Prve zagrebačke muzealke

Izložba „Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzejaˮ, prvi zajednički projekt četiri velika zagrebačka muzeja – Arheološkog muzeja u Zagrebu, Etnografskog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja i Muzeja za umjetnost i obrt, svečano je otvorena u četvrtak, 6. ožujka 2025. u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Izložba „Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzejaˮ, pionirski je projekt u kojemu su interdisciplinarno sudjelovala četiri velika zagrebačka muzeja – Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej, Hrvatski školski muzej i Muzej za umjetnost i obrt. Izložba otkriva do sada neispričane priče muzealki i njihov doprinos razvoju zagrebačkih muzeja i kulture. Posjetitelji će imati jedinstvenu priliku naučiti o povezanosti ova četiri muzeja kao i priča koje su dijelile prve muzealke u njima zaposlene.

Izložba donosi priče pionirki muzejske struke – kustosica, slikarica, kiparica, pjesnikinja, dizajnerica i tekstilnih stručnjakinja, koje su unatoč brojnim zaprjekama ostavile neizbrisiv trag u području etnologije, antropologije, muzeologije, umjetnosti, dizajna i obrazovanja. Kroz arhivsku građu, multimedijske instalacije i intervjue s potomcima muzealki, izložba donosi nova čitanja povijesti i kontekstualizira doprinos ovih iznimnih žena. Posjetitelji izložbe imaju priliku doznati kako su rodni stereotipi, institucionalne zaprjeke i kulturne predrasude oblikovali njihov profesionalni put te kako su njihovi doprinosi često bili zanemareni ili neprepoznati u dominantnoj historiografiji.

Doznat ćemo tako da je Klotilda Cvetišić prva hrvatska kustosica, koja je, među ostalim, prva izložila narodne nošnje, 1901. godine. Bila je učiteljica te prvi ženski profesor u Hrvatskoj, i to u Muškoj učiteljskoj školi u Osijeku. No i u drugim muzejima kustosice su bile učiteljice. „To govori o tomu da su žene kroz tu profesiju morale ulaziti u kompleksnije posloveˮ, istaknula je na otvaranju izložbe Anita Zlomislić, ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja.

Pri tome su se suočavale s omalovažavanjem, uvredama, pa i otkazima, samo zbog toga što su bile žene, primjerice, pjesnikinja Dora Fanova, koju je ravnatelj otpustio pod izgovorom da nije inteligentna, da se ne može brinuti za sebe, da je mora udaljiti iz svoje blizine, da nije sposobna za vlastiti život, a to je žena koja je diplomirala, doktorirala, napominje dr. sc. Ana Solter, voditeljica projekta „Historija zaboravaˮ, iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Iako zagrebačkim muzejima danas većinom upravljaju žene, izložba nas podsjeća na trnovit put koji mnoge žene prolaze u svojoj karijeri.

„Historija zaborava – Prve žene zagrebačkih muzejaˮ nije samo povijesni prikaz, već i platforma za dijalog o aktualnim društvenim pitanjima. „Kroz nju želimo vratiti glas ženama koje su oblikovale hrvatsku kulturnu scenu, ali su predugo bile u sjeniˮ – ističu autorice ove izložbe, one su Štefka Batinić (Hrvatski školski muzej), Aida Brenko (Etnografski muzej), Andrea Klobučar (Muzej za umjetnost i obrt), Ana Solter (Arheološki muzej u Zagrebu), Aleksandra Vlatković (Etnografski muzej), dok je voditeljica cijeloga projekta Ana Solter

Predmete na izložbi ustupili su Arheološki muzej u Zagrebu, Arhiv za likovne umjetnosti HAZU, Dubravka Bouša, Etnografski muzej, Historijski arhiv Sarajevo, Hrvatski povijesni muzej, Hrvatski školski muzej, Renata Janeković, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Muzej grada Pakraca, Muzej grada Zagreba, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej Vojvodine, Berislav Pervan, Ursula Schneider, Strossmayerova galerija starih majstora HAZU, Eduard Tkalčić, Župa Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata.

Izložba ostaje otvorena do 13. srpnja 2025. (ri)