Kako do pravednijih odnosa plaća zaposlenih u javnom i državnom sektoru

Vijeće za praćenje i unapređenje sustava plaća u državnoj i javnim službama, savjetodavno tijelo Vlade sastavljeno od predstavnika ministarstava i triju sindikalnih središnjica, osnovano još u veljači, napokon je održalo dugo očekivani radni sastanak. Na njemu su otvoreni pristigli zahtjevi za izmjenom koeficijenta donesenih za više od 240 tisuća zaposlenika u državnoj i javnim službama putem famozne Vladine uredbe iz veljače, odnosno reforme plaća. Prema potvrdi članice Vijeća, predsjednice Matice hrvatskih sindikata Sanje Šprem, Vijeće je zaprimilo ukupno 46 zahtjeva za korekciju niza koeficijenata ‒ od službenika u ministarstvima, liječnika, patronažnih i medicinskih sestara, učitelja i asistenata do daktilografa, vozača, tajnica, arhivista, voditelja pododsjeka ili područnog odsjeka, specijalista, čuvara porti, kontrolora, radnih instruktora, distributera hrane... Od toga, 20 zahtjeva Vijeću je stiglo iz javnih službi, a 26 iz državnih. Od ukupnog broja zahtjeva, njih devet zaprimljeno je od sindikata (tri iz sindikata državne službe i šest iz sindikata javnih službi). Ostatak se odnosi na pojedinačne zahtjeve zaposlenika ili službenika, odnosno njihovih institucija, odjela, odsjeka, pa i ‒ odvjetničkih ureda angažiranih uime zaposlenika. Riječ je o prvim pristiglim zahtjevima za korekcijom uredbe, čije stihijsko donošenje ‒ upozoravali su iz pojedinih sindikata prije deset mjeseci ‒ nije dobro odrađeno te ne oslikava moto Vlade „ista plaća za isti rad”. Za svoju su tezu sindikalni predstavnici sada dobili i potvrdu te očekuju od Vlade popravak uredbe. S obzirom na velik broj primjedbi iz pojedinih sustava poput obrazovanja, znanosti i zdravstva, bit će zanimljivo pratiti daljnji tijek obrade zahtjeva. Naime, prema objašnjenju predsjednice Matice, ovo su tek prvi zahtjevi i može se očekivati da će se Vijeću obratiti i drugi sindikati s primjedbama na koeficijente. Procedura je takva da Vijeće sada „spušta” zahtjeve na ministarstva koja bi u roku od dva mjeseca trebala procijeniti njihovu opravdanost i izračunati financijsku težinu. Nakon toga zahtjevi se vraćaju Vijeću, kaže Šprem, uz potvrdu da se na Vijeću vodila rasprava i o tomu kako svrha tog tijela nije da bude zatrpano pojedinačnim primjedbama ili onim odvjetničkim. ‒ To se mora regulirati putem sindikata, a ne tako da svaki zaposlenik u javnim ili državnoj službi ima mogućnost samostalnog zahtjeva za korekcijom. Ako nas zatrpaju, ne ćemo moći kvalitetno raditi ‒ kaže članica Vijeća. Dodaje kako su pritom disperzirane i adrese na koje su slani zahtjevi ‒ pristizali su u ministarstva, uprave, sindikate ili njihove saveze. ‒ Pitanje je koliko će Vijeće biti operativno bude li obrađivalo i pojedinačne zahtjeve – komentirao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Darije Hanzalek. Sadržaj zahtjeva koji su uputili sindikati je raznolik, pri čemu, primjerice, Školski sindikat „Preporod” zahtijeva rast koeficijenata za sva radna mjesta u školama, ukupno njih 45, pri čemu je u 30