Među prioritetima rada u idućem je razdoblju pokrenuti združene studije Medijacija i Hrvatska kultura i digitalna humanistika s partnerskim institucijama Katoličkim i bogoslovnim fakultetom, Pravnim fakultetom, Filozofskim fakultetom te Akademijom za umjetnost i kulturu

Redovita profesorica, doktorica humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika, Emina Berbić Kolar, bila je prodekanica u trima mandatima (11 godina) Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku (FOOZOS). Sada je četvrtu godinu dekanica Fakulteta i kandidatkinja u ovih dana započetom procesu izbora novog čelnika ustanove koja broji 1428 studenata na svim razinama studiranja.

FOOZOS, naime, izvodi integrirani prijediplomski i diplomski Učiteljski studij (redoviti), prijediplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (redoviti i izvanredni u Osijeku te izvanredni u Slatini i Požegi), diplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (izvanredni), prijediplomski studij Edukacijska rehabilitacija (redoviti i izvanredni), diplomski studij Edukacijska rehabilitacija (redoviti), prijediplomski studij Logopedija (redoviti), poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja, poslijediplomski specijalistički studij Vođenje u odgojno-obrazovnim institucijama te poslijediplomski specijalistički studij Održivo i kružno biogospodarstvo ‒ specijalistički studijski program koji se izvodi u suradnji s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom, Osijek.

‒ Na razini prijediplomskih, diplomskih i integriranih studija, Fakultet je na trećem mjestu iza Ekonomskog i Pravnog fakulteta, a kada ubrojimo studente doktorskih i specijalističkih studija mislim da se penjemo na prvo ili drugo mjesto na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku ‒ kaže dekanica u razgovoru za Školske novine.

U kojoj mjeri FOOZOS uspijeva zadovoljiti potrebe za kadrom u dječjim vrtićima i školama Osječko-baranjske županije?

‒ Fakultet zadovoljava potrebe odgojiteljskoga i učiteljskoga kadra u gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji, a naša je strateška funkcija puno šira i snažnija s obzirom na to da pokrivamo područje svih slavonskih županija, ali svake godine na našim studijskim programima studiraju i studenti iz Srbije i Bosne i Hercegovine u kvoti Hrvati izvan Republike Hrvatske, na što smo također ponosni.

Koliko ste studenata upisali u prijediplomske studije i razmišljate li zbog velikog interesa povećati kvote?

‒ Integrirani prijediplomski i diplomski Učiteljski studij broji 319 studenata, prijediplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje 522 studenta, diplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje 80 studenata, prijediplomski studij Edukacijska rehabilitacija 233 studenta, diplomski studij Edukacijska rehabilitacija 36 studenata, prijediplomski studij Logopedija 86 studenata, poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja pohađa 114 studenata, a poslijediplomski specijalistički studij Vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnim ustanovama 38 studenata. Za izvođenje poslijediplomskoga specijalističkog studijskog programa Inkluzivni odgoj i obrazovanje izdana je dopusnica, ali se do sada nije izvodio.

Što se tiče mogućnosti povećanja kvota, naši nastavnički kapaciteti ne dopuštaju nam daljnje podizanje kvota iako za naše studijske programe postoji jako veliki interes, ali i snažne društvene potrebe s obzirom na to da obrazujemo studente za dva najtraženija zanimanja: odgojitelje i logopede.

Dolazi li do pozitivnih pomaka kada je riječ o interesu za učiteljski studij?

‒ Učiteljski je studijski program u zadnjih desetak godina prolazio dva vala interesa za ovo najčasnije zanimanje ‒ prvo je bio vrlo tražen studijski program, a onda se u posljednjih pet-šest godina dogodila zasićenost učiteljskim kadrom uvjetovana demografskim razlozima, velik broj mladih obitelji iseljavao se iz Hrvatske, obitelji koje su ostajale imale su manji broj djece i ta se demografska politika prvo prelila na Učiteljski studij. Ono što ohrabruje od prošle akademske godine jesu trendovi u kojima učiteljski kadar ponovo postaje tražen te dolazimo, nakon mnogo vremena, do situacije da se na mjesta učitelja na zamjenama prima i nestručni kadar, što pokazuje uzlazni trend i povratak aktualnosti i interesa za zanimanje učitelja u osnovnoj školi. To me kao dekanicu i kao profesoricu hrvatskoga jezika, ali i kao majku i osobu s dubokim učiteljskim korijenima ‒ još je moj pradjed bio učitelj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće ‒ jako veseli.

Izlaze li diplomirani učitelji s FOOZOS-a uistinu spremni za izazove koji ih čekaju na radnim mjestima, u učionicama? Kakve su im kompetencije za sve zahtjevniji rad s novim generacijama učenika?

‒ Mislim da izlaze, naši se nastavnici uistinu trude dati im potrebna znanja, vještine i kompetencije koje su potrebne učitelju 21. stoljeća. Naš je nastavnički kadar iznimno jak i njegova je specifičnost pokrivanje jako velikoga broja polja i područja, kako u znanosti, tako i u umjetnosti, što nam daje mogućnost iznimne širine koju posvećujemo našim studentima, koje smatram našim najvećim i najvažnijim potencijalom s obzirom na izvrsnost prilikom ulaza na same studijske programe. Mislim da je malo fakulteta koji se mogu podičiti razinom izvrsnosti koju predstavljaju naši studenti. To me kao dekanicu posebno veseli i čini ponosnom.

Kako komentirate stimulativne mjere koje je uveo MZOM, a odnose se na stipendiranje studenata upisanih u STEM nastavničke studije? Je li ta mjera dovoljna za svladavanje problema deficita kadra u pojedinim strukama u školama?

‒ Mjera je dobrodošla, ona je svakako poticajna, ali mislim da je problem daleko veći, a rekla bih i dublji s obzirom na interes upisa na nastavničke studijske programe u STEM području, od matematike i biologije preko kemije do fizike. Da bi se ovaj problem riješio nužno je razgovarati sa svim visokoobrazovnim institucijama koje izvode navedene studijske programe i potražiti odgovor na temelju njihova iskustva. Paralelno je nužno izgraditi most prema srednjoškolcima i programima upravo tih predmeta u srednjim školama, posebice u gimnazijama jer se potencijalni studentski kadar nalazi upravo u srednjim školama i napose u matematičkim i prirodoslovnim gimnazijama. Možda ne bi bilo zgorega pitati maturante sklone STEM području zbog čega radije biraju medicinu, stomatologiju, elektrotehniku ili građevinu. Mislim da se rješenje gore navedenoga problema nalazi u njihovim odgovorima.

U Glasu Slavonije ste izjavili kako u situaciji kada Hrvatska ima sve više vrtića, a sve manje odgojitelja ključan za spas sustava postaje program prekvalifikacije za stjecanje kvalifikacije odgojitelja. Kakve je rezultate postigao program?

‒ Na molbu resornoga ministarstva i u pregovorima od 2022. godine u kojima su zamoljeni svi fakulteti koji obrazuju učitelje i odgojitelje da izrade program prekvalifikacije za stjecanje kvalifikacije odgojitelja, naš je fakultet prvi izradio program prekvalifikacije i prvi krenuo u realizaciju, 12. prosinca 2025. službeno je završila prva skupina polaznika, njih 22, a sada je u realizaciji druga i treća skupina polaznika. To je bila nužna mjera kako bi se barem djelomično riješio problem nedostatka odgojitelja na tržištu rada. Sama prekvalifikacija odnosi se isključivo na učitelje i ne može je upisati nijedna druga srodna struka.

Od 2020. provodite studij za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova. Koliko je kandidata dosad upisalo i završilo taj studij te je li interes ispunio očekivanja?

‒ Specijalistički studij Vođenje i upravljanje odgojno-obrazovnim ustanovama izvodimo od 2020. godine. Do sada smo upisali četiri generacije polaznika, ukupno 38 studenata. Od njih 38 završilo ih je osam.

Koje nove studije planirate uvesti?

‒ Mi smo fakultet koji je doživio intenzivan rast i razvoj upravo pokretanjem novih studijskih programa prijediplomskoga i diplomskoga studija Edukacijska rehabilitacija, prijediplomskog studija Logopedija, dobivanje dopusnice za prijediplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje u Požegi. Svi navedeni studijski programi pokrenuti su u protekle četiri godine. Osim navedenih studijskih programa za koje Fakultet ima dopusnicu, u procesu je prijave zahtjeva za provođenje inicijalne akreditacije diplomski studij Logopedija.

U postupku je i priprema zahtjeva za pokretanjem inicijalne akreditacije združenog studija Medijacija na kojemu rade, uz Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Katolički i bogoslovni fakultet, Pravni fakultet, Filozofski fakultet te Akademija za umjetnost i kulturu, redom sastavnice Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Kako bi se održao tempo ovakvog rasta Fakulteta bit će nužno osigurati dodatne kadrovske i prostorne uvjete za neometano i kvalitetno izvođenje svih studijskih programa.

U tijeku je postupak izbora novog dekana odnosno dekanice FOOZOS-a. Koje su ključne točke vašega programa?

‒ Program rada temeljim na brojnim točkama koje smatram iznimno važnima u cijeloj vertikala vođenja visokoobrazovne institucije, od upravljanja sustavom kvalitete preko znanstvenoga i umjetničkoga rada, nastave, studenata, institucijskih kapaciteta, međunarodne suradnje pa sve do promidžbe fakulteta, ali iznad svega brige za nastavno i nenastavno osoblje. Temeljna misao moga dekanskoga rada jest skrb za studente kao naše partnere i temeljne dionike u promišljanju novih pristupa rastu i razvoju Fakulteta.

Izdvojit ću samo nekoliko točaka koje smatram prioritetnima: provesti inicijalnu akreditaciju za diplomski studij Logopedija, provesti reakreditaciju Fakulteta, pratiti realizaciju Programskih ugovora 2025. – 2029., osigurati dodatne učioničke prostore, pokrenuti združene studije Medijacija i Hrvatska kultura i digitalna humanistika s partnerskim institucijama: Katoličkim i bogoslovnim fakultetom, Pravnim fakultetom, Filozofskim fakultetom te Akademijom za umjetnost i kulturu. Među prioritetima su svakako i osigurati pravne, infrastrukturne i kadrovske uvjete za izvođenje studijskih programa koji su trenutačno u pripremnim fazama inicijalne akreditacije; osigurati zapošljavanje asistenata u odnosu na kadrovske potrebe Fakulteta, osigurati zapošljavanje potrebnog znanstveno-nastavnog kadra nužnog za izvođenje studijskih programa, posebno u odnosu na prijediplomski i diplomski studij Edukacijska rehabilitacija te prijediplomski studij Logopedija. Važno je i omogućiti nastavnicima kontinuirano usavršavanje vezano za znanstveni, umjetnički i nastavni rad, kao i poticati suradnju s gospodarstvom, industrijom i IT sektorom u područjima istraživanja Fakulteta.

Stil odgoja djece nije tako loš kao što se često pokazuje

Kako biste opisali današnji odgoj djece? Imate li dojam da odgojno-obrazovne ustanove, roditelji, odnosno cijelo društvo gube bitku protiv društvenih mreža u kontekstu posljedica na mentalno zdravlje djece? Je li rješenje u zabrani društvenih mreža mlađima od 16 godina, po ugledu na australski model?

‒ Mislim da svako vrijeme nosi svoje vrijednosti i da nijedno vrijeme, kao ni stil odgajanja djece nije tako loš kao što se često prikazuje. Mi se trebamo prilagoditi vremenu koje nas okružuje i čiji smo dionici. Osobno mislim da su mladi roditelji puno posvećeniji svojoj djeci, nego li su to bili naši roditelji ili roditelji naših roditelja. Usmjerenost i posvećenost mladih majki i očeva često me ponukaju na razmišljanje kakav bi bio današnji svijet da su i starije generacije bile okružene takvom pažnjom u odnosu na svaku poru djetetova života od prehrane do mentalnoga zdravlja.

U tom smislu mislim da su današnji roditelji puno uključeniji i da je njihova motiviranost sjajna i nadahnjujuća, a što se tiče ekranizama, tu nemam jasan stav i odgovor. Nisam pobornik nikakvih represija (oduzimanja mobitela i druge opreme) niti sam zagovornik pretjerane uporabe iste te tehnologije. Kako postići optimalan odnos uključenosti i isključenosti u odnosu na ekranizam? Odgovor je vjerojatno znatnijom prisutnošću svih dionika dječjega odrastanja: roditelja, učitelja, trenera i drugih odraslih osoba ‒ baka, djedova, bliže i dalje rodbine ‒ kvalitetnim provođenjem slobodnoga vremena i na kraju krajeva intenzivnijim razvijanjem socijalnih i emocionalnih vještina među vršnjacima, upućenosti djeteta na igru s vršnjacima na osmišljeno i kreativno provođenje slobodnoga vremena, na neopterećenost i slobodu zdravog odrastanja.