Sindikati javnih i državnih službi prihvatili su ponudu Vlade o rastu osnovice plaće od pet posto odmah, isplati božićnice u 2023. od 300 eura i regresa za 2024. u istom iznosu, kao i ponudi iznosa novostečenog prava uskrsnice od 100 eura. Od 1. ožujka iduće godine Vlada se obvezala na rast koeficijenta u prosjeku od 12 posto i nove pregovore, ako do tada ne bude povećanja koeficijenata. Takvu ponudu prihvatilo je deset od ukupno 11 sindikata javnih i državnih službi.

Dok je većina sindikata odluku o Vladinoj ponudi donijela na svojim tijelima, tri sindikata u obrazovanju i Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi odluke su prepustili članstvu. Jedini sindikat koji je odbio Vladinu ponudu jest Školski sindikat Preporod, no kako je riječ o sindikatu s manjim brojem članova (oko 10 000) u odnosu na Sindikat hrvatskih učitelja (23 500), Preporodova odbijenica nema važnosti za sindikalno većinsko prihvaćanje Vladine ponude i time na potpisivanje dodatka Temeljnoga kolektivnog ugovora. Od ukupno 7251 člana Preporoda izišlih na referendum, 64 posto bilo je protiv Vladine ponude. 

‒ Sukladno rezultatu izjašnjavanja, Školski sindikat Preporod ne će potpisati Dodatak III. Temeljnoga kolektivnog ugovora ‒ poručio je predsjednik Željko Stipić.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem je pak potvrdila kako je Veliko vijeće sindikata, na temelju rezultata izjašnjavanja, prihvatilo ponudu Vlade i odlučilo biti potpisnikom dodatka TKU-a.

Nada Lovrić iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske navodi kako je ponudu prihvatilo 61 posto njihovih članova.

– Smjer je više nego jasan: slijedi rad na uredbi o koeficijentima. To je prilika koja se ne propušta kako bismo konačno pregovorima, a ne kao uvijek dosad štrajkovima i prosvjedima, povećali plaće zaposlenika u obrazovanju ‒ izjavila je Lovrić uz poruku kako njihovi članovi zaslužuju veći rast koeficijenata od ostalih zaposlenika javnog sektora.

I Veliko vijeće Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja donijelo je odluku o potpisivanju dodatka, a po riječima glavnog tajnika Matije Kroflina, sada očekuju da ih Vlada u što krećem roku upozna s novim sustavom koeficijenata u znanosti i visokom obrazovanja i uvaže njihove zahtjeve.

‒ Nužan je rast koeficijenata svih radnih mjesta u sustavu pri čemu će Sindikat poseban naglasak staviti na rast plaća mladih, a ne će dopustiti ni daljnje zanemarivanje najiskusnijih u sustavu od kojih se u ovom trenutku očekuje da implementiraju brojne reforme. Dok prosječna plaća u privredi ove godine raste u prosjeku 14 posto, najiskusnijim profesorima i znanstvenicima plaće rastu u prosjeku manje od jedan posto ‒ navodi Kroflin, uz najavu da će u nadolazećim tjednima Sindikat, na tragu nedavnog prosvjeda na Institutu Ruđer Bošković, nastaviti s planiranim aktivnosti kojima je namjera upozoriti na neadekvatnost plaća u sustavu. Ako unatoč tome ne dobiju zasluženi položaj, Sindikat se ne će libiti iskoristiti sve oblike industrijskih akcija, uključujući i štrajk, kako bi zaštitio interese svojih članova, poručuje Matija Kroflin.

Po potvrdi Stjepana Topolnjaka, predsjednika Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, donesena je odluka o prihvaćanju Vladine ponude. Istaknuo je da su, uz povećanje osnovice, božićnice i uskrsnicu, izborili i da regres postane sastavni dio kolektivnog ugovora. A prema podatcima Jadranke Dimić iz Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, visok udio od 83 posto članova izišlih na referendum odlučio se za ponudu rasta osnovice i naknadni rast plaća kroz koeficijente.

Vladina ponuda ukupno je 'teška' 1,2 milijarde eura. Ključno je u idućim tjednima zasigurno kako će se Vlada postaviti prema sindikatima po pitanju iznosa novih koeficijenata odnosno, hoće li predstavnici sindikata imati i koliko utjecaja na njihovo formiranje.

Reakcije sindikalnih predstavnika na Vladinu ponudu u predizbornoj godini su pozitivne, pri čemu sindikalisti iz obrazovanja priznaju kako je riječ o dosad najvećem rastu plaća prosvjetnih djelatnika. Ipak, ne će svi dobiti jednake povišice, s obzirom na to da se, kako je najavljeno, novim uredbama o koeficijentima planira među ostalim ispraviti nepravda prema određenim kategorijama zaposlenika.

Prema očekivanjima sindikalaca, sustav obrazovanja trebao bi biti jedan od najvećih dobitnika kada je riječ o novim koeficijentima. Plaće učitelja trebale bi rasti do 12 posto kroz koeficijente, odnosno ukupno s novom osnovicom 17 posto. Međutim, pojedine kategorije za koje se smatra da su godinama zakinute za više koeficijente sada bi trebale osjetiti najviši rast plaća. Riječ je u prvom redu o učiteljicama razredne nastave s višom stručnom spremom, čiji bi se koeficijenti izjednačili s onima učiteljica razredne nastave s visokom stručnom spremom.