Estonija druga u svijetu po akademskim slobodama

Estonija se, prema najnovijem Indeksu akademskih sloboda, nalazi na drugom mjestu u svijetu, iza Češke. Ovaj rezultat svrstava Estoniju u sam svjetski vrh u vrijeme kada se akademske slobode u velikom dijelu svijeta kreću u suprotnom smjeru. Izvješće pokazuje da su u posljednjih deset godina akademske slobode nazadovale u 50 zemalja, dok su se poboljšale u samo njih devet. Indeks mjeri pet područja: slobodu istraživanja i poučavanja, slobodu akademske razmjene, slobodu akademskog i kulturnog izražavanja, institucionalnu autonomiju te integritet sveučilišta. Opći trend negativan je u svih pet područja. Najveći pad između 2015. i 2025. zabilježen je u slobodi istraživanja i poučavanja te integritetu kampusa, pri čemu se svako od tih područja znatno pogoršalo u 51 zemlji. Sloboda akademske razmjene nazadovala je u 47 zemalja, akademsko i kulturno izražavanje u 46, a institucionalna autonomija u 43 zemlje. Zbog toga je pozicija Estonije važna ne samo regionalno, nego i globalno. Češka na vrhu Grafikon koji prati izvješće smješta Estoniju odmah iza Češke i ispred Belgije, u skupini zemalja s najboljim rezultatima. U praksi to znači da te zemlje nude neke od najsnažnijih zaštita u svijetu za neovisno istraživanje, poučavanje i akademsko izražavanje. Zemlje s najmanjom razinom akademskih sloboda su Nikaragva, Mjanmar i Eritreja. Izvješće naglašava da je institucionalna autonomija ključna za tu zaštitu. Sveučilišta koja mogu upravljati sama sobom, bez pretjeranog političkog ili ideološkog uplitanja, vjerojatnije će štititi slobodu pojedinih akademika. Podaci pokazuju vrlo snažnu pozitivnu povezanost između institucionalne autonomije i slobode istraživanja i poučavanja. To je važno jer izvješće upozorava na zabrinjavajući trend ne samo u autoritarnim državama, nego i u demokracijama. Standard koji vrijedi braniti Jedan od najupečatljivijih nalaza odnosi se na Sjedinjene Američke Države, gdje je institucionalna autonomija naglo pala od 2020. godine te se dodatno pogoršala 2025. Autori američki pad opisuju kao neobično brz i strm, uspoređujući ga s dugoročnim slabljenjem u zemljama poput Mađarske, Indije i Turske. Izvješće navodi da je političko uplitanje u upravljanje sveučilištima, zapošljavanje, kurikulume i istraživačke prioritete postalo sve izraženija značajka američkog visokog obrazovanja. Također se upozorava na pritiske povezane s akreditacijom, saveznim financiranjem i izvršnim odlukama. Šira poruka izvješća je upozoravajuća: akademske slobode lakše je narušiti nego obnoviti. Čak i ondje gdje postoje formalne zaštite, vlade i drugi vanjski akteri mogu oslabiti sveučilišta putem financijskih pritisaka, promjena u upravljanju i političkih intervencija. Zbog toga drugo mjesto Estonije ne treba promatrati samo kao dobru vijest, već i kao standard koji treba očuvati. Indeks akademskih sloboda pokrenuli su 2020. godine istraživači sa Sveučilišta Friedrich-Alexander u Erlangenu i Nürnbergu, V-Dem instituta, mreže Scholars at Risk te Instituta Global