umaga, Poreča i Labina. Najslabiju postotnu riješenost matematike imaju pak osmaši iz Vukovara, Grubišnog Polja i Čazme, odnosno četvrtaši iz Vukovara, Rovinja i Čazme. Predmet priroda i društvo najbolje su svladali učenici iz Varaždina, Zaprešića i Labina (Zagreb je na petom mjestu), a najlošije ponovo učenici iz Vukovara, odnosno Opatije i (opet) Čazme. 

Engleski jezik je predmet koji je znatno više gradova svrstao iznad nacionalnog prosjeka, a najbolje rezultate ostvarili su učenici osmih razreda iz Krapine, Čakovca i Rijeke (Zagreb je četvrti). Najslabije rezultate iz engleskog postigli su učenici osmih razreda iz Grubišnog Polja, Garešnice i Čazme. Znanjem njemačkog jezika (malen udio učenika) prednjače Karlovac, Osijek i Krapina, dok su najslabije rezultate postigli učenici iz Vrbovca, Slavonskog Broda i Grubišnog Polja. 

Kada je riječ o biologiji, prva tri mjesta zauzeli su učenici iz Makarske, Krapine i Varaždina (Zagreb peti), a zadnja tri mjesta iz Siska, Pazina i ponovo Grubišnog Polja. Učenici iz Makarske, Krapine i Dubrovnika najbolje su riješili ispite iz fizike, a najlošije njihovi vršnjaci iz Pazina, Grubišnog Polja i Đurđevca. Makarska ima učenike i s najboljim rezultatom iz kemije (slijede ih učenici iz Krapine i Šibenika, a Zagreb je ponovo peti), dok se na začelju ljestvice ponovo izmjenjuju Grubišno Polje, Đurđevac i Čazma. Makarani su na prvoj poziciji i u povijesti, nakon njih su učenici iz Požege i Dubrovnika (Zagreb je osmi), a na dnu ljestvice su osmaši iz Rovinja, Opatije i Grubišnog Polja. Učenici osmih razreda iz Makarske najbolji su i iz geografije na nacionalnim ispitima (drugo mjesto Krapina, treće Dubrovnik, dok je Zagreb šesti). Nažalost, na dnu ljestvice je ponovo slična situacija – Grubišno Polje Garešnica i Čazma. 

– Kada je riječ o lošijim rezultatima, najčešći komentar koji dopire do nas jest da stupanj motivacije kod učenika nije bio visok. No, kod svih međunarodnih vrednovanja nitko ne dovodi u pitanje motivaciju, iako se niti ti ispiti, kao niti nacionalni, ne uzimaju kao kriterij vrednovanja. Svi koji imaju rezultate iznad prosjeka mogu biti zadovoljni, no valja reći kako u slučaju većih gradova, pa i Zagreba, unatoč tome što su njihovi ukupni rezultati iznad nacionalnog prosjeka, postoje i škole koje su ispod nacionalnog prosjeka ‒ naveli su u NCVVO-u.

Rang-ljestvica uspješnosti učenika na nacionalnim ispitima po županijama daje drukčiju strukturu (ne)uspješnosti: u slučaju učenika četvrtih razreda ispite su prosječno najbolje riješili učenici iz Grada Zagreba (svrstan je u obje kategorije), Krapinsko-zagorske županije, Splitsko-dalmatinske i Varaždinske. To su ujedno jedine četiri županije koje su se našle iznad nacionalnog prosjeka, dok najslabije pozicije imaju učenici iz Ličko-senjske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Osmaši iz samo tri županije – Grada Zagreba, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske su u vrhu, dok su na dnu njihovi vršnjaci iz Koprivničko-križevačke, Brodsko-posavske i Bjelovarsko-bilogorske županije. Navedimo i podatak da su osmaši iz Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Zagreba i Krapinsko Zagorske najbolje riješili NI iz hrvatskog, dok u matematici prednjače učenici iz Zagreba, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije (jedine iznad nacionalnog prosjeka). 

‒ Možda neočekivano, Zagreb nije među vodećima kada su u pitanju urbana središta, gdje su prvi učenici iz Zaprešića, odnosno među osmašima iz Makarske, no kada je riječ o županijama, tada je Zagreb mahom prvi, iako je u popriličan broj zagrebačkih škola ispod nacionalnog prosjeka. Ministarstvu smo uputili analizu svih nacionalnih ispita unazad dvije godine koji će, vjerujem, biti koristan temelj za poboljšanje predmetnih kurikuluma. U kreiranju novih kurikuluma vodit će se briga da se u području u kojem su učenici imali lošije rezultate napravi pojačanje ‒ izjavio je na prezentaciji rezultata ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović. 

Na upit je li Ministarstvo pokrenulo proces izmjene predmetnih kurikuluma, odgovorio je kako u ovome trenutku nema tu informaciju.